Povežite se sa nama

MONITORING

Ima li kopna na vidiku

Objavljeno prije

13 godina

na

aco-djukanovic1

Prva banka Crne Gore, tako makar tvrde iz njenog menadžmenta, isplivala je iz vira nesolventnosti i nelikvidnosti koji je prijetio da je odvuče na dno. Od obale i konačnog spasa dijeli je, ipak, dugačak put. To je mišljenje predsjednika Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiše Krgovića. On je u intervjuu Vijestima ocijenio kako ,,najznačajniji, najkrupniji i suštinski problemi u Prvoj banci nijesu riješeni, iako je uloženo dosta napora da se situacija popravi, pogotovo u naplati kredita”. Krgović je podsjetio na istorijat ovog problema naglašavajući kako je Prva banka ,,od lokalne, u vrlo kratkom roku, postala sistemski važna banka, ali to nije bilo praćeno odgovarajućim kvalitetom menadžmenta”.

Odgovornost institucije kojoj je na čelu za takav razvoj događaja – nije pominjao. Izuzev opaske da rješenje problema u banci čiji su većinski vlasnici braća Aco i Milo Đukanović ,,stavlja na probu nezavisnost CBCG, jer se radi o banci sistemskog značaja, koja je zbog akcionarske strukture predmet političkih odnosa i pod posebnom medijskom pažnjom”.

BRATSKA POMOĆ: Ko god da je u pravu, prethodni mjeseci su donijeli značajne promjene u poslovanju Prve banke. One su vidljive i u njenim bilansima i u organizacionoj strukturi. Vratimo se, ipak, korak unazad.

Od decembra 2008. godine država je – preko Vlade, državnih preduzeća i dijela lokalnih samouprava – učinila sve što je u njenoj moći da spriječi izgledan kolaps Prve banke. Dijelom, to je bila iznuđena odluka. Prosto, banka je toliko visoko i iracionalno uzletjela da je njen pad prijetio da uruši kompletno finansijsko tržište u Crnoj Gori. Istovremeno, država je – ne pitajući za cijenu – stala i u odbranu lika i djela premijera Đukanovića i njegove familije, pošto je Prva i u međunarodnim razmjerama prepoznata kao poslovni projekat vladajuće porodice.

Počelo je Vladinim kreditom od 44 miliona eura. Nastavilo se fiktivnim oročavanjem novca koji su u banku deponovale opštine i državna preduzeća, a koji je u međuvremenu postao nedostupan, te preusmjeravanjem novčanih tokova preko računa Prve banke. Primjera radi, od Udruženja bankara do Ministarstva odbrane, zapošljeni su nagovoreni da lične dohotke primaju, uglavnom, preko računa u Prvoj. Kulminacija ove politike dogodila se u trenutku kada je neko (svi se pravimo da ne znamo ko je to) donio odluku da se kompletna novčana transakcija vezana za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore, vrijedna oko 300 miliona eura, mora obaviti baš preko Prve banke.

Paralelno sa ovim, tekao je proces intenzivne naplate dospjelih potraživanja od nekadašnjih privilegovanih klijenata. Makar dvojica od trojice prvorangiranih sa liste najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori (Milo Đukanović, Aco Đukanović, Brano Mićunović – novogodišnji broj Vijesti) učestvovali su u poslu kojim je na račune banke povraćeno oko 180 miliona eura. Nedavno je u medijima objavljena vijest da je i Stanko Subotić Cane izmirio dug od 15-tak miliona eura i tako skinuo hipoteku sa svog dijela ostrva Sveti Nikola, koje je Prva banka bezuspješno pokušavala da proda tokom prošle godine.

(NE)OČEKIVANE PROMJENE: Konačno, treći važan korak za budućnost banke napravljen je krajem decembra prošle godine, kada je Skupština akcionara odlučila da proglasi poraz u ratu koji je vođen sa Centralnom bankom. Skupština je tada smijenila predsjednika borda Kazimira Pregla zbog, kako je saopšteno, ,,loše saradnje sa Centralnom bankom, što je bilo nedopustivo i štetno za Prvu banku”. Istovremeno, Skupština je od menadžmenta zatražila da se ,,do 31. decembra okončaju sve aktivnosti na sprovođenju mjera koje je naložila CB CG”.

Na mikro nivou to je označilo da je Prva banka odlučila da se vrati u sistem i poslovanje prilagodi odlukama CBCG. Ujedno, postignuti kompromis bi trebalo da donese i kraj špekulacijama po kojima izvršna vlast traži način da sa čelne funkcije u CBCG ukloni Ljubišu Krgovića.

Šire gledano, zakopavanje ratnih sjekira između Centralne i Prve banke značajno će relaksirati Vladu uoči predstojećih pregovora sa MMF-om, pošto je pozicija Đukanovićeve banke već duže vrijeme markirana kao jedna od potencijalnih tačaka razdora pregovarača iz Crne Gore i MMF-a.

Zašto je baš Preglu pripala uloga žrtvenog jagnjeta manje je jasno. I površno informisani znaju da je sukob sa CB kulminirao zahvaljujući Predragu Drecunu, glavnom izvršnom direktoru Prve banke. Njegov angažman nije doveden u pitanje.

TIM ZA KONSOLIDACIJU: U sjenci ovih, Skupština Prve banke je donijela dvije odluke koje značajno ukazuju na njenu dalju budućnost. Moramo ih posmatrati zajedno – jer one i jesu dio paket aranžmana. Na upražnjeno mjesto predsjednika borda Prve banke, umjesto Pregla, imenovan je Milan Perović, dok je istovremeno donijeta odluka o dokapitalizaciji vrijednoj 10 miliona eura koja će, saopšteno je, ,,odmah biti realizovana”.

Perović je na ovo mjesto došao nakon rada u ING banci u Londonu. Z ovu priču je važniji njegov prethodni poslovni angažman – u Telekomu Crne Gore gdje je, prije i poslije njegove privatizacije, sve do avgusta 2006. godine, bio jedan od najbljižih saradnika Olega Obradovića.

Obradović, nekadašnji predsjednik odbora direktora Telekoma Crne Gore, slovi za jednog od moćnijih ljudi iz sjenke u ovdašnjoj ekonomskoj areni. Uz to što se ne eksponira po kafanama, Obradovića od većeg dijela ovdašnje poslovne elite bliske vladajućem establišmentu odvaja i to što se, skupa sa najbližim saradnicima, oprobao u poslovima od Moskve do Silikonske doline. Njegova je ekipa u Crnu Goru donijela internet, dovela Dojče Telekom i Majkrosoft ali i učestvovala u kontroverznim privatizacijama nikšićke Željezare ili već zaboravljenom neprijateljskom preuzimanju HLT fonda.

Sve to ih je, prema saznanjima Monitora, preporučilo za posao konsolidovanja Prve banke. Personalno, posao će voditi Milan Perović, ali već izbor novih saradnika ukazuje na to da će u projekat biti uključen čitav tim okupljen oko Obradovića. Novac pribavljen za dokapitalizaciju trebao je da potvrdi da će se oni ozbiljno prihvatiti posla. Drugoj strani ovog neformalnog ugovora sa visokim ulogom, dopao je možda i teži zadatak: treba obuzdati glavnog akcionara, kako se njegove impresije o tome šta je bankarstvo ne bi ispriječile na mogućem putu ozdravljenja Prve banke. Mogućem, ne i izvjesnom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

9 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

9 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

10 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo