Izdvojeno
NOVI-STARI POSLOVNI PODUHVATI MARKA CAREVIĆA: Kamenolom na pjeni od mora

Objavljeno prije
4 godinena
Objavio:
Monitor online
Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti
Protest protiv produženja koncesije kamenoloma Platac na Krimovici, kompanije Carinvest, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, održan je u utorak u Donjem Grblju.
Mještani su osudili postupak Vlade i Ministarstva kapitalnih investicija zbog usvajanja koncesionog akta za kamenolom, uprkos njihovom zahtjevu da se povuče dokument kojim je, kako su kazali, predviđeno značajno teritorijalno uvećanje kamenoloma, uglavnom ka njihovom selu i obližnjoj crkvi Sv. Stefana, na period od 30 godina.
Mještani kažu da im nije jasno kako su ministarstvo i ministar Mladen Bojanić dali saglasnost iako su oni, mjesna zajednica, opština i crkvena opština protiv koncesije. ,,Znaju da je ovo zaštićena zona, da ovdje imamo kulturna dobra, da je na teritoriji našeg sela izgrađen prvi golf teren u Crnoj Gori. Koncesija, zbog koje ćemo imati prašinu, buku, zagađenje u sljedećih 30 godina, ovdje nije dobrodošla. Ovo podneblje je na sedam, osam kilometara od Budve, na par minuta od plaža Jaz i Trsteno”, kazao je mještanin Zoran Pima, prenosi Radio Kotor.
Carevićeva kompanija već petnaest godina gazduje spornim kamenolomom. Prvu koncesiju na eksploataciju kamena na lokaciji Platac dobila je početkom 2006. godine, i to na period od deset godina. Iz MANS-a tvrde da su većinu vremena trajanje koncesije Carevićeva postrojenja funkcionisala bez potrebnih dozvola. Prema podacima bivšeg Ministarstva održivog razvoja, građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja Carević je zatražio i dobio tek sredinom 2010. godine, a upotrebnu tek 2015. Naredne, 2016. godine Vlada Duška Markovića je odlučila da ovu koncesiju produži za još maksimalno pet godina, koliko je to zakon dozvoljavao. Za to vrijeme, Carević je na Krimovici napravio čitav pogon za preradu kamena i proizvodnju betona i asfalta, navode iz MANS-a.
,,Postoji već 15 godina i mi smo sve istrpili, računajući da će se sve završiti sa istekom koncesije 2020. godine. Prije pet godina Carević se obratio tadašnjem predsjedniku Vlade Dušku Markoviću i bilo mu je dozvoljeno još pet godina i da se ugasi 2020. Međutim, sada Carević i Carinvest traže da se ovo produži na 30 godina i na 360.000 kvadratnih metara. Katastrofalno stanje, koje već imamo, moglo bi da bude pet puta gore”, kazao je Zoran Pima.
Procjene govore da bi iz trodecenijskog posla u kamenolomu Carević profitirao oko 36 miliona eura, a država bi od koncesije prihodovala oko 2,5 miliona eura.
Pored mještana, koji su ranije preko MZ Savina potpisali peticiju kojom je pomenutim predlogom koncesije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio od MKI da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta. ,,Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena ležišta Platac u opštini Kotor nije u skladu sa planskim dokumentima, niti je ispunio sve potrebne preduslove da bi se i u formi nacrta razmatrao, a šteti i interesima lokalne zajednice”, navodi se, između ostalog, u primjedbama koje je, sredinom novembra MKI uputio Jokić. Iz Kotora su tada upozorili da se ,,koncesiono područje nalazi u bafer zoni zaštićenog područja UNESCO-a, te u mjerama zaštite propisano područje za koncesiju, a površina u koncesionom aktu odstupa od površine date u mjerama”.
Iz ministarstva nijesu uslišili proteste pa su usvojili koncesioni akt za kamenolom. Reagovali su iz MANS-a tvrdnjom da se time realizuje plan ministarstva i ministra Bojanića da se kompaniji predsjednika Opštine Budva suprotno zakonima i propisima dodijele tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena.
Iz MANS-a su, prošlog mjeseca, tražili da se sa javne rasprave povuče predlog koncesionog akta za vađenje kamena sa lokacije Platac, sve dok se ne utvrdi stvarno stanje na terenu i činjenice koje se odnose na dosadašnje korišćenje tog kamenoloma od strane kompanije Carinvest. Istrakli su da nacrt koncesionog akta u potpunosti zanemaruje činjenicu da na toj lokaciji ova kompanija već 15 godina eksploatiše kamen, te da na parcelama koje se nude pod koncesiju već postoje izgrađeni objekti porodice Carević, što njihovu kompaniju stavlja u privilegovani položaj u odnosu na druge učesnike u budućem „javnom nadmetanju“. Za izradu predloga konsesionog akta MKI je koristilo dokumentaciju kompanije Carinvest, što ovu kompaniju diskvalifikuje iz učešća u javnom nadmetanju za ovu koncesiju. Naime, u dokumentu MKI-a, u dijelu koji se odnosi na rezerve kamena, navodi se da je proračun rezervi na toj lokaciji urađen na osnovu Elaborata koji je 2018. godine rađen za potrebe kompanije Carinvest. Zakon o koncesijama u Članu 18 navodi da pravna ili fizička lica koja su pružala pomoć u izradi koncesionog akta, ne mogu učestvovati kao ponuđači u postuku davanja te koncesije, kazali su iz MANS.
Iz MANS-a su problematizovali i činjenicu da su iz ministarstva nakon sprovedene javne rasprave tvrdili da Carević nije inicijator izrade koncesionog akta. Navode ministarstva, kako tvrde, demantuje dokument koji su stavili na javnu raspravu a u kome se vidi da je upravo kompanija Carinvest bila inicijator izrade koncesionog akta, ali i da je upravo na inicijativu Carevića izvršena dopuna Plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu.
Iz ministarstva su odgovorili da je ,,inicijativu podnijelo DOO Carinvest Kotor, u skladu sa navedenim članom Zakona o koncesijama, a koja je, zajedno sa ostalim prihvaćenim inicijativama, uvrštena u objedinjeni dokument – Plan davanja koncesija”. Oni su reagovali na prozivke saopštenjem u kome zaključuju da se ,,na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu Platac, opština Kotor, može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom i shodno Članu 3, Zakona o koncesijama svaki učesnik na javnom oglasu biće tretiran u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Ovo su činjenice, sve ostalo ne zaslužuje komentar”.
Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a je takođe zaključio da je: ,,ovakav način upravljanja državnim resursima ostatak prakse iz ‘najboljih godina’ prethodne vlasti od koje su koristi imali samo privilegovani pojedinci i njihove kompanije, a njen nastavak proizvodi novu generaciju ‘tajkuna bliskih vlastima’. Upravo primjeri poput Carevića i njegovih nelegalnih poslova koji se već godinama nesmetano odvijaju bez obzira ko je na vlasti, pokazuju da još uvijek ne postoji politička volja koja bi obezbijedila jednakost pred zakonom i da se bilo kakav partijski ili drugi interes više nikada ne nađu iznad javnog”.
Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti.
Biznis i politika
Nakon dvije decenije uspješnog bavljenja biznisom, Marko Carević je prije par mjeseci svoju kompaniju preveo na ime svog sina Milana.
Kada je postao predsjednik Opštine Budva politički oponenti su ga često optuživali da je u konfliktu interesa i da favorizuje svoje firme u pojedinim opštinskim investicijama. On je to demantovao, a prošle godine nakon lokalnih izbora, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja.
Carevićeva kompanija Carinvest godinama posluje sa dobitkom. Imovina kompanije je pocijenjena na 16,2 miliona eura, a sastoji se od desetak poslovnih prostora, stanova i garaža, magacina u Budvi, Krimovici i na Zlatiboru.Vlasnik je u Budvi poslovnih prostora od 57 i 116 kvadrata, garaža od 16,12 i 13 kvadrata, stanova od 54,311 i 129 kvadrata, kao i stana od 94 kvadrata na Zlatiboru, poslovnih zgrada u privredi od 233 i 111 kvadrata na lokalitetu Pod Bregove u kotorskoj opštini. Kompanija je vlasnik i ogromnog zemljišnog kompleksa u Grahovu u Nikšiću od 55 hiljada kvadrata.
Carinvest je i vlasnik velikog poljoprivrednog gazdinstva u grbaljskom selu Krimovice kompleks štala, mljekara, proizvodnih pogona, ali i luksuznog restorana. MANS je u februaru prošle godine prijavio da je poljoprivredno gazdinstvo izgrađeno na uzurpiranoj državnoj imovini, te da uprkos prijavi Carevićeva firma i dalje nelegalno gradi. Carević uporno ponavlja da nije izvršio uzurpaciju, da je to zemlja koja je uvijek pripadala njegovoj porodici, ali i da sve što se na tom lokalitetu radilo je bilo u skladu sa zakonom i procedurama države.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
NOVI NAČIN GAZDOVANJA ŠUMAMA: Nervoza privilegovanih
-
NEMA SANKCIJA ZA NAPUŠTANJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA: Žrtve neodgovornosti
-
Inflacija
-
JUŽNA AMERIKA NAKON POBJEDE MLADOG LJEVIČARA U ČILEU: Kad nada nadjača strah
-
VELIZAR RADONJIĆ: HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI (I): O nastanku gradova
-
Čula se dešavaju
FOKUS
CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

Objavljeno prije
6 danana
17 Oktobra, 2025
Vlada izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz kaljuže. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme crne rupe su se ponovo aktivirale
Kako se primiče zatvaranje novih poglavlja sa Evropskom Unijom (EU), koja hrabri i podstiče inteziviranje pristupnog procesa, sve su uočljivije sile u zemlji u susjedstvu koje nastoje da Crna Gora stane i krene u rikverc. Vlada Crne Gore izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz balkanske kaljuže.
Od kada je Crna Gora dobila pozitivnu ocjenu za privremena mjerila – tzv. IBAR od Evropske komisije (EK) u junu prošle godine i krenula u završnicu, tj. zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine, crne rupe su se ponovo aktivirale. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme i harmonizaciju s tekovinama EU, heterogena vladajuća većina je odmah nakon odluke EK donijela politikantsku rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Formalni inicijator je bio predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ujedno i lider vučićevske Nove srpske demokratije (NSD). Njegovom prijedlogu su se odmah pridružile i druge partije u Crnoj Gori (DNP-SNP-UCG) lojalne Prvoj familiji Srbije. Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate su takođe digli glas za tu rezoluciju (uz nekoliko abstinencija) nakon što su partije braće Vučić ucijenile premijera Milojka Spajića izlaskom iz Vlade. PES i Demokrate su malo razvodnili tekst i nazvali ga „Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu“. Preskočili su i licitiranje broja žrtava Jasenovca koji velikosrpski krugovi često koriste u propagandističke svrhe iako njihov narativ nema naučno utemeljenje.
Aleksandar Vučić je računao, i ne bez osnova, da će ta rezolucija naškoditi crnogorskom putu ka EU. Iz istog razloga on nije htio ranije istu rezoluciju donijeti u svom parlamentu – da ne „naškodi evropskom putu Srbije“. Hrvatska je nakon nategnutog 41 glasa u crnogorskoj Skupštini proglasila personama non grata lidere Demokrata, NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP) i blokirala zatvaranje poglavlja 31. Rezolucija je takođe pomogla proruskom dijelu HDZ-a bliskog porodici Đukanović i DPS-u da volšebno aktivira i čitav niz drugih problematičnih pitanja koja su nastala u doba miloističke vlasti i za koje se sadašnja Vlada teško može smatrati odgovornom. Međutim, i pored nastojanja PES-a, Demokrata i Bošnjaka (koji drže vanjske poslove) HDZ-ov šef diplomatije je nastavio za kreiranjem novih uslova o vraćanju otete imovine Hrvata uz morsku obalu. DNP je kao dio Vlade, zauzeo oštar stav da sa Hrvatskom ne može biti nikakvog kompromisa ni oko čega, dok je istovremeno Milan Knežević zatražio od Hrvata da im vrate Đukanovića – kakvog su ga znali 1991.- kao ljutog velikosrbina i slugu Beograda. Sa takvim Đukanovićem bi se DNP ponosio i vjerovatno bi mu pohare Crne Gore bile oproštene, kao i Svetozaru Maroviću čije ime niko od podanika ne smije pomenuti Vučiću kad dođe na poklonjenje u Beograd.
S druge strane, katastrofalni bilans (ne)učinka nereformisanog crnogorskog pravosuđa, koje je i dalje velikim dijelom pod kontrolom porodice Đukanović, je garant da se ništa neće pomjeriti s mrtve tačke. Na sve dođu problemi i s Hrvatskom (ratni zločini i volšebno nestala imovine Bokelja Hrvata i drugih – iza kojih opet stoji vlast Đukanovića) ili borba protiv kriminala i korupcije koji su razorili zemlju opet u doba vladavine iste porodice. Propast istraga i optužnica u aferama Telekom, Tunel, Stanovi, Carine, jalovo suđenje Vesni Medenici i drugim optuženim za teška krivična djela su garant da će i Đukanovići odraditi svoj dio posla u držanju Crne Gore podalje od EU i vladavine prava.
Nakon IBAR-a dolazi do provale istorijskog revizionizma i podsticanja mržnje i podjela u Crnoj Gori iza kojih opet formalno stoje ljudi iz Crne Gore, ovoga puta vladike Srpske crkve (SPC) Joanikije Mićović i Metodije Ostojić. Nereformisano sudstvo je i tu garant da se ništa neće i ne može preduzeti da bi zemlja konačno ušla u neku normalu.
Parastosi nacističkim kvislinzima i ratnim zločincima, na koje smo navikli još ranijih godina i koje je i DPS podsticao, stvarajući podjele zarad lakšeg vladanja, prerasli su u otvoreno veličanje zločinaca i poražene ideologije iz Drugog svjetskog rata. Joanikijev odlazak u Lijevča polje u BiH, gdje je 1945. godine vojnički slomljena crnogorska četnička vojska a njen lider Pavle Đurišić odveden kao zarobljenik u Staru Gradišku, je dolio ulje na vatru podjela. Za Mićovića je Đurišić bio „junak nepobjedivog karaktera“ i uzdignut maltene na nivo sveca. Metodije je izjednačio Dražu i Đurišića sa svetima koji su postradali za vjeru. Obojica episkopa i predsjednik Skupštine su se ove godine obreli u Kamniškoj bistrici u Sloveniji na još jedan parastos tamo zarobljenim i strijeljanim četnicima gdje su ponovo veličali velikosrpske fašiste.
Prošle godine je Metodije proširio i parastose i na planinu Krnovo, sada mjesto profitabilnih poslova Mandićevog EPCG-a i porodice Đukanović (kao i u slučaju rekonstrukcije TE Pljevlja). Na Krnovu je u ljeto 1944, Sedma crnogorska omladinska brigada do nogu potukla u oružanoj borbi Đurišićev Gvozdeni puk koji je u njemačkoj ofanzivi sadejstvovao sa SS jedinicama i ustašama protiv partizana. Metodije je krenuo u drsko izvrtanje činjenica, bez i jednog novog izvora, sa tvrdnjom da je na Krnovu pobijeno nekoliko stotina nenaoružanih mladića bez suda i presude i da su „komunisti svakakve zločine radili”. Metodije je navodno služio pomen „nevino postradaloj mladosti, njihovim čistim dušama, koje nas danas gledaju sa neba”.
Prije pet dana u ponovnom parastosu na Krnovu se Metodiju pridružio i Andrija Mandić. Držana je služba “mladićima stradalim na ovom prostoru, 25. avgusta 1944. godine” Metodijeva eparhija je poslala “jedinstvenu poruku da se na mjestu stradanja na Krnovu podigne spomen-obilježje, hram, da se prikupe sva imena oko 350 ubijenih”. Mandić je objasnio da je položio vijenac „u znak sjećanja na preko 300 golobradih, većinski maloljetnih, mladića…koji su brutalno strijeljani u strašnom ratnom zločinu”. Dodao je i da su stradali “od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka”, samo zbog toga što su “vjerovali u zapadne saveznike i kraljevinu koja je bila njihov dom prije okupacije”.
Na parastosu je besjedio i bivši sekretar Eparhije budimljansko nikšičke i sadašnji paroh tivatski MCP Miajlo Backović. Backović je poznat po raskalašnom življenju, ekstremnim stavovima i veličanju staljinističkog KGB „pravoslavlja“ u Rusiji. Prije šest dana bio i na protestu u Morinju ispred bivšeg logora u kome je postavljenja sporna spomen ploča hrvatskim logorašima za vrijeme ministra odbrane Raška Konjevića. Udruženje boraca ratova 1991-92 i paracrkveni ekstremistički Miholjski zbor su organizovali protest na kome se u svešteničkoj odori pojavio i otac Miajlo. Backović je branio agresiju Miloševića i njegovih crnogorskih satrapa na Hrvatsku 1991. god. koja tada „nije bila međunarodno priznata“ dok je navodno „jedina zvanična i regularna vojska koja je u tom trenutku postojala bila JNA“. Po Backoviću i drugima u Morinju navodno niko nije stradao (i pored dokaza o smrtnim posljedicama ) dok svake sedmice vučićevska propaganda uvećava broj stradalih crnogorskih zarobljenika u Lori kod Splita. Backović je prozvao „sve one koje smo mi zaposlili 30. avgusta“ i „kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo“. U komentaru Vijesti je u citiranju njegove izjave dodato u zagradi i riječ „crkva“ kao podrazumijevano značenje da su oni ti koji su zaposlili sadašnju vlast. Međutim, Mitropolija je prije dva dana izdala saopštenje pod izgovorom dodate riječi „crkva“ u kome se prvi put ogradila od svoga sveštenika. Naime, „sveštenik Backović u Morinju nije imao nikakav mandat da govori u ime Crkve… te riječi (je) mogao da izrekne samo kao jedan od građana ove zemlje“. Joanikijeva Mitropolija dalje navodi da je Backović „uzdržavanjem od govora ili makar drugačijim i jasnijim izborom riječi mogao i trebalo je da preduprijedi ovakva tumačenja“. Joanikije već neko vrijeme nije na liniji potpune lojalnosti braći Vučić. Proljetos je potpisao sa pet drugih vladika SPC-a otvoreno pismo kojim se osuđuje govor mržnje Vučićevih vladika protiv studenata kao „srpskih ustaša“ i „neprijatelja države“. Ubrzo nakon toga je slijedilo uzdisanje Metodija na nivo „mitropolita“ i postavljenje za člana Sinoda – crkvene vlade. Sada je postao i član istražne komisije SPC-a protiv žičkog vladike Justina kojemu se de fakto zamjera podrška srpskim studentima i nelojalnost braći Vučić. Ono što „mitropolit“ Metodije postaje u odnosu na Joanikija – omiljeni Vučićev episkop, izgleda da prati i dvojicu svjetovnih lidera „srpskog naroda u CG“ – Kneževića i Mandića. Vrijeme će pokazati koga Prva familija Srbije više voli.
Ako Crna Gora koju su trasirali Đukanović i Vučić uspije ući u EU, njeno članstvo će biti ravno čudu. I uprkos kontra-bajalicama Metodija i Miajla.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

Objavljeno prije
6 danana
17 Oktobra, 2025
Šestu godinu zaredom DRI ima ozbiljne primjedbe na način na koji izvršna vlast (ne)raspolaže novcem iz državnog budžeta. Umjesto da pokušaju otkloniti nedostatke koji se ponavljaju iz godine u godinu, iz Ministarstva finasija sve se glasnije ljute. Na revizore i novinare
Nadležni u Vladi ne računaju baš dobro. Što se tiče poštovanja pravila i propisa tu su još gori, odnosno, da budemo precizni – loši.
To je suština nalaza Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela redovnu finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu. Kako su njihovom Revizijom „utvrđene greške i nepravilnosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj“, DRI je dala uslovno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu prošlogodišnjeg budžeta.
Uočeni nedostaci nijesu iz kategorije bezazlenih, koje bi eventualno mogli pripisati međusobnom rivalitetu računovođa iz Vlade i DRI i nadmetanju na temu ko bolje poznaje i primjenjuje crnogorske zakone i međunarodne računovodstvene standarde. Tako, na primjer, revizori DRI konstatuju da završni račun prošlogodišnjeg državnog budžeta nije matematički tačan.
„Revizijom je utvrđeno da je potrebno uvećati prihode za 3,2 miliona eura, a umanjiti rashode za 38,8 miliona eura“, zaključili su članovi Kolegijuma koji je radio ovu reviziju, senatori DRI Milan Dabović i Siniša Čađenović. Tako bi se i iskazani deficit (razlika između prošlogodišnjih rashoda i prihoda) smanjio sa 247,5 na 205,5 miliona eura. Slijedi još malo računovodstvene matematike i konačno rješenje prošlogodišnjeg budžetskog poslovanja: „Modifikovani gotovinski deficit nakon korekcija iznosi 216,8 miliona eura“.
Revizija DRI potvrđuje ono o čemu bolje upućeni govore još od sredine prošle godine: novac iz budžeta troši se mimo plana, neko dobije više od iznosa planiranih sredstava, a neko ni ono što je predviđeno Zakonom o budžetu. Evidencija o svemu tome nije uredna.
“Ministarstvo finansija nije u cjelosti uskladilo vođenje glavne knjige trezora sa važećim Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, a pojedine potrošačke jedinice su ugovarale obaveze iznad planiranih sredstava. Utvrđeno je da nijesu redovno izmirivane dospjele obaveze, niti su rasknjižene obaveze naplaćene prinudnim izvršenjem”, konstatuje DRI.
Izvršna vlast je neažurna i kada je u pitanju poreska evidencija, ukazali su revizori. „Knjigovodstveno stanje poreskog duga na posljednji dan prošle godine i pretplate koje su evidentirane na individualnim analitičkim računima poreskih obveznika ne predstavljaju stvarni iznos duga“, navodi se u dokumentu DRI. Revizijom je konstatovano da Završni poreski račun za 2024. godinu nije dostavljen u zakonom propisanom roku. „Takođe, utvrđeno je da se račun za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave nije blagovremeno konsolidovao u glavnoj knjizi trezora (GKT), a da je dio sredstava ostao van bilansa“.
U Reviziju se navodi da je država prošle godine vraćala sredstva donirana iz EU fondova koja su nenamjenski potrošena u ranijem periodu (prije njenog formiranja), u ime korisnika čiji je rad pod kontrolom vlade. To, ipak, nije uticalo na ukidanje prakse da se donacije i subvencije dijele mimo procedura i bez obaveze primaoca da izvjesti o načinu na koji ih je iskoristio. Kao primjer, DRI navodi da se „novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole“.
Pride, DRI konstatuje da se neki troškovi iz državnog budžeta ne prikazuju na pravi način i na pravom mjestu, kako bi ukupna slika o radu Vlade bila ljepša. Tako je naknada za rad Komisije koja treba da predloži rješenje u sporu između Vlade Crne Gore i China Road and Bridge Corporation (nosilac posla izgradnje dionice autoputa Smokovac – Mateševo) kako bi se izbjegla arbitraža na Trgovinskom sudu u Cirihu, prikazana među izdacima za infrastrukturu. A trebala je, prema mišljenju revizora, da se nađe među izdacima po osnovu troškova sudskih postupaka, „s obzirom da se radi o sporu i predsudskoj instanci koja isti rješava“.
Pošto je dokument od skoro 200 stranica dostupan na sajtu DRI, skratimo prepričavanje i vratimo se na osnovne zaključke. „Na osnovu činjeničnog stanja utvrđeno je da su pogrešna prikazivanja, pojedinačno ili zbirno, materijalno značajna u odnosu na postavljene kriterijume za finansijsku reviziju na osnovu čega nadležni Kolegijum izražava uslovno mišljenje“. Revizijom pravilnosti „utvrđeno je da potrošačke jedinice nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori i u skladu sa tim nadležni Kolegijum izražava negativno mišljenje“.
Iz DRI su podsjetili da se slični nalazi ponavljaju, dok Vlada ne pokazuje previše entuzijazma da uočene nepravilnosti ispravi, kako bi državnu kasu dovela u potreban red. Utvrđeno je, navodi se u reviziji, da je Vlada Milojka Spajića u potpunosti realizovala manje od petine (18 odsto) preporuka datih u prošlogodišnjoj reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023. godinu, dok dvije trećine (66 odsto) nijesu realizovane.
Neće, ne umiju ili misle da nijesu dužni da svoj rad usklađuju sa preporukama DRI?
Odgovor se da naslutiti iz ljutite reakcija Ministarstva finansija na objavljenu reviziju. „Uslovno mišljenje DRI iznijeto u okviru finansijske revizije, ne oslikava stvarno stanje, niti počiva na potpunom i pravilnom tumačenju i uvažavanju zakonskih propisa“, ustvrdili su iz resora kojim rukovodi ministar Novica Vuković. U njihovom saopštenju, nakon objašnjenja, slijede optužbe. Prvo na račun DRI: „Ovakav pristup nije samo pogrešan, već dovodi do netačnih i pravno neutemeljenih zaključaka, koji obmanjuju javnost i narušavaju reputaciju institucija“. Onda su na red došli mediji: „Pojedini mediji izvještavali su o ovoj temi na način koji cijelu odgovornost revizije usmjerava na Ministarstvo finansija i ministra Vukovića, iako se brojni nalazi odnose na period prije 2020. godine i na druge institucije. Takav pristup je tendenciozan, netačan i zlonamjeran.“
Tu bi, po mišljenju nadležnih iz Ministarstva finansija, trebalo staviti tačku na priču o završnom računu budžeta za prošlu godinu, odnosno primjedbama koje je Kolegijum DRI dao na taj dokument. Mnogi, međutim, nijesu saglasni sa takvim naumom. Među njima se našla i Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).
„Već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični“, saopštili su iz STEGA. „Državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim v.d. rukovodiocima”.
Građani, makar u teoriji, imaju pravo da znaju na šta se i kako troši njihov novac. U praksi, dovoljno je izgleda ponoviti da se oni prethodni bili još gori. I obećati pokretanje nekoliko milijardi vrijednog investicionog ciklusa. Ili cirkusa. Pošto je ukupan saldo prethodno izrečenih obećanja na istu temu bio i ostao – nula.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku

Objavljeno prije
6 danana
17 Oktobra, 2025
I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost, da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine, donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud
Da Ustavni sud neće biti popunjen ove sedmice sa troje novih sudija, bilo je gotovo pa najavljeno od strane paralementarne većine. Iako je premijer Milojko Spajić tokom susreta sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom Fon der Lajen pozvao parlamentarce da izglasaju sudije i izrazio želju da će to biti učinjeno, više je znakova govorilo da će se desiti suprotno.
Uoči sjednice u utorak, na kojoj potrebnu podršku nije dobio nijedan od troje kandidata za sudije Ustavnog suda, održan je sastanak poslaničkih klubova. Iz partija parlamentarne većine još su se tada mogle čuti poruke da će sudije Ustavnog suda , ukoliko ne budu izabrane “sjutra”, biti sigurno izabrane “za mjesec dana”.
Sjutra je očekivano donijelo novi propali pokušaj popunjavanja Ustavnog suda. Niko od troje kandidata nije dobio potrebnu podršku. Glasalo se za dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor – zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića, kao i za advokaticu Mirjanu Vučinić, koju je još ranije predložio predsjednik Jakov Milatović. Za Milatovićevu kandidatkinju poslanici nijesu glasali na sjednici krajem septembra, pošto nijesu izglasali ni dnevni red. Od tada se uporno, kako iz vlasti tako i iz opozcije, čuju glasovi kritike upućeni predsjedniku, kome se zamjera što nije obavio konsultacije o kandidatima sa parlamentarcima.
Odnos prema Milatoviću odrazio se i na ovonedeljnom glasanju. Za kandidatkinju predsjednika advokaticu Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije – DPS i Socijaldemokrate, kao i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur. Poslanici vlasti, njih 44, bili su uzdržani.
“ Ako ste smatrali da u okviru konsultacija učestvujem u političkoj trgovini, tu ste se prevarili”, poručio je nakon neizbora njegove kandidatkinje Milatović.
Za drugo dvoje kandidata poslanici vlasti su glasali, ali oni nijesu dobili neophodnu podršku. Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, pet poslanika Bošnjaške stranke (BS) bilo je uzdržano, dok je poslanik iz te stranke Admir Adrović bio protiv. Za Mirjanu Radović su glasala 44 poslanika većine, i opet – uzdržanih pet poslanika BS, Adrović porotiv. Iz te stranke su prethodno javno otvorili polemiku tražeći da jedan od kandiata bude pripadnik bošnjačkog naroda.
Opozicija nije glasala za kandidate Ustavnog suda, iako svu krivicu za neizbor svaljuje na vlast, tvrdeći da ona tako koči evropski put. Opravdanje za to što ne glasaju za kandidate, i oni traže u nedostatku razgovora i konsultacija sa vlašću. Predsjednik DPS Danijel Živković je saopštio da vlast nije pozvala opoziciju da razgovaraju o kandidatima, te da će njegova stranka glasati za Milatovićevu kandidatkinju Mirjanu Vučinić. Ti glasovi, imajući u vodu prethodni odnos Milatovića i vlasti u vezi kandidata za Ustavni sud, nijesu mogli rezultirati izborom Vučinić.
“Pričamo da treba izabrati sudije Ustavnog suda zbog Evropske komisije, odnosno zbog toga što je došla Evropska komesarka Ursula fon der Lajen, pa nam eto to treba, a ne zato što treba popuniti mjesta u Ustavnom sudu jer to nama treba zbog nacionalnih interesa, jer nam treba popunjen Ustavni sud zbog nas ovdje“, kazao je Živković na sjednici Skupštine, na kojoj nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
Do komunikacije između vlasti i opozcije je izgleda na kraju ipak došlo. Prema nezvaničnim medijskim najavama, URA bi mogla dati ruku vlasti. Vladajuća većina očekuje da će u drugom krugu obezbijediti izbor dvoje sudija Ustavnog suda, oslanjajući se na moguće glasove Građanskog pokreta URA, objavile su Vijesti, pozivajući se na neimenovane izvore.
Navodno je uoči rasprave u parlamentu bilo razgovora između Pokreta Evropa sad (PES) i GP URA, pa bi do glasanja Abazovićeve URE za kandidate za sudije Ustavnog suda moglo doći ako u Skupštini prođu neki zakoni koje je predložila ta opoziciona partija. List tvrdi da su minimalne šanse da većina u drugom krugu glasa za Milatovićevu kandidatkinju.
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina, odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška poslanika (49). Toliko će glasova biti potrebno u narednom glasanju. Četiri glasa URA u parlamentu mogla bi biti dovoljna vlastima da poguraju kandidate koje žele.
Akcija za ljudska prava (HRA), koja u kontinuitetu prati izbor sudija u Ustavni sud ali i pravosuđe u cjelini, izrazila je protest zbog toga što nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata ispunjavala propisane uslove.
“Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus”, kazali su. „U atmosferi u kojoj su i jedan i drugi predlagač forsirali samo ‘svoje’ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni”.
Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je crnogorskom parlamentu, nakon što je u septembru propao pokušaj izbora sudija za Ustavni sud, da u oktobru izabere nedostajuće sudije. Ni prisustvo Ursule Fon der Lajen u Crnoj Gori tokom posljednjeg pokušaja izbora, međutim, nije pomoglo. Političke trgovine, ili konsultacije kako ih stranke zovu, moraju biti dovršene. Pa onda Evropa.
Iako su deklarativno i vlast i opozicija za kompletiran i autonoman Ustavni sud, taj sud je odavno partijski, što se nije promijenilo ni nakon pada DPS-a. Svi izbori za sudije tog suda do sada su se odvijalli kroz nemilosrdnu borbu oko partijske prevage u toj instanci. Blokada, odnosno podjednak odnos glasova , za njih je prihvatljivije rješenje od neparnog broja sudija. Ukoliko narednog mjeseca budu izabrana dva, a ne tri kandidata za sudije Ustavnog suda, to će biti još jedan prilog toj tezi.
Kada je krajem 2023. Crna Gora pohvaljena iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije nakon dugih političkih trgovina i opozicije i vlasti, koje ni tada nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda boreći se za prevlast, i Briselu je bilo jasno da je sud možda postao funkcionalan, ali da je i dalje partijski.
Borba za političku kontrolu se nastavila. Krajem prošle godine, uz dimne bombe bačene u parlamentu od strane DPS, Skupština je konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović, a upražnjeno mjesto otvorilo je novi krug borbe za prevlast. DPS je penzionisanje Đuranović nazvao “ustavnim pučem”. Parlamentarna većina namjeravala je tada da penzioniše troje sudija Ustavnog suda, nakon što ih je predsjednica tog suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. Da je to realizovano, ostalo bi samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović, koji je bio ovlašćen za prijedlog dvoje sudija, tako što je odložio odluku o raspisivanju konkursa, o čemu je Monitor već pisao. Trenutno ih je četvoro.
Nakon penzionisanja sutkinje Đuranović, DPS je uslovljavao rad parlamenta poništenjem odluke o njenom penzionisanju, što je na kraju rezultiralo traženjem mišljenja Venecijanske komisije o tome da li je zakonito penzionisana. Preporuke VK su odavno tu, ali su i dalje na čekanju. PES je u septembru, kada skupština nije htjela ni da reaspravlja o kandidatkinji Milatovića za sudiju Ustavnog suda, tvrdio da se prije izbora moraju ispoštovati preporuke Venecijanske komisije (VK), što je dio stručne javnosti vidio kao neutemeljen izgovor .
I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost, da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine, donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku
Izdvajamo
-
DRUŠTVO4 sedmice
BUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
DRUŠTVO4 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA IZGRADNJU SPOMENIKA MITROPOLITU AMFILOHIJU U KOLAŠINU: Đedo među partizanima
-
Izdvojeno4 sedmice
DONALD TRAMP I EVROPA U GEOPOLITIČKOM RASKORAKU: Na zapadu nešto novo
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom
-
FOKUS4 sedmice
RENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi
-
DRUŠTVO3 sedmice
ATAK MK GRUPE NA SLOVENSKU PLAŽU: Da li će vlada prodati najvrjedniji turistički brend
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Ulazak u EU
-
DUHANKESA3 sedmice
7. oktobar 2023.