Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPOZICIJA I VLAST: Ko se kome približava

Objavljeno prije

na

Tezu da možda Zapad u Crnoj Gori trasira neki treći put bez Đukanovića i ostalih koji drže živim politike devedesetih, podgrijale su ove sedmice nove izjave iz Vlade, ali i opozicije

 

Vidi se  iako se prikriva: stvaraju se mostovi između djelova opozicije i vlasti.  Znakova ima.

Prošle sedmice Memorandum o saradnji potpisale su  male partije vlasti –  URA, SNP, CIVIS i opozicione manjinske partije. To se sa različitih  adresa tumačilo kao put ka prekompoziciji na političkoj sceni, i manjinskoj vladi, što su potpisnici  demantovali.

Potom je ove sedmice  lider SDP-a, Raško Konjević, potvrdio da se povezuju i partije vlasti i opozicije koje nijesu potpisnice Memoranduma. Objašnjavajući zašto je opozicija 13. decembra odustala od Inicijative za  smjenu Vlade, on je potvrdio: ,,Postoje određeni signali da bi pojedine strukture iz parlamentarne većine bile sklone da, u saradnji sa opozicijom, prekinu mandat ovoj Vladi. Mi smo to odlaganje napravili da bismo investirali u izgradnju povjerenja, a ne da bismo otvorili raspravu o povjerenju Vladi”.

Opozicija je povukla Inicijativu, jer je, tvrde iz  DPS-a,  DF najavio da će podnijeti inicijativu za skraćenje mandata Skupštini.  Da li  DF daje signale opoziciji ili neka druga vladajuća partija, Konjević nije objašnjavao.

Ako je cilj formiranje nove vlade, i dalje nije jasno, na koji način se to planira postići. Kako je Monitor u prošlom broju pisao, potpisnice Memoranduma, manjinsku vladu ne mogu formirati bez podrške DPS-a ili , DF-a. One imaju ukupno 14 mandata.

DPS je saopštio da potpisnice Memoranduma imaju ,,otvorena vrata“ ukoliko je taj dokument  put za manjinsku vladu, naglasivši da ne žele uslovljavanja. Demoratski front, krajnje neobično, pošto je po nekim verzijama konačni cilj pregrupisanja isključivanje  njihovog učešća u vladi, nije imao grku riječ za SNP i lidera te parije Vladimira Jokovića, koji je potpisao Memorandum. Ubijeđeni su, saopštio je Andrija Mandić, da Joković neće izdati. Demokrate su se izjasnile da oni neće podržati Memorandum ukoliko se u njega ne ugradi odredba da DPS neće činiti vlast ,,u bilo kojoj formi i obliku”.  Potpisinice Memoranduma nijesu bile jasne da DPS neće ući u  kombinatoriku u bilo kom obliku. Otuda, čini se, Demokrate ostaju van novih političkih prekomponovanja.

Lider URA-e Dritan Abazović saopštio je ove sedmice da ,,URA sa ovakvim DPS-om neće imati nikad ništa”.  To je  opet otvorilo pitanje da li se to dugoročno računa na drugačiji,  reformisani DPS bez Đukanovića.  Da su reforme toj partiji  neophodne, ove je sedmice, da li slučajno,  saopštio na hrvatskom javnom servisu i Đukanović. On je potom na Anteni M primijetio da postoji ,,određeni zastoj” u odnosu određenih krugova međunarodne politike prema ,,neminovnosti povratka” te partije na vlast.  Ali i da, kako je rekao,  iste adrese smatraju da je nova vlast ,,neuspješan eksperiment”.

Možda   adrese o kojima govori Đukanović koordiniraju neki treći put za Crnu Goru. Bez Đukanovićevog DPS-a, kao simbola korupcije i zarobljenih institucija, ali i bez politika kakvu praktikuje DF.

Tu tezu podgrijala je i izjava Dritana Abazovica, koji je ove sedmice ponovio da ,,očekuje iznenađenja iz Vašingtona koja će uticati na rasplet političke krize u Crnoj Gori”. Od odlaska Abazovića u Vašington, te njegovog tamošnjeg sastanka sa visokim američkim zvaničnikom Gabrijelom Eskobarom, govori se o mogućem modelu prelazne, manjinske vlade, koju bi krstio Zapad.

Eskobar je tokom posjete Crnoj Gori saopštio da SAD ne vide Demokratski front kao partnera. Tada je otvoreno  i pitanje da li je Đukanović na crnoj listi SAD-a,  zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom.

Da li je Eskobar prilikom razgovora nesto došapnuo i Đukanoviću, ostalo je iza zatvorenih vrata predsjednikovog kabineta, u kom je, tokom posjete Eskobara, sudeći po saopstenjima nakon sastanka, vladala panika. Očito je, da i Abazović zna za iznenađenja iz Vašingtona. Lider URA-e  pohvalio se ranije da je on taj na vladajućoj sceni koji ,,ima međunarodne kontakte”.

Da Đukanovićevo vrijeme prolazi pokazali su i posljednji lokalni izbori. DPS je u sve tri opštine u kojima su izbori održani – Mojkovac, Petnjica, Cetinje, zabilježio pad podrške. U Petnjici je ipak zadržao apsolutnu vlast. Iako je osvojio najveći broj mandata u druge  dvije opštine, zbog toga što nema koalicioni kapacitet,  sve sem apsolutne pobjede za višedecenijsku partiju vlasti znači – poraz. Znaci gubitka Đukanovićeve moći vidjeli su se ranije  na Cetinju, prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog šefa policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli.

I Memorandum koji su manjinske partije poptisale, pokazuje da Đukanovićevo vrijeme prolazi. Te partije su bile  tradicionalni koalicioni partneri DPS-a. Đukanović je ljetos  organizovao sastanak opozicionih predstavnika, pokušavajući da preduhitri eventualna pregrupisavanja i dodatno slabljenje pozicije DPS-a. Izgleda uzalud. Manjinske partije su potpisivanjem Memoranduma sa dijelom parlamentarne vecine dale znak da postoji i drugačija politička kombinatorika. I da postoji možda model vlade u kojoj će se manjine naći,  a da u njoj ne budu ni Đukanovićev DPS, ali ni DF.

,,Nije toliko bitan sadržaj Memoranduma koliko to što su se za stolom našle partije koje čine  vlast i opoziciju, odnosno manjinske partije koje su do sada svi pozivali da budu dio parlamentarne većine. Mislim da je ovo veliki korak, da je to desetkovanje na neki način i Demokratske partije socijalista  koja se uvijek pozivala na to da su te partije bezrezervno uz njih i da to nas odvlači od referendumske politike podjele na dva bloka”, prokomentarisao je ove sedmice Abazović.

On je u intervjuu podgoričkim Vijestima nagovijestio da je model manjinske vlade ipak moguć, iako je prethodno bio izricit da  Memorandum nije ,,pakt o manjinskoj vladi”

,,URA podržava aktuelnu Vladu. Vrlo iskreno je podržavala od početka. Na kraju mi smo i ponudili model ekspertske vlade i mi ostajemo posvećeni tome. Ali, mi ne možemo da zatvaramo oči ako ova Vlada ima problem sa parlamentarnom većinom”, ocijenio je. ,,Nismo spremni da skrštenih ruku gledamo kako su institucije sistema i dalje zarobljene, kako parlamentarna većina ne funkcioniše, ni zakoni koji su bili presudni, kao što je Zakon o državnom tužilaštvu oko kojeg smo se toliko namučili”.

Da su i  evropske adrese  uključene u zbivanja jasno je iz više izjava njihovih zvaničnika. ,,Vlada Crne Gore trenutno nema većinu u parlamentu i to treba da se riješi”, kazao je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Balkanu, Miroslav Lajčak. Francuski ambasador u Crnoj Gori Kristijan Timonije pozdravio je potpisivanje Memoranduma. A, nekako,  ukazao da je Đukanovićevo vrijeme prošlo.

,,Najzad evropski program koji prevazilazi trvenja između većine i opozicije… Treba uspostaviti efikasnu parlamentarnu većinu kako bi se postigao normalan institucionalni okvir – Evropa će integrisati samo funkcionalne države lišene uticaja političko-ekonomski-porodičnih grupa čije je vrijeme prošlo“, ocijenio je on u intervjuu podgoričkim Vijestima.

U moru nejasnoća jasno je: Crna Gora ne može naprijed ni sa Đukanovićem, ali ni sa onima koji danas žive u  devedesetim.

 

NOVI LIDERI, STARE PRAKSE

Ako Crna Gora želi da krene nekim novim putem, jasno je da novi lideri ne bi smjeli koristiti stare prakse, kojih smo se nagledali  u doba Đukanovića.  Ipak, one su i dalje tu.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora upozorila je potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,prijavi poklon veći od 50 eura – put u Dubai, koji je platio vlasnik Porto Montenegra”.

Iz MANS-a su podsjetili da je u toku postupak po njihovoj prijavi protiv predsjednika države Mila Đukanovića, zbog njegovog putovanja u San Trope, koje je platio Duško Knežević.

Abazović je, odgovorio u Đukanovićevom stilu. Kazao je da njegov put u Dubai nije bio vezan za Vladu i koštao je nula eura: ,,Otišli smo o njihovom trošku, bili tamo o njihovom trošku, iskoristili smo priliku da odemo na Ekspo i treba sada da se bunimo”, poručio je Abazović.

Crnoj Gori trebaju zvaničnici koji znaju da je neprihvatljivo da im puteve po bijelom svijetu plaćaju moćni vlasnici privatnih biznisa. Čak i kad to nije protivzakonito. Novi liuderi bi morali biti drugačiji i po tome što drže do dostojanstva državne funkcije koje obavljaju. Time i države.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo