Povežite se sa nama

MONITORING

Grdni računi

Objavljeno prije

na

mehmet-bardi-001

Godinu i stotinak dana nakon što je priznala nezavisnost Kosova crnogorska vlast je sa tom zemljom uspostavila diplomatske odnose. To je učinjeno razmjenom pisama ministara inostranih poslova Milana Roćena i Skendera Hisenija. Ne zna se kada će biti razmijenjeni ambasadori. Strategija se zove: mic po mic. Polovično rješenje o uspostavljanju diplomatskih odnosa bez razmjene ambasadora mnogi su u međuvremenu protumačili kao pronalaženje kompromisa u vrhu vlasti oko odnosa sa Kosovom. NESUGLASICE U VRHU VLASTI: Traje evo već neko doba. Nakon najave ministra Roćena da će biti uspostavljeni diplomatski odnosi sa Kosovom, Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je kako očekuje da će Vlada ,,na krajnje ozbiljan i odgovoran način razmotriti koji je pravi trenutak”. Savjetovao je da se sa ambasadorom sačeka dok se ne sazna stav Međunarodnog suda pravde o Kosovu i naglasio da završni akt razmjene ambasadora pripada predsjedniku države. Vujanović je kazao da je korektno da Kosovo pokaže da crnogorsku manjinu istinski doživljava kao manjinu i da je normativno tako tretira, kao i da „na jasan način pokaže da je državna politika Kosova održivi povratak izbjeglica”. Crnogorci kao manjina nijesu upisani u kosovski ustav.

Ministar inostranih poslova objasnio je potom da ,,Vlada koja vodi spoljnu politiku ima svoju odluku o priznanju Kosova, čija će realizacija biti zaokružena uspostavljanjem diplomatskih odnosa”. Naglasio je da je za to zaduženo njegovo ministarstvo. Podršku je dobio sa glavne adrese: premijer Milo Đukanović izjasnio se da neće ,,tražiti alibi u čekanju odluke Međunarodnog suda pravde”.

Potpredsjednik Vlade Svetozar Marović navodno je bio na Vujanovićevoj strani. Ovih dana je u beogradskoj Politici pojašnjavao kako Crna Gora sa puno pažnje očekuje moguće odluke Međunarodnog suda u Hagu. ,,Mislim da je to svakako za sve važnije od toga kojom brzinom ide proces diplomatskih odnosa Podgorice i Prištine.”

OTUŽNA ULOGA: Nije lako dokučiti šta je u ,,razmimoilaženju” u vrhu vlasti oko Kosova bilo stvarno, a šta pozorište; sigurno je jedino da su diplomatski odnosi sa Kosovom uspostavljeni samo nekoliko dana pred Đukanovićev put u Ameriku. Politički analitičar Svetozar Jovićević izjavio je za RFE da je riječ o potezima učinjenim pod pritiscima američke spoljne politike. ,,Ta naša uloga je prilično otužna i ponižavajuća”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da ,,nerazumna i iznuđena” odluka Podgorice da uspostavi diplomatske odnose sa Prištinom dugoročno ne ide u prilog Albancima u Crnoj Gori i da oni ,,moraju znati da će Đukanović ovu odluku ponijeti u Vašington kao svoj poklon u pregovorima oko njegovog povlačenja iz politike i dobijanja garancija oko imuniteta od krivičnog gonjenja” za međunarodni šverc duvana preko Crne Gore.

Za Novu srpsku demokratiju to je ,,osveta organizovanog kriminala državi Srbiji i ukupnom srpskom narodu”. Demokratska srpska stranka zatražila je da crnogorski predsjednik Filip Vujanović podnese ostavku ukoliko Vlada ne poništi odluku o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Kosovom. ,,Crnogorska vlast je ovim činom još jednom prekršila volju građana”, smatra Socijalistička narodna partija.

Ovoga puta, za razliku od vremena kad je Crna Gora priznala Kosovo nije bilo protestnih skupova. Niko ih nije ni pomenuo.

DOBRO I ZA SRBIJU: Predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi pozdravio je odluku crnogorske vlade. ,,Uspostavljanje diplomatskih odnosa je dobro i za Crnu Goru i za Kosovo, kao dvije susjedne države, jer sa susjedima uvijek treba imati dobre odnose. Dobro je i za cijeli region, jer ide u prilog uspostavljanja stabilnog i dugotrajnog mira”, kaže Bardhi. On tvrdi da je odluka crnogorske vlasti dobra i i za Srbiju, jer će joj se „time pomoći da lakše sagleda realnost nezavisnog Kosova, koja ni za nju nije neočekivana”.

Srbija je oštro reagovala – uputila je demarš i svog ambasadora Zorana Lutovca pozvala na hitne konsultacije. Ne zna se koliko će konsultacije trajati, analitičari daju različite procjene o tome kada bi se moglo očekivati naredno otopljavanje odnosa između dva oka u glavi.

Beograd je ,,do daljnjeg” otkazao i potpisivanje sporazuma o razmjeni imovine i dokumenata između dvije države kojim je Srbija trebala da dobije šest vojnih aviona super galeb, a Crna Gora zastave partizanskih jedinica i dokumentaciju zaostalu u Beogradu.

Stiglo je i za kiriju. Uz demarš zbog uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Kosovom, naime, Crnoj Gori je uručen i račun za zakup vile Crnogorka u kojoj se nalazi crnogorska ambasada i rezidencija ambasadora. Vila je rezidencijalni objekat od 875 kvadrata, sa parkom i voćnjakom od oko 17.000 kvadratnih metara i manjim otvorenim bazenom.

Pitanje je časti – niko ne pita treba li nam baš tolika ambasada.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo