Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI-STARI POSLOVNI PODUHVATI MARKA CAREVIĆA: Kamenolom na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti

 

Protest protiv produženja koncesije kamenoloma Platac na Krimovici, kompanije Carinvest, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, održan je u utorak u Donjem Grblju.

Mještani su osudili postupak Vlade i Ministarstva kapitalnih investicija zbog usvajanja koncesionog akta za kamenolom, uprkos njihovom zahtjevu da se povuče dokument kojim je, kako su kazali, predviđeno značajno teritorijalno uvećanje kamenoloma, uglavnom ka njihovom selu i obližnjoj crkvi Sv. Stefana, na period od 30 godina.

Mještani kažu da im nije jasno kako su ministarstvo i ministar Mladen Bojanić dali saglasnost iako su oni, mjesna zajednica, opština i crkvena opština protiv koncesije. ,,Znaju da je ovo zaštićena zona, da ovdje imamo kulturna dobra, da je na teritoriji našeg sela izgrađen prvi golf teren u Crnoj Gori. Koncesija, zbog koje ćemo imati prašinu, buku, zagađenje u sljedećih 30 godina, ovdje nije dobrodošla. Ovo podneblje je na sedam, osam kilometara od Budve, na par minuta od plaža Jaz i Trsteno”, kazao je mještanin Zoran Pima, prenosi Radio Kotor.

Carevićeva kompanija već petnaest godina gazduje spornim kamenolomom. Prvu koncesiju na eksploataciju kamena na lokaciji Platac dobila je početkom 2006. godine, i to na period od deset godina. Iz MANS-a tvrde da su većinu vremena trajanje koncesije Carevićeva postrojenja funkcionisala bez potrebnih dozvola. Prema podacima bivšeg Ministarstva održivog razvoja, građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja Carević je zatražio i dobio tek sredinom 2010. godine, a upotrebnu tek 2015. Naredne, 2016. godine Vlada Duška Markovića je odlučila da ovu koncesiju produži za još maksimalno pet godina, koliko je to zakon dozvoljavao. Za to vrijeme, Carević je na Krimovici napravio čitav pogon za preradu kamena i proizvodnju betona i asfalta, navode iz MANS-a.

,,Postoji već 15 godina i mi smo sve istrpili, računajući da će se sve završiti sa istekom koncesije 2020. godine. Prije pet godina Carević se obratio tadašnjem predsjedniku Vlade Dušku Markoviću i bilo mu je dozvoljeno još pet godina i da se ugasi 2020. Međutim, sada Carević i Carinvest traže da se ovo produži na 30 godina i na 360.000 kvadratnih metara. Katastrofalno stanje, koje već imamo, moglo bi da bude pet puta gore”, kazao je Zoran Pima.

Procjene govore da bi iz trodecenijskog posla u kamenolomu Carević profitirao oko 36 miliona eura, a država bi od koncesije prihodovala oko 2,5 miliona eura.

Pored mještana, koji su ranije preko MZ Savina potpisali peticiju kojom je pomenutim predlogom koncesije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio od MKI da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta. ,,Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena ležišta Platac u opštini Kotor nije u skladu sa planskim dokumentima, niti je ispunio sve potrebne preduslove da bi se i u formi nacrta razmatrao, a šteti  i interesima lokalne zajednice”, navodi se, između ostalog, u primjedbama koje je, sredinom novembra MKI uputio Jokić. Iz Kotora su tada upozorili da se ,,koncesiono područje nalazi u bafer zoni zaštićenog područja UNESCO-a, te u mjerama zaštite propisano područje za koncesiju, a površina u koncesionom aktu odstupa od površine date u mjerama”.

Iz ministarstva nijesu uslišili proteste pa su usvojili koncesioni akt za kamenolom. Reagovali su iz MANS-a tvrdnjom da se time realizuje plan ministarstva i ministra Bojanića da se kompaniji predsjednika Opštine Budva suprotno zakonima i propisima dodijele tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena.

Iz MANS-a su, prošlog mjeseca,  tražili da se sa javne rasprave povuče predlog koncesionog akta za vađenje kamena sa lokacije Platac, sve dok se ne utvrdi stvarno stanje na terenu i činjenice koje se odnose na dosadašnje korišćenje tog kamenoloma od strane kompanije Carinvest. Istrakli su da nacrt koncesionog akta u potpunosti zanemaruje činjenicu da na toj lokaciji ova kompanija već 15 godina eksploatiše kamen, te da na parcelama koje se nude pod koncesiju već postoje izgrađeni objekti porodice Carević, što njihovu kompaniju stavlja u privilegovani položaj u odnosu na druge učesnike u budućem „javnom nadmetanju“. Za izradu predloga konsesionog akta MKI je koristilo dokumentaciju kompanije Carinvest, što ovu kompaniju diskvalifikuje iz učešća u javnom nadmetanju za ovu koncesiju. Naime, u dokumentu MKI-a, u dijelu koji se odnosi na rezerve kamena, navodi se da je proračun rezervi na toj lokaciji urađen na osnovu Elaborata koji je 2018. godine rađen za potrebe kompanije Carinvest. Zakon o koncesijama u Članu 18 navodi da pravna ili fizička lica koja su pružala pomoć u izradi koncesionog akta, ne mogu učestvovati kao ponuđači u postuku davanja te koncesije, kazali su iz MANS.

Iz MANS-a su problematizovali i činjenicu da su iz ministarstva nakon sprovedene javne rasprave tvrdili da Carević nije inicijator izrade koncesionog akta. Navode ministarstva, kako tvrde, demantuje dokument koji su stavili na javnu raspravu a u kome se vidi da je upravo kompanija Carinvest bila inicijator izrade koncesionog akta, ali i da je upravo na inicijativu Carevića izvršena dopuna Plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu.

Iz ministarstva su odgovorili da je ,,inicijativu podnijelo DOO Carinvest Kotor, u skladu sa navedenim članom Zakona o koncesijama, a koja je, zajedno sa ostalim prihvaćenim inicijativama, uvrštena u objedinjeni dokument – Plan davanja koncesija”. Oni su reagovali na prozivke saopštenjem u kome zaključuju da se ,,na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu Platac, opština Kotor, može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom i shodno Članu 3, Zakona o koncesijama svaki učesnik na javnom oglasu biće tretiran u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Ovo su činjenice, sve ostalo ne zaslužuje komentar”.

Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a je takođe zaključio da je: ,,ovakav način upravljanja državnim resursima ostatak prakse iz ‘najboljih godina’ prethodne vlasti od koje su koristi imali samo privilegovani pojedinci i njihove kompanije, a njen nastavak proizvodi novu generaciju ‘tajkuna bliskih vlastima’. Upravo primjeri poput Carevića  i njegovih nelegalnih poslova koji se već godinama nesmetano odvijaju bez obzira ko je na vlasti, pokazuju da još uvijek ne postoji politička volja koja bi obezbijedila jednakost pred zakonom i da se bilo kakav partijski ili drugi interes više nikada ne nađu iznad javnog”.

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti.

 

Biznis i politika

Nakon dvije decenije uspješnog bavljenja biznisom, Marko Carević je prije par mjeseci svoju kompaniju preveo na ime svog sina Milana.

Kada je postao predsjednik Opštine Budva politički oponenti su ga često optuživali da je u konfliktu interesa i da favorizuje svoje firme u pojedinim opštinskim investicijama. On je to demantovao, a prošle godine nakon lokalnih izbora, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja.

Carevićeva kompanija Carinvest godinama posluje sa dobitkom. Imovina kompanije je pocijenjena na 16,2 miliona eura, a sastoji se od desetak poslovnih prostora, stanova i garaža, magacina u Budvi, Krimovici i na Zlatiboru.Vlasnik je u Budvi poslovnih prostora od 57 i 116 kvadrata, garaža od 16,12 i 13 kvadrata, stanova od 54,311 i 129 kvadrata, kao i stana od 94 kvadrata na Zlatiboru, poslovnih zgrada u privredi od 233 i 111 kvadrata na lokalitetu Pod Bregove u kotorskoj opštini. Kompanija je vlasnik i ogromnog zemljišnog kompleksa u Grahovu u Nikšiću od 55 hiljada kvadrata.

Carinvest je i vlasnik velikog poljoprivrednog gazdinstva u grbaljskom selu Krimovice kompleks štala, mljekara, proizvodnih pogona, ali i luksuznog restorana. MANS je u februaru prošle godine prijavio da je poljoprivredno gazdinstvo izgrađeno na uzurpiranoj državnoj imovini, te da uprkos prijavi Carevićeva firma i dalje nelegalno gradi. Carević uporno ponavlja da nije izvršio uzurpaciju, da je to zemlja koja je uvijek pripadala njegovoj porodici, ali i da sve što se na tom lokalitetu radilo je bilo u skladu sa zakonom i procedurama države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZAŠTO GUBIMO STOTINE MILIONA IZ EVROPSKIH FONDOVA: Partijska pamet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partijski apetiti razlog su oslabljene administracije koja nije sposobna da povuče dovoljno sredstava iz evropskih fondova, ali i vlasti koja po istom tom ključu planira infrastrukturne projekte i koči reforme. Kako prije avgusta 2020, tako i danas

 

Prošlo je gotovo neprimjetno. U ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije (EK)  navodi se da je Crna Gora izgubila grant od skoro pola miliona eura (400.000),  za izgradnju migrantskog centra u Božaju. Iako su iz Brisela i u prošlogodišnjem izvještaju podsjetili da se sa tim poslom kasni.  Očito, nije pomoglo.

“Crna Gora nije na vrijeme pripremila tendersku dokumentaciju, zbog čega nije došlo do realizacije tog projekta“, navodi se u Izvještaju.  U međuvremenu, konstatuje EK, iz državnog budžeta izdvojeno je 640.000 eura za povećanje i renoviranje postojećih kapaciteta centara za migrante. U prevodu, crnogorski građani platili su  nesposobnost vlasti i administracije.  Koja se tim povodom nije ni oglasila.  Za izgubljeni grant ne bi ni saznali da nije bilo izvještaja Evropske komisije.

Uobičajeno, Brisel i ove godine konstatuje brojna kašnjenja u razvoju saobraćajne i energetske infrasktrukture.To, upozoravaju, ukazuje na „slabost u izradi projekata, donošenju odluka i sposobnosti upravljanja“. EK konstatuje da se moraju razviti „institucionalne politike za zadržavanje i zapošljavanje kvalifikovanog kadra za upravljanje infrastrukturnim projektima“.

Nijesu to jedina upozorenja. U Izvještaju za 2023. godine, konstatuje se u okviru poglavlja koje se tiče poljoprivrede, a koje posebno zavisi o evropskih fondova i sledeće: “U narednom periodu Crna Gora treba da ubrza trošenje fondova EU u okviru IPARD II kako bi se izbeglo poništavanje obaveza i započela implementaciju IPARD III programa”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PLJEVALJSKA DF VLAST – ČUVARI NAJGORE ĐUKANOVIĆEVE BAŠTINE: Srpstvo buja dok grad propada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo. I velikosrpstvo

 

Prije nedjelju dana je osvanula vijest da će Savjet za davanje naziva ulica i trgova Opštine Pljevlja u skupštinsku proceduru poslati prijedlog da se Bobovska ulica u naselju Balibegovo brdo preimenuje u Ulicu pilota Eldina Hrapovića. Poručnik Hrapović, rođeni Pljevljak, je bio među tri prve žrtve kratkotrajnog slovenačkog rata kada je njihov helikopter oboren iznad Ljubljane 27.juna 1991. Još jedna ulica u Pljevljima treba dobiti ime po sugrađaninu Vukomanu Vulu Tešoviću, koji je kao vojnik na odsluženju vojnog roka poginuo na karauli Košare 10. maja 1999. tokom ratnog sukoba na Kosovu.

Ovim imenovanjima pljevaljska lokalna vlast nastavlja praksu ograđivanja ulica i trgova imenima ljudi čiji životi se dovode u vezu sa percipiranom borbom za srpstvo.  Dok su dvojica gorepomenutih,  osobe nespornih biografija,  silom prilika akteri dešavanje iz 90-tih, mnogi drugi „heroji“ su i te kako problematični. Glavna ulica u Pljevljima već 20 i nešto godina nosi ime srbijanskog i jugoslovenskog kralja Petra I Karađorđevića,. Ulica koje je siječe je nazvana po Nikoli Pašiću, dugogodišnjem premijeru Kraljevine Srbije. Obojica su tvorci krvave post-Versajske Jugoslavije pod velikosrpskom dominacijom u kojoj je nasilno nestala Crna Gora kao država. Nesrpski narodi su takođe gaženi i porobljeni u ime srbijanske dinastije „oslobodilaca i ujedinitelja“.

Najblamantniji Pljevljak čije ime „krasi“ raskrsnicu koja će biti pretvorena u trg sa bistom je drugi patrijarh Srpske crkve (SPC) od njenog osnivanja, Varnava Rosić koji je na tom mjestu bio od 1930 do 1937. godine. Nedugo pošto je izabran za gradonačelnika krajem aprila ove godine, dr Dario Vraneš iz Nove srpske demokratije je podržao ranije zahtjeve ne samo prosrbijanskih stranaka, već i opstinskog odbora navodno građanskih Demokrata (još 2017.god.) i odbornika Ermina Harbića (2019.godine.) iz DPS-a.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000

 

Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.

Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.

Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.

Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.

Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada.  ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo