Povežite se sa nama

MONITORING

Povratak u srpsko jato

Objavljeno prije

na

Nakon što smo ratnim materijalom donirali Avganistan, zatim se ponudili da susjedima poklonimo tri od ukupno četiri džepne podmornice klase una, na redu je Srbija koja od nas potražuje pet borbenih aviona galeb G-4 i i pet helikoptera gazela. Za razliku od Avganistana, kada je rečeno da smo sa 28.500 pušaka, mitraljeza M-84, puškomitraljeza, postolja za mitraljeze i rezervnih dijelova pomogli tamošnji razvoj demokratskih procesa, zatim da bi une kod susjeda bile interesantan muzejski eksponat, nije bilo produbljenijih objašnjenja zbog čega bi naši avioni i helikopteri odlećeli za Srbiju. VLASNIŠTVO NAD VOJNOM IMOVINOM: Na bazi Ustavne povelje iz 2003. raščišćene su nedoumice oko vojnih pokretnosti i nepokretnosti, jer su vlasnice postale države članice. Iz Srbije su, tek nakon crnogorskog referenduma, lansirane teze kako bi pitanje vlasništva nad vojnom imovinom ipak moglo biti problematizovano. Predsjednik Srbije Boris Tadić je juna 2006, prilikom prve posjete nezavisnoj Crnoj Gori, pokrenuo pitanje statusa školskog broda Jadran. Njegov sagovornik, Filip Vujanović, sklon ideji o „povremenom ustupanja Srbiji” broda Jadran, kazao je da je ,,izvjesno da će njegovu sugestiju prihvatiti crnogorsko Ministarstvo odbrane”, što se kasnije nije desilo.
Avione i helikoptere niko nije pominjao do 2007. godine kada je, tadašnji zapovjednik srpske avijacije (ViPVO) general Dragan Katanić tvrdio kako ,,pokretna imovina vojske nije bila definisana za razliku od nepokretne koja je Ustavnom poveljom bila definisna kao vlasništvo države članice u kojoj se nalazi”. On je rekao da se „na teritoriji Crne Gore zateklo više vazduhoplova nego što je bilo predviđeno formacijom za potrebe školovanja studenata-pilota koje se vršilo u Podgorici”.
U maju 2006. u Crnoj Gori, zapravo na aerodromu Golubovci, „zatekle su se” ukupno 43 vojne letjelice, od čega 21 avion (jugoslovenske proizvodnje: 17 mlaznjaka super-galeba G-4, četiri klipne UTVE-75) i 22 helikoptera (17 višenamjenskih gazela, četiri transportna Mi-8).

GOLUBOVCI VAZDUHOPLOVNO UČILIŠTE: Priča o vazduhoplovima na Golubovcima, međutim, ima malo dužu istoriju, svakako stariju od epiloga sa crnogorskim referendumom. Sa aerodroma Zemunik kod Zadra davne 1969. na Golubovce je sa bombarderima F84G trajno prebaziran 172. avijacijski puk. Jedna od eskadrila 172. puka (239. lbae) se još 1986. trajno preoružala na super-galebu G-4.
Uslijedio je „ratni put” 172. puka sa Golubovaca – čiji su galebovi tukli pozicije ne samo kod Dubrovnika, već do 10. oktobra 1991. i kod Vukovara, što je u Crnoj Gori manje poznata strana „rata za mir”. U tom periodu, raznovrsne jedinice Ratnog vazduhoplovstva i PVO evakuacijom iz baza u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH su privremeno ili trajno ostale na Golubovcima (jedno vrijeme i na aerodromu u Tivtu). U januaru 1992. godine 172. puk je uzdignut na rang brigade.
Zbog povoljnih meteoroloških uslova, Golubovci su za doba SRJ/SCG bili jedno na glavnih vazduhoplovnih učilišta (završni ispiti za pilote). Kako je namjena galebova oduvijek bila prije svega za školsku obuku i trenažne letove (zbog tehničkih karakteristika ali i malog utroška goriva) njihova koncentracija na Golubovcima je bila uvijek veća nego u drugim lovačko-bombarderskim avijacijskim brigadama.
Sa Golubovaca je za vrijeme NATO napada 26. aprila 1999. navodno bombardovan aerodorom Rinas kod Tirane koji su bazirali američki helikopteri apači (tvrdnje da je izdata komanda za napad na Rinas u svojoj knjizi sjećanja, objavljenoj 2009, demantovao je general Spasoje Smiljanić, ondašnji komandant ratne avijacije). U svakom slučaju, uslijedile su kontramjere, pa je 27. aprila 1999. NATO raketirao Šipčanik, podzemni objekat u u blizini Golubovaca, nakrcan galebovima iz tada poznate akrogrupe Leteće zvijezde; projektil je ušao kroz ulaz tunela i u strahovitoj eksploziji je uništeno desetak galebova i niz drugih aviona.

MILIJARDE DOLARA – SITNICA: Ustavna povelja je usvojena u februaru 2003. godine i u čl. 24 glasi: “Imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Zakon o imovini SCG nikada nije donijet, pa otpada tvrdnja iz Beograda kako novodno postoji razlika između pokretne i nepokretne vojne imovine. Otuda dilema kada datirati utvrđivanje brojnog stanja 172. brigade – za koju se u Beogradu kaže da je u maju 2006. bila spala na 239. lbae. Na dan donošenja Ustavne povelje ili na dan crnogorskog referenduma?

Crna Gora se dobrovoljno – po nekim mišljenjima i naivno – odrekla prava na sukcesiju vojne imovine SFRJ koja je, prema hrvatskim stručnim procjenama, iznosila fantastičnih 70 milijardi dolara. O kakvim sumama se radi, naslućuje se iz zahtjeva Hrvatske na vojnu imovinu SFRJ u vrijednosti od 10 milijardi dolara!
U Crnoj Gori niko ne mari za takve sitnice. Jedna jedinica 172. brigade (u sastavu 251. lbae) 21. maja 2006. zatekla se na aerodromu Kovin u Srbiji, gdje je trajno ostala; status letjelica iz 251. lbae sa Golubovaca nikada nije problematizovan.
U međuvremenu, dio letjelica sa Golubovaca je doživio različitu sudbinu. Iako već u (privremenom) odlasku, premijer Milo Đukanović je krajem 2006. bio saglasan da se dva galeba – nakon remonta koje je platila država – ustupe na korišćenje aeroklubu Naša krila iz Podgorice, čiji su osnivači bili policijski funkcioneri kao privatna lica. Dva galeba iz Naših krila, za tri godine dok je ugovor trajao, nijesu ni poletjela – pa će sada opet morati na remont.

Četiri neperspektivna helikoptera (tri Mi-8 i jedna gazela), sa kojih su prethodno skinuti naoružanje i oprema, prodati su (za 61.000 eura), četiri gazele remontovane (250.000 eura), a još 11 gazela (uključujući pet brobenih verzija gazela-gama) su u planu za remont.
Od ukupno naslijeđenih 17 galebova, za sedam nema nade jer nemaju perspektivu remonta, dok za šest galebova postoji opcija uspješnog remonta.
Za trenažne letove pripadnika Vojske Crne Gore predviđena je nabavka novih klipnih aviona jer je od četiri naslijeđene UTVE-75 jedna sredinom 2008. završila u udesu na dnu Skadarskog jezera, dok je za preostale tri istekao radni vijek.

BEZ RATNE AVIJACIJE: Pod maglovitim objašnjenjima zbog čega se nije projektovalo suprotno, za Vojsku Crne Gore nije predviđeno da ima ratnu avijaciju, već vazduhoplovstvo, kao poseban vid, čini samo komponenta helikopterskih snaga čiji je aktuelni komandant pilot i obavještajac pukovnik Vladislav Vlahović.
Prema studiji koju su NATO stručnjaci izradili 1990-ih, za teritoriju površine Crne Gore sa specifičnom konfiguracijom zemljišta, četiri-pet borbenih aviona, uz odgovarajuću podršku sa zemlje, mogli bi bez problema zadovoljiti potrebe zaštite suvereniteta vazdušnog prostora.
Crna Gora još efektivno ne raspolaže vazdušnim prostorom iznad svoje teritorije. Iako je osnovana Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, koja je preuzela administrativna i regulatorna ovlašćenja, efektivna kontrola letenja obavlja se iz Beograda, gdje još postoji firma pod nazivom Agencija za civilno vazduhoplovstvo Srbije i Crne Gore formirana 2003. godine
Trenutno su na Golubovcima u letnom stanju četiri galeba i sedam gazela. Srbija potražuje po pet galebova i gazela. Planira da u remont galebova uloži ozbiljne sume – između četiri i pet miliona eura, što govori i o vrijednosti vazduhoplova s Golubovaca (jedan galeb vrijedi 800.000 eura).
U međuvremenu, početkom prošle godine, već je ,,kao gest dobre volje” (ministar Boro Vučinić) dobila simulator letenja za galebove. Šta se traži zauzvrat?
Mješovita crnogorsko-srpska komisija od 2007. raspravlja na tu temu a finalizacija bi se mogla desiti prilikom najavljene posjete ministra Vučinića Beogradu. Crna Gora će tražiti izvjesnu personalnu dokumentaciju, geodetske elaborate i karte, zatim remonte za crnogorske helikoptere u remontnim zavodima u Beogradu, 21,5 odsto akcija Novog prvoborca iz Herceg-Novog, navodno polovnu opremu za signalizaciju, ali i „neke partizanske ratne zastave”!

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo