Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV FUNKCIONERA: Samo stavka u biografiji

Objavljeno prije

na

Centar za građansko obrazovanje (CGO) protekle nedjelje je predao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću krivičnu prijavu protiv ministarke nauke Sanje Vlahović i funkcionera barskog DPS-a Milana Babovića, kao i protiv 15 N.N. lica zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćeno iskorišćavanje autorskog djela i prevare.

Čuvenu aferu Plagijat u krivičnoj prijavi CGO je okarakterisao kao suptilnu, perfidnu i umišljenu prevaru. Iz CGO za Monitor kažu da bi ,,u zavisnosti od utvrđivanja težine krivičnog dijela, eventualna kazna mogla da ide i do deset godina zatvora”.

Krivična prijava je uslijedila nakon što je akademska zajednica otćutala ovu aferu. Stručna komisija za provjeru plagijata pokušala je da zataška slučaj, pa sporne radove ministarke i DPS akademca nijesu ni provjeravali, već su zaključili da je za to potrebno donijeti novi zakon. Džabe je bilo i što je Dimitros Buhalis, profesor na Vestminsterskom univerzitetu u Velikoj Britaniji, od koga je Vlahović prepisala rad, pozvao javno ministarku da se dalje ne bruka.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO, za Monitor kaže: ,,CGO je i ranije podnosio različite prijave, onda kada smo dolazili do jasnih osnova sumnje u postojanje bića krivičnog djela. Epilozi su različiti. Na žalost, u nekim slučajevima su prevagnuli neprimjereni politički i drugi uticaji i te prijave su praktično odbacivane a da nijesu ni analizirane profesionalno, ali ima i slučajeva u kojima se po našim saznanjima sprovode ozbiljne istražne radnje. Mi, generalno, nijesmo zadovoljni dinamikom njihovog procesuiranja”.

Nakon podnošenja krivične prijave, iz Ministarstva prosvjete nastavljaju sa farsom: ,,Rasprava o kvalitetu i utemeljenju nečijeg naučnog djela problematika je kojom se, prije svega, bavi naučna i akademska zajednica, koja je o tome već dala sud”, naveli su u reagovanju Ministarstva. Jeste, vidjeli smo kako – pozivom da je za otkrivanje prevare potreban novi zakon.

U Ministarstvu poentiraju time da podnosiocima krivične prijave ,,i nije cilj da osporavaju naučne radove Sanje Vlahović, već da je na ovaj način diskredituju kao političku ličnost, a time i izvršnu vlast čiji je dio”. Ne piše da je to udar i na samu državu, ali se podrazumijeva. Tekovine takve države, odlično personifikuje slučaj ministarke Vlahović.

Ministarka Vlahović se tako pridružila nemaloj grupi državnih i lokalnih funkcionera kojima je krivična prijava tek stavka u biografiji nakon koje su bez pardona nastavili da obavljaju javne funkcije.

Branka Bošnjak, poslanica DF je prošle nedjelje, podnijela VDT-u krivičnu prijavu protiv političkog direktora DPS Tarzana Miloševića i potpredsjednika Bošnjačke stranke Osmana Nurkovića. Razlog za prijavu je potpisivanje aneksa koalicionog sporazuma između DPS-a i BS-a u kome je predviđena raspodjela radnih mjesta kadrovima Bošnjačke stranke, mimo javnih konkursa. Bošnjak u prijavi navodi da su Milošević i Nurković izvršili krivično djelo povreda ravnopravnosti pri zapošljavanju.

Bošnjak za Monitor kaže da direktor DPS-a nije demantovao partijska zapošljavanja na mjestima gdje je predviđen javni konkurs, već je pokušao da se vrlo nemušto vadi na navodnu pozitivnu diskriminaciju prema manjinskim narodima, kao da su predstavnici Bošnjaka isključivo pripadnici Bošnjačke stranke.

,,Imajući u vidu dosadašnje iskustvo sa tužilastvom, malo je prostora za nadu. Ipak ovo je svojevrstan test za novog državnog tužioca, koji za sad makar deklarativno kaže da niko neće biti van zakona, pa evo da vidimo da li će tako i biti. Pritisak međunarodne zajednice i javnosti je veliki, pa se nikad ne zna ko i kad će biti prvi procesuirani slučaj”, kaže Bošnjak.

Tokom prošle godine bilo je glasina da će na oltar evropskih integracija prvi biti žrtvovan gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. Mugoša je svakako jedan od DPS rekordera u broju krivičnih prijava od prodaje i preprodaje ljekova, preko transakcija u građevinskim poslovima, do prijave za nasilje. Ništa. Skrajnut, bivši gradonačelnik čeka novu fotelju.

Nije Mugoša izuzetak među gradonačelnicima. Gotovo da nema gradonačelnika crnogorske opštine da protiv njega nije podnešena krivična prijava. One su uglavnom na čekanju. Loša karma prati jedino gradonačelnike najbogatije opštine Budve. Zatvorski staž upisali su bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, kao i aktuelni Lazar Rađenović. S tim da je Rađenović, čim se u maju prošle godine vratio iz Spuža, ponovo preuzeo mjesto prvog čovjeka Budve. Ne može se bez takvog kadra.

I nijesu to samo gradonačelnici. Ministri, poslanici, armija vladajućih kadrova po javnim preduzećima, akteri afere Snimak, u svojoj biografiji imaju bar po jednu krivičnu prijavu. Samo je MANS posljednjih par godina podnio bar po jednu krivičnu prijavu protiv funkcionera, počev od premijera pa naniže u hijerarhiji. Za sada te prijave miruju, ali se nikad ne zna kada će se koja izvući iz fioke.

,,Vlada je kroz skraćene procedure usvajanja antikorupcijskih zakona uspjela da za sada izbjegne aktiviranje klauzule balansa, ali je blokada procesa pregovora sa Evropskom unijom izvjesna ukoliko uskoro ne bude konkretnih rezultata u vidu hapšenja i procesuiranja visokih državnih funkcionera koji su počinili krivična djela”, izjavio je početkom ove nedjelje predsjednik skupštinskog Odbora za antikorupciju, opozicioni veteran Predrag Bulatović.

Kolekcionar najvećeg broja krivičnih prijava je svakako premijer Milo Đukanović. Tokom četvrt vijeka vladanja protiv njega su podnošene brojne krivične prijave od deportacije do privatizacije i šverca. Do sada u zemlji nije bilo ,,uslova” da se one procesuiraju. Antologijska je izjava prvog čovjeka policije Veselina Veljovića, koji je 2011. na pitanje da li bi odložio značku ili uhapsio Đukanovića ukoliko bi na to bio prinuđen, odgovorio ,,Ja apsolutno ne vjerujem da se može takva situacija desiti i da može do takvog stanja doći”.

Da onda kao napredak, makar minimalni, bar što se tiče ,,vjere” državnih funkcionera, upišemo nedavnu izjavu VDT-a Ivice Stankovića, koji je na slično pitanje odgovorio: ,,Ne bih ni konkurisao za VDT-a da sam i u primisli imao da bih se ustručavao da pokrenem postupak bez obzira na nečiju moć ili položaj”. Šteta što ,,nema” dokaza.

Freške krivične prijave protiv Vlahovićeve, Miloševića, Nurkovića i Babovića su dobra prilika da Stanković potvrdi svoju tvrdnju da su ,,svi građani jednaki pred zakonom”.

Akademske prevare

Pored Vlahovićke i Babovića, CGO je podnio krivične prijave i protiv 15 NN lica. ,,Prijava tretira društveno opasne uzroke, odnosno prepoznaje pripremne radnje za izvršenje krivičnih djela od strane 15 NN lica koja nude usluge akademskih prevara. CGO je locirao i definisao osnove sumnje za ta krivična dijela, a koja se odnose na neovlašćeno iskorišćavanje autorskog djela i prevaru, i Tužilaštvu priložio dokaze koji daju jasan trag za dalje istražne radnje. Želimo da vjerujemo da će Tužilaštvo pokazati u ovom slučaju kako se štiti društveni interes i uraditi sve da se u prvom koraku zaustavi dalja devastacija obrazovnog sistema, a u drugom koraku povrati povjerenje u visokoškolski obrazovni sistem, ali i u Tužilaštvo kao instituciju”, kaže Daliborka Uljarević.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo