Povežite se sa nama

MONITORING

Milo kao Sanader?

Objavljeno prije

na

Kada je krajem prošle godine crnogorski premijer Milo Đukanović pomenuo da će se možda ponovo povući sa položaja – na kome se već šesti put za 20 godina nalazi – možda nije očekivao da će ga ubrzo smatrati bivšim. No, čovjek, čiji je jedan od nadimaka Britva, sigurno zna koliko je svijet politike neumoljiv. O Đukanoviću kao prošlosti ovih dana govore i oni koji su mu naklonjeni, ili su makar ravnodušni. Jedan od njih je i dr Majkl Halcel, visoki saradnik Centra za transatlantske odnose pri Univerzitetu Džons Hopkins, gdje Ðukanović u četvrtak ( kad ovaj broj Monitora ide u štampu) treba da održi predavanje o evroatlantskoj integraciji Crne Gore. Halcel je niz godina bio spoljnopolitički savjetnik Džozefa Bajdena, sadašnjeg potpredsjednika SAD. Redovno je, još od 1970-ih, posjećivao bivšu Jugoslaviju, zatim bio žestoki protivnik politike Slobodana Miloševića, snažno podržao obnovu nezavisnosti Crne Gore. Kada ga je u srijedu voditeljka Glasa Amerike upitala kakav bi savjet dao vladi u Podgorici za naredni period, poznavalac balkanskih prilika je odgovorio: ,,Crna Gora treba da nastavi putem koji je premijer Ðukanovic započeo.”

O Đukanoviću je u prošlom vremenu govorio za Vijesti i profesor zagrebačkog Sveučilišta, Žarko Pukovski, koji kaže da se Đukanović po drugi put povlači sa političke scene zato što mu je ponestalo snage da se nosi sa pritiscima međunarodne zajednice. Upitan kako vidi Crnu Goru poslije odlaska Đukanovića, Puhovski je odgovorio da će ,,gotovo sve posljedice Đukanovićevog odlaska biti pozitivne osim jedne, a to je da će ostati druga liga njegovih političara u igri, a možda i na vlasti”.

I drugi mediji iznose ocjene da je Đukanović razumio poruku koju mu je Zapad poslao: on mora da ode da bi Crna Gora nastavila dalje. Prenose se tvrdnje kako bi Đukanović tokom posjete Vašingtonu, gdje se sastaje sa potpredsjednikom SAD Bajdenom i državnom sekretarkom Hilari Klinton, trebalo da dogovori dinamiku povlačenja sa mjesta premijera i dobije „odobrenje” za svog nasljednika na mjestu premijera.Sagovornici njemačkog radija Dojče velea primjećuju da je Đukanović u Vašington poveo i Igora Lukšića, potpredsjednika Vlade zaduženog za finansijski sektor. Njega bi on, po opštoj ocjeni, najradije postavio za nasljednika. U delegaciji u Vašingtonu je i Đukanoviću odani šef diplomatije Milan Roćen.

Interesantno je da je Đukanović u posjetu Vašingtonu krenuo preko Bratislave, glavnog grada Slovačke. Tu se sastao sa premijerom Robertom Ficom i predsjednikom Slovačke Ivanom Gašparovičem, a u razgovorima je učestvovao i ministar inostranih poslova Slovačke Miroslav Lajčak. Lajčak, tada ambasador i njegov kolega František Lipka bili su vodeći međunarodni zvaničnici u Crnoj Gori u vrijeme sprovođenja referenduma o nezavisnosti. Lajčak uživa ugled u sjedištu Evropske unije u Briselu kao dobar poznavalac prilika na prostoru bivše Jugoslavije.

Sociolog politike dr Srđan Vukadinović ocjenjuje da nije realno da će se Đukanović u potpunosti povući sa scene. ,,Iluzija je da se on može povući i, pored svih najava, ovo je samo dobijanje vremena. Novi izbori neće biti do 2013. godine”, kazao je Vukadinović za beogradsku Politiku. Vukadinović smatra da Đukanović nastoji da zadrži otvorenim mogućnost povratka na neku funkciju koja mu garantuje diplomatski imunitet. „Tim prije što još neko može zaprijeti novim optužnicama”.

U međuvremenu, odloženo je ročište za preliminarnu istragu o međunarodnom švercu cigareta, koje je trebalo da bude održano u Bariju, ovog puta za 10. mart. Na ročištu u ponedjeljak trebalo je da sudije odluče da li će prihvatiti optužnicu koju je podigla Regionalna direkcija za borbu protiv mafije protiv grupe državljana Crne Gore, Srbije i Italije. S obzirom da uživa imunitet državnika, Đukanovića zahtjev tužilaštva nije obuhvatio. U Beogradu se odvija suđenje za šverc cigareta Stanku Subotiću, premijerovom ličnom i poslovnom prijatelju, za kojim traga Interpol. Ratko Knežević nekadašnji kum, javno je osim za kriminal osumnjičio Đukanovića i za umiješanost u neka od najmisterioznijih ubistava u Crnoj Gori i Srbiji. Crnogorsko pravosuđe muku mući sa Kneževićevom spremnošću da nadležnim organima da na uvid svoje informacije. Dosadašnja istraga ubistva vlasnika Nacionala Iva Pukanića, nije otkrila nalogodavce i inspiratore zločina, ali su brojni napisi u medijima usmjerili pažnju javnosti i prema Crnoj Gori i moćnoj ,,duvanskoj mafiji”.

Crna Gora predugo proizvodi višak informacija, koje nju i njenog lidera stavljaju u središte priče o organizovanom kriminalu.

Posljedice stižu sa svih strana. Ekonomska kriza tek sada ozbiljno drma Crnu Goru. Crnogorski ukupan društveni proizvod je lani u najboljem slučaju bio stagnantan, što je drastična razlika u odnosu na snažnu privrednu ekspanziju od osam i 11 odsto ostvarenu u 2007. i 2008, naveli su u najnovijoj analizi stručnjaci najveće međunarodne bonitetske kuće Dan & Bradstrit.

Intrigantnu procjenu objavljuju beogradske Večernje novosti: „ Premijer će najverovatnije otići u drugoj polovini godine, poslije lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština koji bi trebalo da se održe početkom juna”. Ðukanović će, prema ovom listu, ostati na čelu DPS-a do 2011. kada bi partija trebala da održi kongres.
Pojedini analitičari porede ovu fazu Đukanovićeve političke karijere sa slučajem Iva Sanadera, koji je u julu 2009. naprasno napustio taj položaj. Navodno Sanader je to morao da učini pod pritiskom uticajnih krugova iz međunarodne zajednice koji su smatrali da je on postao teret Hrvatskoj na putu ka EU.

Koliko se vidi, Hrvatska spremno ulazi u raščišćavanje nasljeđa koje joj je ostavio Sanader. Povratak mu nije uspio. Hoće li Crne Gora spremno dočekati eventualni Đukanovićev odlazak kako bi se suočila sa teretom njegove vladavine, nezahvalno je ocjenjivati. Sigurno je: nedemontiran Đukanovićev sistem vladanja bez Đukanovića bio bi veoma opasan. Zbog toga se od opozicije, očekuje da crnogorskim građanima međunarodnom okruženju pruži vjerodostojne dokaze da je spremna da sprovede demontažu režima koji se oslanjao na pljački i radikalnim monopolima. Njeno nejedinstvo ispoljeno i ovih dana- ne ohrabruje.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo