Povežite se sa nama

MONITORING

Povratak u srpsko jato

Objavljeno prije

na

Nakon što smo ratnim materijalom donirali Avganistan, zatim se ponudili da susjedima poklonimo tri od ukupno četiri džepne podmornice klase una, na redu je Srbija koja od nas potražuje pet borbenih aviona galeb G-4 i i pet helikoptera gazela. Za razliku od Avganistana, kada je rečeno da smo sa 28.500 pušaka, mitraljeza M-84, puškomitraljeza, postolja za mitraljeze i rezervnih dijelova pomogli tamošnji razvoj demokratskih procesa, zatim da bi une kod susjeda bile interesantan muzejski eksponat, nije bilo produbljenijih objašnjenja zbog čega bi naši avioni i helikopteri odlećeli za Srbiju. VLASNIŠTVO NAD VOJNOM IMOVINOM: Na bazi Ustavne povelje iz 2003. raščišćene su nedoumice oko vojnih pokretnosti i nepokretnosti, jer su vlasnice postale države članice. Iz Srbije su, tek nakon crnogorskog referenduma, lansirane teze kako bi pitanje vlasništva nad vojnom imovinom ipak moglo biti problematizovano. Predsjednik Srbije Boris Tadić je juna 2006, prilikom prve posjete nezavisnoj Crnoj Gori, pokrenuo pitanje statusa školskog broda Jadran. Njegov sagovornik, Filip Vujanović, sklon ideji o „povremenom ustupanja Srbiji” broda Jadran, kazao je da je ,,izvjesno da će njegovu sugestiju prihvatiti crnogorsko Ministarstvo odbrane”, što se kasnije nije desilo.
Avione i helikoptere niko nije pominjao do 2007. godine kada je, tadašnji zapovjednik srpske avijacije (ViPVO) general Dragan Katanić tvrdio kako ,,pokretna imovina vojske nije bila definisana za razliku od nepokretne koja je Ustavnom poveljom bila definisna kao vlasništvo države članice u kojoj se nalazi”. On je rekao da se „na teritoriji Crne Gore zateklo više vazduhoplova nego što je bilo predviđeno formacijom za potrebe školovanja studenata-pilota koje se vršilo u Podgorici”.
U maju 2006. u Crnoj Gori, zapravo na aerodromu Golubovci, „zatekle su se” ukupno 43 vojne letjelice, od čega 21 avion (jugoslovenske proizvodnje: 17 mlaznjaka super-galeba G-4, četiri klipne UTVE-75) i 22 helikoptera (17 višenamjenskih gazela, četiri transportna Mi-8).

GOLUBOVCI VAZDUHOPLOVNO UČILIŠTE: Priča o vazduhoplovima na Golubovcima, međutim, ima malo dužu istoriju, svakako stariju od epiloga sa crnogorskim referendumom. Sa aerodroma Zemunik kod Zadra davne 1969. na Golubovce je sa bombarderima F84G trajno prebaziran 172. avijacijski puk. Jedna od eskadrila 172. puka (239. lbae) se još 1986. trajno preoružala na super-galebu G-4.
Uslijedio je „ratni put” 172. puka sa Golubovaca – čiji su galebovi tukli pozicije ne samo kod Dubrovnika, već do 10. oktobra 1991. i kod Vukovara, što je u Crnoj Gori manje poznata strana „rata za mir”. U tom periodu, raznovrsne jedinice Ratnog vazduhoplovstva i PVO evakuacijom iz baza u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH su privremeno ili trajno ostale na Golubovcima (jedno vrijeme i na aerodromu u Tivtu). U januaru 1992. godine 172. puk je uzdignut na rang brigade.
Zbog povoljnih meteoroloških uslova, Golubovci su za doba SRJ/SCG bili jedno na glavnih vazduhoplovnih učilišta (završni ispiti za pilote). Kako je namjena galebova oduvijek bila prije svega za školsku obuku i trenažne letove (zbog tehničkih karakteristika ali i malog utroška goriva) njihova koncentracija na Golubovcima je bila uvijek veća nego u drugim lovačko-bombarderskim avijacijskim brigadama.
Sa Golubovaca je za vrijeme NATO napada 26. aprila 1999. navodno bombardovan aerodorom Rinas kod Tirane koji su bazirali američki helikopteri apači (tvrdnje da je izdata komanda za napad na Rinas u svojoj knjizi sjećanja, objavljenoj 2009, demantovao je general Spasoje Smiljanić, ondašnji komandant ratne avijacije). U svakom slučaju, uslijedile su kontramjere, pa je 27. aprila 1999. NATO raketirao Šipčanik, podzemni objekat u u blizini Golubovaca, nakrcan galebovima iz tada poznate akrogrupe Leteće zvijezde; projektil je ušao kroz ulaz tunela i u strahovitoj eksploziji je uništeno desetak galebova i niz drugih aviona.

MILIJARDE DOLARA – SITNICA: Ustavna povelja je usvojena u februaru 2003. godine i u čl. 24 glasi: “Imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Zakon o imovini SCG nikada nije donijet, pa otpada tvrdnja iz Beograda kako novodno postoji razlika između pokretne i nepokretne vojne imovine. Otuda dilema kada datirati utvrđivanje brojnog stanja 172. brigade – za koju se u Beogradu kaže da je u maju 2006. bila spala na 239. lbae. Na dan donošenja Ustavne povelje ili na dan crnogorskog referenduma?

Crna Gora se dobrovoljno – po nekim mišljenjima i naivno – odrekla prava na sukcesiju vojne imovine SFRJ koja je, prema hrvatskim stručnim procjenama, iznosila fantastičnih 70 milijardi dolara. O kakvim sumama se radi, naslućuje se iz zahtjeva Hrvatske na vojnu imovinu SFRJ u vrijednosti od 10 milijardi dolara!
U Crnoj Gori niko ne mari za takve sitnice. Jedna jedinica 172. brigade (u sastavu 251. lbae) 21. maja 2006. zatekla se na aerodromu Kovin u Srbiji, gdje je trajno ostala; status letjelica iz 251. lbae sa Golubovaca nikada nije problematizovan.
U međuvremenu, dio letjelica sa Golubovaca je doživio različitu sudbinu. Iako već u (privremenom) odlasku, premijer Milo Đukanović je krajem 2006. bio saglasan da se dva galeba – nakon remonta koje je platila država – ustupe na korišćenje aeroklubu Naša krila iz Podgorice, čiji su osnivači bili policijski funkcioneri kao privatna lica. Dva galeba iz Naših krila, za tri godine dok je ugovor trajao, nijesu ni poletjela – pa će sada opet morati na remont.

Četiri neperspektivna helikoptera (tri Mi-8 i jedna gazela), sa kojih su prethodno skinuti naoružanje i oprema, prodati su (za 61.000 eura), četiri gazele remontovane (250.000 eura), a još 11 gazela (uključujući pet brobenih verzija gazela-gama) su u planu za remont.
Od ukupno naslijeđenih 17 galebova, za sedam nema nade jer nemaju perspektivu remonta, dok za šest galebova postoji opcija uspješnog remonta.
Za trenažne letove pripadnika Vojske Crne Gore predviđena je nabavka novih klipnih aviona jer je od četiri naslijeđene UTVE-75 jedna sredinom 2008. završila u udesu na dnu Skadarskog jezera, dok je za preostale tri istekao radni vijek.

BEZ RATNE AVIJACIJE: Pod maglovitim objašnjenjima zbog čega se nije projektovalo suprotno, za Vojsku Crne Gore nije predviđeno da ima ratnu avijaciju, već vazduhoplovstvo, kao poseban vid, čini samo komponenta helikopterskih snaga čiji je aktuelni komandant pilot i obavještajac pukovnik Vladislav Vlahović.
Prema studiji koju su NATO stručnjaci izradili 1990-ih, za teritoriju površine Crne Gore sa specifičnom konfiguracijom zemljišta, četiri-pet borbenih aviona, uz odgovarajuću podršku sa zemlje, mogli bi bez problema zadovoljiti potrebe zaštite suvereniteta vazdušnog prostora.
Crna Gora još efektivno ne raspolaže vazdušnim prostorom iznad svoje teritorije. Iako je osnovana Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, koja je preuzela administrativna i regulatorna ovlašćenja, efektivna kontrola letenja obavlja se iz Beograda, gdje još postoji firma pod nazivom Agencija za civilno vazduhoplovstvo Srbije i Crne Gore formirana 2003. godine
Trenutno su na Golubovcima u letnom stanju četiri galeba i sedam gazela. Srbija potražuje po pet galebova i gazela. Planira da u remont galebova uloži ozbiljne sume – između četiri i pet miliona eura, što govori i o vrijednosti vazduhoplova s Golubovaca (jedan galeb vrijedi 800.000 eura).
U međuvremenu, početkom prošle godine, već je ,,kao gest dobre volje” (ministar Boro Vučinić) dobila simulator letenja za galebove. Šta se traži zauzvrat?
Mješovita crnogorsko-srpska komisija od 2007. raspravlja na tu temu a finalizacija bi se mogla desiti prilikom najavljene posjete ministra Vučinića Beogradu. Crna Gora će tražiti izvjesnu personalnu dokumentaciju, geodetske elaborate i karte, zatim remonte za crnogorske helikoptere u remontnim zavodima u Beogradu, 21,5 odsto akcija Novog prvoborca iz Herceg-Novog, navodno polovnu opremu za signalizaciju, ali i „neke partizanske ratne zastave”!

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo