Povežite se sa nama

MONITORING

Ima li kopna na vidiku

Objavljeno prije

na

Prva banka Crne Gore, tako makar tvrde iz njenog menadžmenta, isplivala je iz vira nesolventnosti i nelikvidnosti koji je prijetio da je odvuče na dno. Od obale i konačnog spasa dijeli je, ipak, dugačak put. To je mišljenje predsjednika Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiše Krgovića. On je u intervjuu Vijestima ocijenio kako ,,najznačajniji, najkrupniji i suštinski problemi u Prvoj banci nijesu riješeni, iako je uloženo dosta napora da se situacija popravi, pogotovo u naplati kredita”. Krgović je podsjetio na istorijat ovog problema naglašavajući kako je Prva banka ,,od lokalne, u vrlo kratkom roku, postala sistemski važna banka, ali to nije bilo praćeno odgovarajućim kvalitetom menadžmenta”.

Odgovornost institucije kojoj je na čelu za takav razvoj događaja – nije pominjao. Izuzev opaske da rješenje problema u banci čiji su većinski vlasnici braća Aco i Milo Đukanović ,,stavlja na probu nezavisnost CBCG, jer se radi o banci sistemskog značaja, koja je zbog akcionarske strukture predmet političkih odnosa i pod posebnom medijskom pažnjom”.

BRATSKA POMOĆ: Ko god da je u pravu, prethodni mjeseci su donijeli značajne promjene u poslovanju Prve banke. One su vidljive i u njenim bilansima i u organizacionoj strukturi. Vratimo se, ipak, korak unazad.

Od decembra 2008. godine država je – preko Vlade, državnih preduzeća i dijela lokalnih samouprava – učinila sve što je u njenoj moći da spriječi izgledan kolaps Prve banke. Dijelom, to je bila iznuđena odluka. Prosto, banka je toliko visoko i iracionalno uzletjela da je njen pad prijetio da uruši kompletno finansijsko tržište u Crnoj Gori. Istovremeno, država je – ne pitajući za cijenu – stala i u odbranu lika i djela premijera Đukanovića i njegove familije, pošto je Prva i u međunarodnim razmjerama prepoznata kao poslovni projekat vladajuće porodice.

Počelo je Vladinim kreditom od 44 miliona eura. Nastavilo se fiktivnim oročavanjem novca koji su u banku deponovale opštine i državna preduzeća, a koji je u međuvremenu postao nedostupan, te preusmjeravanjem novčanih tokova preko računa Prve banke. Primjera radi, od Udruženja bankara do Ministarstva odbrane, zapošljeni su nagovoreni da lične dohotke primaju, uglavnom, preko računa u Prvoj. Kulminacija ove politike dogodila se u trenutku kada je neko (svi se pravimo da ne znamo ko je to) donio odluku da se kompletna novčana transakcija vezana za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore, vrijedna oko 300 miliona eura, mora obaviti baš preko Prve banke.

Paralelno sa ovim, tekao je proces intenzivne naplate dospjelih potraživanja od nekadašnjih privilegovanih klijenata. Makar dvojica od trojice prvorangiranih sa liste najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori (Milo Đukanović, Aco Đukanović, Brano Mićunović – novogodišnji broj Vijesti) učestvovali su u poslu kojim je na račune banke povraćeno oko 180 miliona eura. Nedavno je u medijima objavljena vijest da je i Stanko Subotić Cane izmirio dug od 15-tak miliona eura i tako skinuo hipoteku sa svog dijela ostrva Sveti Nikola, koje je Prva banka bezuspješno pokušavala da proda tokom prošle godine.

(NE)OČEKIVANE PROMJENE: Konačno, treći važan korak za budućnost banke napravljen je krajem decembra prošle godine, kada je Skupština akcionara odlučila da proglasi poraz u ratu koji je vođen sa Centralnom bankom. Skupština je tada smijenila predsjednika borda Kazimira Pregla zbog, kako je saopšteno, ,,loše saradnje sa Centralnom bankom, što je bilo nedopustivo i štetno za Prvu banku”. Istovremeno, Skupština je od menadžmenta zatražila da se ,,do 31. decembra okončaju sve aktivnosti na sprovođenju mjera koje je naložila CB CG”.

Na mikro nivou to je označilo da je Prva banka odlučila da se vrati u sistem i poslovanje prilagodi odlukama CBCG. Ujedno, postignuti kompromis bi trebalo da donese i kraj špekulacijama po kojima izvršna vlast traži način da sa čelne funkcije u CBCG ukloni Ljubišu Krgovića.

Šire gledano, zakopavanje ratnih sjekira između Centralne i Prve banke značajno će relaksirati Vladu uoči predstojećih pregovora sa MMF-om, pošto je pozicija Đukanovićeve banke već duže vrijeme markirana kao jedna od potencijalnih tačaka razdora pregovarača iz Crne Gore i MMF-a.

Zašto je baš Preglu pripala uloga žrtvenog jagnjeta manje je jasno. I površno informisani znaju da je sukob sa CB kulminirao zahvaljujući Predragu Drecunu, glavnom izvršnom direktoru Prve banke. Njegov angažman nije doveden u pitanje.

TIM ZA KONSOLIDACIJU: U sjenci ovih, Skupština Prve banke je donijela dvije odluke koje značajno ukazuju na njenu dalju budućnost. Moramo ih posmatrati zajedno – jer one i jesu dio paket aranžmana. Na upražnjeno mjesto predsjednika borda Prve banke, umjesto Pregla, imenovan je Milan Perović, dok je istovremeno donijeta odluka o dokapitalizaciji vrijednoj 10 miliona eura koja će, saopšteno je, ,,odmah biti realizovana”.

Perović je na ovo mjesto došao nakon rada u ING banci u Londonu. Z ovu priču je važniji njegov prethodni poslovni angažman – u Telekomu Crne Gore gdje je, prije i poslije njegove privatizacije, sve do avgusta 2006. godine, bio jedan od najbljižih saradnika Olega Obradovića.

Obradović, nekadašnji predsjednik odbora direktora Telekoma Crne Gore, slovi za jednog od moćnijih ljudi iz sjenke u ovdašnjoj ekonomskoj areni. Uz to što se ne eksponira po kafanama, Obradovića od većeg dijela ovdašnje poslovne elite bliske vladajućem establišmentu odvaja i to što se, skupa sa najbližim saradnicima, oprobao u poslovima od Moskve do Silikonske doline. Njegova je ekipa u Crnu Goru donijela internet, dovela Dojče Telekom i Majkrosoft ali i učestvovala u kontroverznim privatizacijama nikšićke Željezare ili već zaboravljenom neprijateljskom preuzimanju HLT fonda.

Sve to ih je, prema saznanjima Monitora, preporučilo za posao konsolidovanja Prve banke. Personalno, posao će voditi Milan Perović, ali već izbor novih saradnika ukazuje na to da će u projekat biti uključen čitav tim okupljen oko Obradovića. Novac pribavljen za dokapitalizaciju trebao je da potvrdi da će se oni ozbiljno prihvatiti posla. Drugoj strani ovog neformalnog ugovora sa visokim ulogom, dopao je možda i teži zadatak: treba obuzdati glavnog akcionara, kako se njegove impresije o tome šta je bankarstvo ne bi ispriječile na mogućem putu ozdravljenja Prve banke. Mogućem, ne i izvjesnom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo