Dok se u Beogradu i Prištini krčka, u Tirani doslovce gori – region uoči novog samita EU više podsjeća na Bliski Istok nego na evropsko susjedstvo

PUŽ: Šefovi diplomatija Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana održali su sastanak u Bruxellesu posvećen jačanju saradnje i pripremama za junski samit u Tivtu, uz poseban fokus na otpornost regiona prema vanjskim utjecajima i usklađivanje sa vanjskom politikom Unije. Briselski hodnici bruje o “jačanju otpornosti” i “usklađivanju sa vanjskom politikom”, što je diplomatski “lingo” za pokušaj EU da konačno uvede red u svoje dvorište i obuzda vanjske utjecaje koji godinama nagrizaju region. Fokus je, očekivano, na sigurnosti i sankcijama, ali iza zatvorenih vrata glavna tema ostaje ista stara boljka – dijalog Beograda i Prištine koji se, uprkos kozmetičkim pomacima, kreće brzinom rahitičnog puža. Visoka predstavnica EU Kaja Kallas, koja je kormilo preuzela još krajem 2024. godine, sada je spremna odigrati svoju ulogu “čelične lady” i udahnuti život procesu koji već predugo stoji u mjestu, pokušavajući natjerati lidere da se vrate za sto prije nego što junski samit postane samo još jedna propuštena prilika.

NESTABILNOST: Iako je Kaja Kallas izrazila spremnost da intenzivira dijalog Beograda i Prištine, zvaničnici u Bruxellesu upozoravaju da nedostatak dinamike u pregovorima i dalje izaziva nezadovoljstvo, naročito jer se lideri dvije strane nisu sastali na najvišem nivou još od septembra 2023. godine. Realizaciju nove runde dijaloga dodatno otežava nestabilna unutrašnja politička situacija, kako u Srbiji, gdje od novembra 2024. traju protesti zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, tako i na Kosovu, koje se suočava sa stalnim izbornim ciklusima. Budući da su na Kosovu novi parlamentarni izbori zakazani već za 7. juni, evropske diplomate ocjenjuju da institucionalna kriza u Prištini direktno koči napredak u normalizaciji odnosa, uprkos deklarativnoj spremnosti Bruxellesa da proces pokrene s mrtve tačke i klinički mrtav dijalog ponovo priključi na aparate za održavanje života.

NEIMAR: Dok se Vašington bavi njegovim dosjeima zbog optužbi za organizovani kriminal, Zvonko Veselinović i njegova poslovna mašinerija u Srbiji proživljavaju zlatno doba, o čemu svjedoči vrtoglavi profit od 9,8 miliona eura ostvaren samo u prošloj godini, otkriva istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE). Nije tajna da su bageri njegovih firmi postali nezaobilazan inventar na gotovo svakom velikom državnom gradilištu u Srbiji, pretvarajući budžetski novac u privatnu imperiju koja prkosi svim međunarodnim sankcijama. Iako su pod lupom stranih obavještajnih službi, na domaćem terenu oni su “kraljevi asfalta” kojima država povjerava najvrednije poslove, ignorišući pritom činjenicu da su njihova imena na crnim listama rezervisanim za najteže oblike korupcije. Bjegunac u inostranstvu, a kod kuće omiljeni neimar – zvuči kao paradoks samo neupućenima, dok je svima jasno da to nije izuzetak, već pravilo.

PARTNER: Priča o Veselinovićevom dugogodišnjem partneru Milanu Radoičiću dobija obrise pravog detektivskog romana nakon njegovog povlačenja iz zvaničnog vlasništva u raspletu terorističkog incidenta u Banjskoj. Iako Radoičić na papiru više ne posjeduje ništa, realnost na terenu su betonski skeleti luksuznih vila koje niču u najelitnijim djelovima Beograda. Na parcelama koje se direktno povezuju s ovim dvojcem, radovi teku punom parom bez ikakvih zvaničnih prijava i dozvola, dok se vile Veselinovićeve supruge i Radoičićevih saradnika naslanjaju jedna na drugu kao spomenici nedodirljivosti. Dok institucije okreću glavu od nelegalne gradnje i miliona koji se slijevaju u privatne džepove, ovi „biznismeni sa sjevera“ nastavljaju betonirati svoj utjecaj u samom srcu srpske prijestolnice, pokazujući da su papiri jedno, a realna moć, mjerena u kvadratima i eurima, nešto sasvim drugo.

KRIZA: Politička kriza u Albaniji doživjela je svoj vrhunac na ulicama Tirane, gdje su se mirni protesti u organizaciji opozicione Demokratske stranke pretvorili u otvorene sukobe s policijom. Demonstranti, koji zahtijevaju hitnu ostavku premijera Edija Rame, zasuli su zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova molotovljevim koktelima i jakom pirotehnikom, na šta su snage sigurnosti odgovorile upotrebom vodenih topova i suzavca. Dok građani na barikadama otvoreno optužuju vlast za potpunu integraciju kriminalnih struktura u državni aparat, atmosfera u prijestolnici ostaje napeta, a slike zapaljenih ulica šalju uznemirujuću poruku o dubini unutrašnjeg razdora u zemlji koja se nalazi na ključnoj raskrsnici svoje demokratske stabilnosti.

KONTROLA: Srž nezadovoljstva leži u seriji korupcionaških skandala koji su potresli vrh Socijalističke partije, kulminirajući slučajem bivše zamjenice premijera Belinde Balluku. Iako se Balluku tereti za malverzacije u javnim tenderima za kapitalne infrastrukturne projekte, odluka parlamentarne većine da joj zadrži imunitet i tako spriječi njeno hapšenje pokrenula je talas optužbi o institucionalnoj zaštiti korupcije. Ovakav razvoj događaja direktno podriva ambicije Albanije za članstvo u Evropskoj uniji do 2030. godine, s obzirom na to da Bruxelles beskompromisno insistira na mjerljivim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala. Dok Vlada čvrsto drži skupštinsku kontrolu, ulični pritisak i međunarodne primjedbe stavljaju zvaničnu Tiranu pod nezapamćen pritisak da dokaže funkcionalnost pravne države.

Eldin HADŽOVIĆ

Dok jedni saniraju imidž spomenicima, a drugi peru pare preko stajskog đubriva, uvodi se liječenje na daljinu, dok se čeka Janša da razvuče vatrogasno crijevo

DEMANTI: Ambasada Kine u Beogradu demantovala je navode da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ambasadoru Kine obećao da kineski konzorcijum (CRIC & CCCC) neće biti obuhvaćen istragom o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, 1. novembra 2024. godine. Reagujući na izjavu profesora Vladimira Obradovića, Ambasada je te tvrdnje nazvala neosnovanim, pozivajući medije i javnost da prestanu sa širenjem dezinformacija koje bi mogle narušiti “čelično prijateljstvo” Srbije i Kine. Vučić je bez imalo stida također odbacio ove navode, ne spominjući kakva je ovo tačno sramota za vlast u Srbiji. Više od godinu i po dana nakon tragedije u kojoj je poginulo 16 ljudi još uvijek nije utvrđena odgovornost za očigledno loše izvedene radove kineskog konzorcijuma, dok se umjesto transparentne istrage pojavljuju optužbe da je najviše rukovodstvo zemlje štitilo stranog izvođača od pravne odgovornosti. Dok optužnica nema, vlast se bavi sanacijom imidža: ovih dana je javnosti predstavljeno idejno rešenje za spomenik žrtvama, a porodici jedne od žrtava nedavno je dosuđena odšteta od deset miliona dinara – novac koji bi, u normalnom sistemu, bio naplaćen od osiguranja odgovornog izvođača, a ne iz džepova građana.

OFANZIVA: Ne prestaje ofanziva pravnog tima Ratka Mladića na Hag, u kojoj insistiraju da se ovaj osuđenik pusti kući. Posljednjeg dana aprila podnesen je hitan zahtjev Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (MICT) u Hagu za njegovo privremeno ili uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, pozivajući se na teško pogoršanje zdravstvenog stanja nakon nedavnog moždanog udara, tvrdeći da mu u pritvoru nije omogućena adekvatna njega. Mladić, koji je uhapšen u Srbiji maja 2011. nakon 16 godina skrivanja, pravosnažno je 2021. osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i druge ratne zločine počinjene u BiH 1992–1995. Udruženja žrtava genocida, uključujući Pokret Majke Enklava Srebrenice i Žepe, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Podrinja i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, oštro su se usprotivili zahtjevu, smatrajući ga novim otvaranjem rana i udarom na pravdu, te pozivajući sud da odbije puštanje i da Mladić izdrži kaznu do kraja.

EPPO: Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je opsežne pretrage na više lokacija širom Hrvatske u okviru istrage o sumnji na korupciju i subvencijske prevare povezane s poljoprivrednim fondovima Evropske unije. Prema navodima EPPO-a, istraga obuhvata više hrvatskih državljana osumnjičenih za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, subvencijsku prevaru te krivotvorenje isprava, a sumnja se da su kaznena djela počinjena u sklopu zločinačkog udruženja na štetu financijskih interesa EU. Hrvatski mediji, prije svega Index.hr, prenose da je riječ o velikoj akciji evropskog tužiteljstva, no EPPO zasad nije objavio dodatne detalje — poput broja osumnjičenih, konkretnih lokacija pretraga ili procijenjene štete — kako ne bi ugrozio istragu. Najnoviji detalji istrage ukazuju na to da se korupcija ‘spustila’ do najbizarnijih nivoa: sumnja se na malverzacije čak i sa podsticajima za stajsko đubrivo, u šta je navodno upetljana i službenica Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Ovo nije prvi slučaj u kojem EPPO istražuje zloupotrebe u hrvatskom poljoprivrednom sektoru. U proteklim godinama zabilježeno je više istraga i presuda vezanih uz nezakonito crpljenje sredstava iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i sličnih programa, što ukazuje na sistemski problem u nadzoru i dodjeli EU subvencija u Hrvatskoj.

POŽAR: Državni zbor Slovenije usvojio je izmjene Zakona o Vladi po prijedlogu SDS-a Janeza Janše, čime je broj ministarstava smanjen sa 19 na 14. Ovu promjenu, koju podržava i spajanje resora (npr. rad sa gospodarstvom, obrazovanje sa znanošću, unutrašnjih poslova sa javnom upravom, te osnivanje novog ministarstva za demografiju, obitelj i socijalne poslove), glasalo je 49 zastupnika (potrebna većina je 46), uključujući SDS, NSi, SLS, Fokus, Demokrate, Resni.ca i predstavnike nacionalnih manjina. Janša je odmah nakon usvajanja – koje je signaliziralo da postoji većina na koju se može osloniti – najavio slanje polaznih tačaka za koalicijski sporazum svim strankama koje su podržale zakon, ali je naglasio da SDS neće formirati vladu “po svaku cijenu”, koristeći metaforu da “prije gašenja požara treba provjeriti ima li adekvatnu opremu”. I dok Janša provjerava crijevo, recimo da se ovo događa nakon parlamentarnih izbora u martu 2026, nakon kojih relativni pobjednik, Pokret slobode Roberta Goloba, nije uspio okupiti većinu. Mediji u Sloveniji ovo vide kao otvaranje vrata za Janšinu četvrtu vladu i koaliciju desnog centra.

TELEMEDICINA: Kako je najavio ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Azir Aliu, telemedicina će postati jedan od ključnih stubova reforme zdravstvenog sistema, posebno u rješavanju hroničnog nedostatka ljekara specijalista koji je posljednjih godina eskalirao zbog masovnog odlaska medicinskog kadra u inostranstvo. Prema njegovim riječima, projekat ima za cilj da angažuje brojne makedonske specijaliste iz dijaspore koji rade na visokim pozicijama u inostranstvu, omogućavajući im da pružaju usluge na daljinu, pa čak i bez finansijske naknade. Telemedicina je praksa pružanja zdravstvenih usluga na daljinu pomoću informacionih i komunikacionih tehnologija, poput video-konsultacija, aplikacija, daljinskog praćenja parametara, razmjene medicinskih slika…, čime se omogućava dijagnostika, konsultacije, praćenje pacijenata i liječenje bez fizičkog dolaska u ordinaciju. Pilot-projekat u Debru, koji je počeo sa teledermatologijom, bolno ilustruje regionalni paradoks: države sada pokušavaju da besplatno ‘uvezu’ znanje onih stručnjaka koje su decenijama sistematski izvozile ka Zapadu.

Eldin HADŽOVIĆ

Represija napreduje, institucije se povlače, a Brisel konačno počinje svoditi račune

PAT: Situacija u Sloveniji nakon parlamentarnih izbora održanih 22. marta pretvorila se u političku pat-poziciju, jer su rezultati donijeli gotovo izjednačen odnos snaga između dva suprotstavljena pola. Iako je Pokret Sloboda aktuelnog premijera Roberta Goloba formalno osvojio najviše glasova (28,6 posto i 29 mandata), desničarska Slovenačka demokratska stranka (SDS) predvođena Janezom Janšom diše mu za vratom sa 28 mandata, što je Janši dalo snažan vjetar u leđa da pokuša da preuzme vlast. Kako nijedan blok nema potrebnih 46 glasova za većinu, ključ stabilnosti drže manje partije, prije svega Nova Slovenija (NSi) i novoformirani Demokrati Anžeta Logara, koji se profilira kao potencijalni tas na vagi. Iako Janša ima ogromno iskustvo u sastavljanju koalicija, njegov povratak na čelo vlade otežava duboka polarizacija društva i otpor lijevih i liberalnih stranaka prema njegovom stilu vladavine. Pregovori se vode u atmosferi nepovjerenja, a javnost čeka hoće li Slovenija nastaviti liberalnim kursom ili s Janšom napraviti zaokret prema konzervativnom populizmu.

CALLAMARD: Ovogodišnji izvještaj Amnesty International stigao je u pravi čas da potvrdi sumornu sliku stanja ljudskih prava, ukazujući na širenje autoritarnih praksi i tehnološku represiju širom svijeta. Generalna sekretarka Agnès Callamard upozorava na uspon “predatorskog svjetskog poretka”, koji svesno urušava međunarodne mehanizme zaštite kako bi omogućio ekonomsku i političku dominaciju moćnih, dok se civilno društvo širom Balkana i svijeta tretira kao neprijatelj. Srbija se u izvještaju spominje kao zemlja sa visokim stupnjem represije nad građanima, posebno demonstrantima tijekom protesta zbog tragedije u Novom Sadu. Policija je koristila prekomjernu silu, proizvoljna hapšenja i kontroverzno oružje, poznato kao “zvučni top”. Spominju se i novinari i aktivisti, pod stalnim pritiskom kroz kampanje blaćenja u tabloidima, nezakoniti digitalni nadzor i verbalne napade funkcionera. Izvještaj posebno naglašava nastavak izvoza naoružanja Izraelu uprkos međunarodnim apelima, kao i marginalizaciju procesuiranja ratnih zločina.

NEKONSTITUTIVNI: Izvještaj AI ne štedi ni Kosovo.Kao glavni problemi identificirani su visoka stopa rodno zasnovanog nasilja i nedostatak institucionalne zaštite za žene. Zabilježen je veliki broj prijetnji novinarima, a kritikovana je i zabrana vjerske odjeće u školama koja ograničava pristup obrazovanju devojčicama s maramama. Iako je bilo pozitivnih pomaka, poput kompenzacije za žrtve rata pred sudom u Hagu, politička kriza je zaustavila napredak u pravima LGBT zajednice, uključujući neusvajanje zakona o građanskim zajednicama i nedostatak specijalizovanih skloništa za žrtve nasilja. Slično stanje je, prema izvještaju, i u Bosni i Hercegovini, koju karakterišu stalni napadi na branitelje ljudskih prava i novinare, naročito u Republici Srpskoj, gdje su kampanje blaćenja od strane visokih zvaničnika svakodnevica. Kritikuje se i usvajanje represivnih zakona u RS koji su organizacije civilnog društva proglasili “stranim agentima” i uveli stroge kazne za nepoštovanje odluka entitetskih organa (iako su ti zakoni kasnije poništeni kao neustavni). Ključni problem ostaje ustavna diskriminacija “nekonstitutivnih” naroda kojima je uskraćena politička zastupljenost, kao i uklanjanje “rodnog identiteta” iz krivičnog zakona RS-a, što dodatno ugrožava bezbijednost LGBT osoba.

ZLOSTAVLJANJE: Do sličnih nalaza došli su i na regionalnoj konferenciji  u Sarajevu, koja je razotkrila poražavajuću stvarnost medijske industrije na Balkanu, predstavivši istraživanje prema kojem je čak 79 posto novinarki u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH doživjelo rodno uslovljeno nasilje. Ključna poruka skupa je bila da redakcije, umjesto da budu bastioni slobode, često funkcioniraju kao prostori sistemskog zlostavljanja i poniženja, gdje su seksualno uznemiravanje i prijetnje postali dio toksične profesionalne kulture. Posebno zabrinjava da nasilje nije samo spoljašnji pritisak moćnika, već duboko ugrađeno u same hijerarhije medijskih kuća, zbog čega se žrtve rijetko usuđuju da prijave napade strahujući od profesionalne marginalizacije. Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever i drugi učesnici naglasili su da je vrijeme šutnje prošlo, zahtijevajući od medijskih vlasnika i država uvođenje rigoroznih mehanizama zaštite i politike nulte tolerancije.

ZAMRZAVANJE: Najava europske komesarke za proširenje Marte Kos o mogućem zamrzavanju 1,5 milijardi eura iz Plana rasta EU za Srbiju nije došla samo kao još jedan u nizu diplomatskih šamara iz Bruxelessa, već kao direktna finansijska sankcija. Glavni razlog za ovakvu rigoroznu mjeru su sporni tzv. “Mrdićevi zakoni” o reformi pravosuđa, za koje je EK procijenila da direktno urušavaju nezavisnost sudstva i vraćaju Srbiju korak unazad u procesu integracija. Bruxelles je iznio oštre zamjerke i na račun gušenja slobode medija, represije nad demonstrantima i neregularnosti tokom lokalnih izbora, čime je jasno stavljeno do znanja da politika “balansiranja” više ne prolazi bez konkretnih posljedica po državnu kasu.

REAKCIJA: Reakcija srpskih vlasti bila je vidno haotična, oscilirajući između panike i pokušaja kontrole štete. Vlada Đure Macuta je po hitnom postupku donijela odluku da svi budući zakonski prijedlozi moraju proći provjeru usklađenosti sa EU tekovinama prije nego što uopšte uđu u proceduru. U javnosti je pokrenuta lavina pravdanja, a sjednice državne Skupštine pretvorile su se u veći cirkus nego inače.  Dok se čeka konačna riječ Venecijanske komisije, politički vrh Srbije sada vodi trku s vremenom da sprovede reforme i ispravi svoju malicioznu odluku, sam sebi dajući rok do juna.

SKEPTICIZAM: Analitičari i pravni stručnjaci ocjenjuju da je taj rok nerealan, jer se suštinske reforme pravosuđa, medija i izbornih uslova ne mogu sprovesti za par mjeseci. Skepticizam je naglašen stavom da su kontrola medija i represivni aparat stubovi opstanka trenutne vlasti, zbog čega se ne očekuje stvarna spremnost na promjene koje bi ugrozile te mehanizme moći. Istovremeno, stručna javnost poruku iz Bruxelles-a vidi kao prvi jasan i konkretan signal da je EU konačno prepoznala pravo stanje u Srbiji, vezujući isplatu sredstava iz Plana rasta isključivo za mjerljive rezultate. Briselska krčmarica više neće deklarativnu opredijeljenost za reforme priznavati kao valjanu valutu.

Eldin HADŽOVIĆ