Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI-STARI POSLOVNI PODUHVATI MARKA CAREVIĆA: Kamenolom na pjeni od mora

Objavljeno prije

na

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti

 

Protest protiv produženja koncesije kamenoloma Platac na Krimovici, kompanije Carinvest, predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, održan je u utorak u Donjem Grblju.

Mještani su osudili postupak Vlade i Ministarstva kapitalnih investicija zbog usvajanja koncesionog akta za kamenolom, uprkos njihovom zahtjevu da se povuče dokument kojim je, kako su kazali, predviđeno značajno teritorijalno uvećanje kamenoloma, uglavnom ka njihovom selu i obližnjoj crkvi Sv. Stefana, na period od 30 godina.

Mještani kažu da im nije jasno kako su ministarstvo i ministar Mladen Bojanić dali saglasnost iako su oni, mjesna zajednica, opština i crkvena opština protiv koncesije. ,,Znaju da je ovo zaštićena zona, da ovdje imamo kulturna dobra, da je na teritoriji našeg sela izgrađen prvi golf teren u Crnoj Gori. Koncesija, zbog koje ćemo imati prašinu, buku, zagađenje u sljedećih 30 godina, ovdje nije dobrodošla. Ovo podneblje je na sedam, osam kilometara od Budve, na par minuta od plaža Jaz i Trsteno”, kazao je mještanin Zoran Pima, prenosi Radio Kotor.

Carevićeva kompanija već petnaest godina gazduje spornim kamenolomom. Prvu koncesiju na eksploataciju kamena na lokaciji Platac dobila je početkom 2006. godine, i to na period od deset godina. Iz MANS-a tvrde da su većinu vremena trajanje koncesije Carevićeva postrojenja funkcionisala bez potrebnih dozvola. Prema podacima bivšeg Ministarstva održivog razvoja, građevinsku dozvolu za izgradnju postrojenja Carević je zatražio i dobio tek sredinom 2010. godine, a upotrebnu tek 2015. Naredne, 2016. godine Vlada Duška Markovića je odlučila da ovu koncesiju produži za još maksimalno pet godina, koliko je to zakon dozvoljavao. Za to vrijeme, Carević je na Krimovici napravio čitav pogon za preradu kamena i proizvodnju betona i asfalta, navode iz MANS-a.

,,Postoji već 15 godina i mi smo sve istrpili, računajući da će se sve završiti sa istekom koncesije 2020. godine. Prije pet godina Carević se obratio tadašnjem predsjedniku Vlade Dušku Markoviću i bilo mu je dozvoljeno još pet godina i da se ugasi 2020. Međutim, sada Carević i Carinvest traže da se ovo produži na 30 godina i na 360.000 kvadratnih metara. Katastrofalno stanje, koje već imamo, moglo bi da bude pet puta gore”, kazao je Zoran Pima.

Procjene govore da bi iz trodecenijskog posla u kamenolomu Carević profitirao oko 36 miliona eura, a država bi od koncesije prihodovala oko 2,5 miliona eura.

Pored mještana, koji su ranije preko MZ Savina potpisali peticiju kojom je pomenutim predlogom koncesije, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić zatražio od MKI da povuče i odustane od nacrta koncesionog akta. ,,Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena ležišta Platac u opštini Kotor nije u skladu sa planskim dokumentima, niti je ispunio sve potrebne preduslove da bi se i u formi nacrta razmatrao, a šteti  i interesima lokalne zajednice”, navodi se, između ostalog, u primjedbama koje je, sredinom novembra MKI uputio Jokić. Iz Kotora su tada upozorili da se ,,koncesiono područje nalazi u bafer zoni zaštićenog područja UNESCO-a, te u mjerama zaštite propisano područje za koncesiju, a površina u koncesionom aktu odstupa od površine date u mjerama”.

Iz ministarstva nijesu uslišili proteste pa su usvojili koncesioni akt za kamenolom. Reagovali su iz MANS-a tvrdnjom da se time realizuje plan ministarstva i ministra Bojanića da se kompaniji predsjednika Opštine Budva suprotno zakonima i propisima dodijele tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena.

Iz MANS-a su, prošlog mjeseca,  tražili da se sa javne rasprave povuče predlog koncesionog akta za vađenje kamena sa lokacije Platac, sve dok se ne utvrdi stvarno stanje na terenu i činjenice koje se odnose na dosadašnje korišćenje tog kamenoloma od strane kompanije Carinvest. Istrakli su da nacrt koncesionog akta u potpunosti zanemaruje činjenicu da na toj lokaciji ova kompanija već 15 godina eksploatiše kamen, te da na parcelama koje se nude pod koncesiju već postoje izgrađeni objekti porodice Carević, što njihovu kompaniju stavlja u privilegovani položaj u odnosu na druge učesnike u budućem „javnom nadmetanju“. Za izradu predloga konsesionog akta MKI je koristilo dokumentaciju kompanije Carinvest, što ovu kompaniju diskvalifikuje iz učešća u javnom nadmetanju za ovu koncesiju. Naime, u dokumentu MKI-a, u dijelu koji se odnosi na rezerve kamena, navodi se da je proračun rezervi na toj lokaciji urađen na osnovu Elaborata koji je 2018. godine rađen za potrebe kompanije Carinvest. Zakon o koncesijama u Članu 18 navodi da pravna ili fizička lica koja su pružala pomoć u izradi koncesionog akta, ne mogu učestvovati kao ponuđači u postuku davanja te koncesije, kazali su iz MANS.

Iz MANS-a su problematizovali i činjenicu da su iz ministarstva nakon sprovedene javne rasprave tvrdili da Carević nije inicijator izrade koncesionog akta. Navode ministarstva, kako tvrde, demantuje dokument koji su stavili na javnu raspravu a u kome se vidi da je upravo kompanija Carinvest bila inicijator izrade koncesionog akta, ali i da je upravo na inicijativu Carevića izvršena dopuna Plana davanja koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2021. godinu.

Iz ministarstva su odgovorili da je ,,inicijativu podnijelo DOO Carinvest Kotor, u skladu sa navedenim članom Zakona o koncesijama, a koja je, zajedno sa ostalim prihvaćenim inicijativama, uvrštena u objedinjeni dokument – Plan davanja koncesija”. Oni su reagovali na prozivke saopštenjem u kome zaključuju da se ,,na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu Platac, opština Kotor, može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom i shodno Članu 3, Zakona o koncesijama svaki učesnik na javnom oglasu biće tretiran u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije i konkurentnosti. Ovo su činjenice, sve ostalo ne zaslužuje komentar”.

Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS-a je takođe zaključio da je: ,,ovakav način upravljanja državnim resursima ostatak prakse iz ‘najboljih godina’ prethodne vlasti od koje su koristi imali samo privilegovani pojedinci i njihove kompanije, a njen nastavak proizvodi novu generaciju ‘tajkuna bliskih vlastima’. Upravo primjeri poput Carevića  i njegovih nelegalnih poslova koji se već godinama nesmetano odvijaju bez obzira ko je na vlasti, pokazuju da još uvijek ne postoji politička volja koja bi obezbijedila jednakost pred zakonom i da se bilo kakav partijski ili drugi interes više nikada ne nađu iznad javnog”.

Kamenolom kome je drastično produžen rok trajanja nalazi se na Krimovici u neposrednoj blizini lokacije na kojoj je Carević nelegalno izgradio poljoprivrednu farmu i uzurpirao blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta. I nikom ništa, ni za vrijeme prošle, a ni ove vlasti.

 

Biznis i politika

Nakon dvije decenije uspješnog bavljenja biznisom, Marko Carević je prije par mjeseci svoju kompaniju preveo na ime svog sina Milana.

Kada je postao predsjednik Opštine Budva politički oponenti su ga često optuživali da je u konfliktu interesa i da favorizuje svoje firme u pojedinim opštinskim investicijama. On je to demantovao, a prošle godine nakon lokalnih izbora, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a protiv Carevića zbog zloupotrebe službenog položaja.

Carevićeva kompanija Carinvest godinama posluje sa dobitkom. Imovina kompanije je pocijenjena na 16,2 miliona eura, a sastoji se od desetak poslovnih prostora, stanova i garaža, magacina u Budvi, Krimovici i na Zlatiboru.Vlasnik je u Budvi poslovnih prostora od 57 i 116 kvadrata, garaža od 16,12 i 13 kvadrata, stanova od 54,311 i 129 kvadrata, kao i stana od 94 kvadrata na Zlatiboru, poslovnih zgrada u privredi od 233 i 111 kvadrata na lokalitetu Pod Bregove u kotorskoj opštini. Kompanija je vlasnik i ogromnog zemljišnog kompleksa u Grahovu u Nikšiću od 55 hiljada kvadrata.

Carinvest je i vlasnik velikog poljoprivrednog gazdinstva u grbaljskom selu Krimovice kompleks štala, mljekara, proizvodnih pogona, ali i luksuznog restorana. MANS je u februaru prošle godine prijavio da je poljoprivredno gazdinstvo izgrađeno na uzurpiranoj državnoj imovini, te da uprkos prijavi Carevićeva firma i dalje nelegalno gradi. Carević uporno ponavlja da nije izvršio uzurpaciju, da je to zemlja koja je uvijek pripadala njegovoj porodici, ali i da sve što se na tom lokalitetu radilo je bilo u skladu sa zakonom i procedurama države.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo