Povežite se sa nama

MONITORING

Pod zemljom

Objavljeno prije

na

Nikšićki rudari – njih 80, nakon osam dana provedenih u jami Biočki stan, 5. januara su dobili tražena obećanja i garancije i prekinuli štrajk. Iz rudarskog okna izvelo ih je, kažu, pismo premijera Mila Đukanovića. RAM ZA PISMO: ,,U očekivanju da ćete razumnim odnosom doprinijeti okončanju dramatične situacije i da ćete i ovog puta kao i do sada pokazati odgovornost da se sačuva šansa za Rudnik boksita srdačno vas pozdravljam. Srećno”, poručio je premijer u svom pismu, uz garancije rudarima da će im do 15. februara biti isplaćeno sve ono što im njihovo preduzeće duguje: zaostale plate, regresi, zimnice i jubilarne nagrade. Ako to ne uradi većinski vlasnik novac će obezbijediti Vlada, obećao je Đukanović: ,,Takođe, na molbu predstavnika štrajkača složili smo se da, preko nadležnog Ministarstva, i Vlada pomogne ostvarivanje prava na penzije za radnike koji za to ispunjavaju uslove…”!?

Dobronamjerni su odahnuli. Obespravljeni rudari proslavili pobjedu. Vlast se zorila mudrošću Gospodara. ,,Premijerovo pismo ću da uokvirim da mi stoji u kući”, poručio je jedan od ljudi koje je nevolja natjerala da 200 sati provedu ,,pet kilometara pod zemljom” kako bi dobili svoj novac. Odnosno, obećanje da će ga dobiti.

Da li je ovo novogodišnja priča sa srećnim krajem? Ili, naprotiv, dokaz da su u Crnoj Gori – iscrpljenoj nerazriješenim aferama, ekonomskim problemima, korupcijom, kriminalom, bezobrazlukom, nepoštenjem – obespravljeni postali i radnici i poslodavci i državne institucije.

BEZ NASLOVNE NEMA PARA: Da nije tako, nikšićki rudari bi u jamu silazili svakodnevno da kopaju boksit, a ne jednom godišnje – da bi se izborili za ono što im po zakonu pripada. Ili radnici Boksita treba da budu zadovoljni što su bili u prilici da, rizikujući vlastite živote, protest radikalizuju do te mjere da on zavrijedi mjesto u udarnim vijestima i na naslovnim stranama. Pošto bez toga ne bi bilo ni njihovih plata.

O tome mogu da posvjedoče štrajkači širom Crne Gore.

U samom Nikšiću, radnici Livnice, bez rezultata, štrajkuju više od dvadeset mjeseci. Uoči Nove godine, 26 radnika TV Nikšić saopštili su da im se duguje šest plata. A njihov poslodavac nije of-šor kompanija sa nekog egzotičnog ostrva već – SO Nikšić.

Višemjesečni štrajkovi u podgoričkoj Mljekari i Duvankomercu okončani su uvođenjem stečaja.
Radnice bjelopoljske Lenke deset godina, na ovaj ili onaj način, pokušavaju da se izbore za svoja prava. U štrajku su 15 mjeseci, a vlasnik im duguje 10 plata. Državu ne zanimaju, a lokalna vlast je na njih obratila pažnju tako što je odlučila da im zabrani protestnu šetnju Ulicom Slobode 3. januara, na Dan opštine Bijelo Polje. Valjda da ne ruže prazničnu atmosferu pred gostima iz Podgorice…

Na problem možemo gledati i ovako: koliko stanovnika Crne Gore zna da je stotinjak radnika Duvanskog kombinata (jedne od najstarijih firmi u državi) Novu 2010. godinu dočekalo na trotoaru, preko puta Vlade Crne Gore. Na prazničkoj trpezi su imali hljeb, luk i so.

I oni traže isplatu dugovanja: osam plata, tri regresa i 17 naknada za prevoz. Zapošljenih u Duvanskom i Duvankomercu ima, približno, koliko i radnika u Rudnicima boksita. Ni jedni ni drugi nijesu radili veći dio prošle godine. I rudari i duvandžije imaju poslodavce sličnog kredibiliteta i stila: Rudnicima Boksita gazduje Rusal Olega Deripaske, u Duvanskom kombinatu u Podgorici Vlada Mila Đukanovića. Zašto onda i za jedne i za druge ne važe isti kriterijumi?

Radnici Duvanskog kombinata vjeruju da su shvatili zašto njihov štrajk do sada nije dao željeni rezultat, pa su zaprijetili da će se zatvoriti u fabriku i započeti štrajk glađu. Sindrom nikšićkih rudara preseliće se i na radnike Duvanskog kombinata, poručio je predsjednik sindikata te kompanije Nebojša Stanković. Čekamo odgovor.

LUD I ZBUNJEN: Do tada sagledajmo još neke detalje štrajka u Nikšiću.

Skupa sa štrajkačima, po okončanju protesta, iz jame Biočki stan izašao je i ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović. Praćen ovacijama, sve sa rudarskim šlemom na glavi, Numanović je svim poslodavcima poručio ,,da je država uz svoje građane, a da svaki poslodavac mora da vodi računa i da ispunjava svoje obaveze prema zaposlenima”.

Gore navedeno pokazuje da bi istu poruku ministar morao ponoviti i na nekoj od sjednica Vlade. Pošto su, makar po pitanju poštovanja prava zapošljenih na isplatu zarada, država i lokalne samouprave prilično nepouzdani poslodavci. Sa jednom zaista neobičnom osobinom: Vlada će radije obezbijediti novac da pomogne drugom poslodavcu da izmiri svoje dugove prema radnicima, nego što će isplatiti zaostale zarade u preduzećima u kojima je većinski vlasnik. Koji kriterijumi opredjeljuju Vladu pri donošenju odluke o tome kome će zaostale plate biti isplaćene državnim novcem, a kome ne – do danas je nejasno.

Da li odnose između države Crne Gore i ovdašnjih investitora, umjesto zakona i ugovora, definišu mišići pregovarača? Na takav zaključak navodi i poruka koju je, dan prije potpisivanja ,,pisma nade”, premijer Đukanović preko državne Pobjede poslao većinskim vlasnicima Rudnika boksita: ,,Ne bih volio da još jednom dođem u situaciju da im objasnim da se institucije države Crne Gore moraju poštovati, i da je to ne samo pitanje dobrog vaspitanja nego i zakonska obaveza kako domaćih tako i stranih investitora. Jer, kada se ta crta pređe, tu onda više ne pomažu ni obezbjeđenja ni arogancije bez pokrića”.
Potom su se i nadležni ministri dosjetili da vlasnike privatizovanih preduzeća podsjete na obavezu da izvršavaju svoje obaveze prema radnicima i državi. Kao da to do sada nijesu morali.

Nikšićki protest i njegov epilog pokazali su i potpuno odsustvo strategije i koordinacije unutar Vlade Crne Gore. Dok je premijer pisao i potpisivao garancije koje su od njega tražili rudari iz Biočkog stana, konferenciju za štampu održali su ministar ekonomije Branko Vujović i njegov pomoćnik Vladan Dubljević. Pomoćnik ministra je pročitao rješenje ministarstva kojim se upravi Rudnika nalaže da ,,u cilju bezbjednosti lica i imovine, sprovede bez odlaganja mjere sklanjanja lica iz tih jamskih prostorija, i na taj način spriječi dalje negativne posljedice po zdravlje i život lica”.

Samo u Crnoj Gori ovakav prijedlog rješenja štrajka može proći bez reakcija i konkretnih posljedica po one koji su ga zahtijevali. Posebno kada stiže od ministra i iz ministarstva koji su već pokazali spremnost da, mimo volje radnika, određuju ko su legitimni sindikalni predstavnici sa kojima žele da razgovaraju (štrajk u Željezari).

ROBIN HUD, ALI NAPISMENO: Da li će i Vujovićevi kiksevi, poput gafova njegovog doskorašnjeg kolege Sretena Škuletića u slučaju Cetinjska gimnazija, ostati u sjenci premijerovog dobročinstva.

No, i tu se stvari mijenjaju. Samo na prvi pogled, Đukanović je nikšićkim sporazumom utvrdio poziciju čovjeka koji vedri i oblači, sposobnog da – što bi ovih dana rekli u poplavljenoj Zeti – zaustavi i kišu, ako obeća. Zapravo, njegova moć se kruni.

I to ne samo zato što se okužio saradnicima nesposobnim da riješe probleme koji su im, po opisu posla, u nadležnosti. Riječ je o tome da se premijeru sve manje vjeruje. Pred prošlogodišnje parlamentarne izbore u Podgorici su štrajkovali radnici Kombinata aluminijuma. Nakon razgovora sa premijerom, sindikalne vođe KAP-a su prenijele da im je premijer obećao kako ih neće ostaviti na cjedilu a oni mu, rekli su, ,,vjeruju na riječ”.
Zbog svega što se dešavalo nakon toga rudari su se dozvali pameti pa su od premijera tražili – pisane garancije. I dobili ih. Da li će to biti dovoljno? Ili će ovdašnja istorija nastaviti da se ponavlja.

Rudari Rudnika boksita su se svojim štrajkom vratili na naslovne strane regionalne štampe. Tamo su bili i prije dvadeset godina, kada su, uz pjesmu ,,Crna Gora u boj kreće gladovati više neće”, predvodili okupljene na nikšićkom Mitingu protiv gladi. Slijedila su tri rata, četiri države… samo je radničko nezadovoljstvo ostalo. I vlast.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo