Povežite se sa nama

MONITORING

Milo kao Sanader?

Objavljeno prije

na

Kada je krajem prošle godine crnogorski premijer Milo Đukanović pomenuo da će se možda ponovo povući sa položaja – na kome se već šesti put za 20 godina nalazi – možda nije očekivao da će ga ubrzo smatrati bivšim. No, čovjek, čiji je jedan od nadimaka Britva, sigurno zna koliko je svijet politike neumoljiv. O Đukanoviću kao prošlosti ovih dana govore i oni koji su mu naklonjeni, ili su makar ravnodušni. Jedan od njih je i dr Majkl Halcel, visoki saradnik Centra za transatlantske odnose pri Univerzitetu Džons Hopkins, gdje Ðukanović u četvrtak ( kad ovaj broj Monitora ide u štampu) treba da održi predavanje o evroatlantskoj integraciji Crne Gore. Halcel je niz godina bio spoljnopolitički savjetnik Džozefa Bajdena, sadašnjeg potpredsjednika SAD. Redovno je, još od 1970-ih, posjećivao bivšu Jugoslaviju, zatim bio žestoki protivnik politike Slobodana Miloševića, snažno podržao obnovu nezavisnosti Crne Gore. Kada ga je u srijedu voditeljka Glasa Amerike upitala kakav bi savjet dao vladi u Podgorici za naredni period, poznavalac balkanskih prilika je odgovorio: ,,Crna Gora treba da nastavi putem koji je premijer Ðukanovic započeo.”

O Đukanoviću je u prošlom vremenu govorio za Vijesti i profesor zagrebačkog Sveučilišta, Žarko Pukovski, koji kaže da se Đukanović po drugi put povlači sa političke scene zato što mu je ponestalo snage da se nosi sa pritiscima međunarodne zajednice. Upitan kako vidi Crnu Goru poslije odlaska Đukanovića, Puhovski je odgovorio da će ,,gotovo sve posljedice Đukanovićevog odlaska biti pozitivne osim jedne, a to je da će ostati druga liga njegovih političara u igri, a možda i na vlasti”.

I drugi mediji iznose ocjene da je Đukanović razumio poruku koju mu je Zapad poslao: on mora da ode da bi Crna Gora nastavila dalje. Prenose se tvrdnje kako bi Đukanović tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastaje sa potpredsjednikom SAD Bajdenom i državnom sekretarkom Hilari Klinton, trebalo da dogovori dinamiku povlačenja sa mjesta premijera i dobije „odobrenje” za svog nasljednika na mjestu premijera.Sagovornici njemačkog radija Dojče velea primjećuju da je Đukanović u Vašington poveo i Igora Lukšića, potpredsjednika Vlade zaduženog za finansijski sektor. Njega bi on, po opštoj ocjeni, najradije postavio za nasljednika. U delegaciji u Vašingtonu je i Đukanoviću odani šef diplomatije Milan Roćen.

Interesantno je da je Đukanović u posjetu Vašingtonu krenuo preko Bratislave, glavnog grada Slovačke. Tu se sastao sa premijerom Robertom Ficom i predsjednikom Slovačke Ivanom Gašparovičem, a u razgovorima je učestvovao i ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak. Lajčak, tada ambasador i njegov kolega František Lipka bili su vodeći međunarodni zvaničnici u Crnoj Gori u vrijeme sprovođenja referenduma o nezavisnosti. Lajčak uživa ugled u sjedištu Evropske unije u Briselu kao dobar poznavalac prilika na prostoru bivše Jugoslavije.

Sociolog politike dr Srđan Vukadinović ocjenjuje da nije realno da će se Đukanović u potpunosti povući sa scene. ,,Iluzija je da se on može povući i, pored svih najava, ovo je samo dobijanje vremena. Novi izbori neće biti do 2013. godine”, kazao je Vukadinović za beogradsku Politiku. Vukadinović smatra da Đukanović nastoji da zadrži otvorenim mogućnost povratka na neku funkciju koja mu garantuje diplomatski imunitet. „Tim prije što još neko može zaprijeti novim optužnicama”.

U međuvremenu, odloženo je ročište za preliminarnu istragu o međunarodnom švercu cigareta, koje je trebalo da bude održano u Bariju, ovog puta za 10. mart. Na ročištu u ponedjeljak trebalo je da sudije odluče da li će prihvatiti optužnicu koju je podigla Regionalna direkcija za borbu protiv mafije protiv grupe državljana Crne Gore, Srbije i Italije. S obzirom da uživa imunitet državnika, Đukanovića zahtjev tužilaštva nije obuhvatio. U Beogradu se odvija suđenje za šverc cigareta Stanku Subotiću, premijerovom ličnom i poslovnom prijatelju, za kojim traga Interpol. Ratko Knežević nekadašnji kum, javno je osim za kriminal osumnjičio Đukanovića i za umiješanost u neka od najmisterioznijih ubistava u Crnoj Gori i Srbiji. Crnogorsko pravosuđe muku mući sa Kneževićevom spremnošću da nadležnim organima da na uvid svoje informacije. Dosadašnja istraga ubistva vlasnika Nacionala Iva Pukanića, nije otkrila nalogodavce i inspiratore zločina, ali su brojni napisi u medijima usmjerili pažnju javnosti i prema Crnoj Gori i moćnoj ,,duvanskoj mafiji”.

Crna Gora predugo proizvodi višak informacija, koje nju i njenog lidera stavljaju u središte priče o organizovanom kriminalu.

Posljedice stižu sa svih strana. Ekonomska kriza tek sada ozbiljno drma Crnu Goru. Crnogorski ukupan društveni proizvod je lani u najboljem slučaju bio stagnantan, što je drastična razlika u odnosu na snažnu privrednu ekspanziju od osam i 11 odsto ostvarenu u 2007. i 2008, naveli su u najnovijoj analizi stručnjaci najveće međunarodne bonitetske kuće Dan & Bradstrit.

Intrigantnu procjenu objavljuju beogradske Večernje novosti: „ Premijer će najverovatnije otići u drugoj polovini godine, poslije lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština koji bi trebalo da se održe početkom juna”. Ðukanović će, prema ovom listu, ostati na čelu DPS-a do 2011. kada bi partija trebala da održi kongres.
Pojedini analitičari porede ovu fazu Đukanovićeve političke karijere sa slučajem Iva Sanadera, koji je u julu 2009. naprasno napustio taj položaj. Navodno Sanader je to morao da učini pod pritiskom uticajnih krugova iz međunarodne zajednice koji su smatrali da je on postao teret Hrvatskoj na putu ka EU.

Koliko se vidi, Hrvatska spremno ulazi u raščišćavanje nasljeđa koje joj je ostavio Sanader. Povratak mu nije uspio. Hoće li Crne Gora spremno dočekati eventualni Đukanovićev odlazak kako bi se suočila sa teretom njegove vladavine, nezahvalno je ocjenjivati. Sigurno je: nedemontiran Đukanovićev sistem vladanja bez Đukanovića bio bi veoma opasan. Zbog toga se od opozicije, očekuje da crnogorskim građanima međunarodnom okruženju pruži vjerodostojne dokaze da je spremna da sprovede demontažu režima koji se oslanjao na pljački i radikalnim monopolima. Njeno nejedinstvo ispoljeno i ovih dana- ne ohrabruje.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo