Povežite se sa nama

MONITORING

Ima li kopna na vidiku

Objavljeno prije

na

aco-djukanovic1

Prva banka Crne Gore, tako makar tvrde iz njenog menadžmenta, isplivala je iz vira nesolventnosti i nelikvidnosti koji je prijetio da je odvuče na dno. Od obale i konačnog spasa dijeli je, ipak, dugačak put. To je mišljenje predsjednika Savjeta Centralne banke Crne Gore Ljubiše Krgovića. On je u intervjuu Vijestima ocijenio kako ,,najznačajniji, najkrupniji i suštinski problemi u Prvoj banci nijesu riješeni, iako je uloženo dosta napora da se situacija popravi, pogotovo u naplati kredita”. Krgović je podsjetio na istorijat ovog problema naglašavajući kako je Prva banka ,,od lokalne, u vrlo kratkom roku, postala sistemski važna banka, ali to nije bilo praćeno odgovarajućim kvalitetom menadžmenta”.

Odgovornost institucije kojoj je na čelu za takav razvoj događaja – nije pominjao. Izuzev opaske da rješenje problema u banci čiji su većinski vlasnici braća Aco i Milo Đukanović ,,stavlja na probu nezavisnost CBCG, jer se radi o banci sistemskog značaja, koja je zbog akcionarske strukture predmet političkih odnosa i pod posebnom medijskom pažnjom”.

BRATSKA POMOĆ: Ko god da je u pravu, prethodni mjeseci su donijeli značajne promjene u poslovanju Prve banke. One su vidljive i u njenim bilansima i u organizacionoj strukturi. Vratimo se, ipak, korak unazad.

Od decembra 2008. godine država je – preko Vlade, državnih preduzeća i dijela lokalnih samouprava – učinila sve što je u njenoj moći da spriječi izgledan kolaps Prve banke. Dijelom, to je bila iznuđena odluka. Prosto, banka je toliko visoko i iracionalno uzletjela da je njen pad prijetio da uruši kompletno finansijsko tržište u Crnoj Gori. Istovremeno, država je – ne pitajući za cijenu – stala i u odbranu lika i djela premijera Đukanovića i njegove familije, pošto je Prva i u međunarodnim razmjerama prepoznata kao poslovni projekat vladajuće porodice.

Počelo je Vladinim kreditom od 44 miliona eura. Nastavilo se fiktivnim oročavanjem novca koji su u banku deponovale opštine i državna preduzeća, a koji je u međuvremenu postao nedostupan, te preusmjeravanjem novčanih tokova preko računa Prve banke. Primjera radi, od Udruženja bankara do Ministarstva odbrane, zapošljeni su nagovoreni da lične dohotke primaju, uglavnom, preko računa u Prvoj. Kulminacija ove politike dogodila se u trenutku kada je neko (svi se pravimo da ne znamo ko je to) donio odluku da se kompletna novčana transakcija vezana za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju Elektroprivrede Crne Gore, vrijedna oko 300 miliona eura, mora obaviti baš preko Prve banke.

Paralelno sa ovim, tekao je proces intenzivne naplate dospjelih potraživanja od nekadašnjih privilegovanih klijenata. Makar dvojica od trojice prvorangiranih sa liste najmoćnijih ljudi u Crnoj Gori (Milo Đukanović, Aco Đukanović, Brano Mićunović – novogodišnji broj Vijesti) učestvovali su u poslu kojim je na račune banke povraćeno oko 180 miliona eura. Nedavno je u medijima objavljena vijest da je i Stanko Subotić Cane izmirio dug od 15-tak miliona eura i tako skinuo hipoteku sa svog dijela ostrva Sveti Nikola, koje je Prva banka bezuspješno pokušavala da proda tokom prošle godine.

(NE)OČEKIVANE PROMJENE: Konačno, treći važan korak za budućnost banke napravljen je krajem decembra prošle godine, kada je Skupština akcionara odlučila da proglasi poraz u ratu koji je vođen sa Centralnom bankom. Skupština je tada smijenila predsjednika borda Kazimira Pregla zbog, kako je saopšteno, ,,loše saradnje sa Centralnom bankom, što je bilo nedopustivo i štetno za Prvu banku”. Istovremeno, Skupština je od menadžmenta zatražila da se ,,do 31. decembra okončaju sve aktivnosti na sprovođenju mjera koje je naložila CB CG”.

Na mikro nivou to je označilo da je Prva banka odlučila da se vrati u sistem i poslovanje prilagodi odlukama CBCG. Ujedno, postignuti kompromis bi trebalo da donese i kraj špekulacijama po kojima izvršna vlast traži način da sa čelne funkcije u CBCG ukloni Ljubišu Krgovića.

Šire gledano, zakopavanje ratnih sjekira između Centralne i Prve banke značajno će relaksirati Vladu uoči predstojećih pregovora sa MMF-om, pošto je pozicija Đukanovićeve banke već duže vrijeme markirana kao jedna od potencijalnih tačaka razdora pregovarača iz Crne Gore i MMF-a.

Zašto je baš Preglu pripala uloga žrtvenog jagnjeta manje je jasno. I površno informisani znaju da je sukob sa CB kulminirao zahvaljujući Predragu Drecunu, glavnom izvršnom direktoru Prve banke. Njegov angažman nije doveden u pitanje.

TIM ZA KONSOLIDACIJU: U sjenci ovih, Skupština Prve banke je donijela dvije odluke koje značajno ukazuju na njenu dalju budućnost. Moramo ih posmatrati zajedno – jer one i jesu dio paket aranžmana. Na upražnjeno mjesto predsjednika borda Prve banke, umjesto Pregla, imenovan je Milan Perović, dok je istovremeno donijeta odluka o dokapitalizaciji vrijednoj 10 miliona eura koja će, saopšteno je, ,,odmah biti realizovana”.

Perović je na ovo mjesto došao nakon rada u ING banci u Londonu. Z ovu priču je važniji njegov prethodni poslovni angažman – u Telekomu Crne Gore gdje je, prije i poslije njegove privatizacije, sve do avgusta 2006. godine, bio jedan od najbljižih saradnika Olega Obradovića.

Obradović, nekadašnji predsjednik odbora direktora Telekoma Crne Gore, slovi za jednog od moćnijih ljudi iz sjenke u ovdašnjoj ekonomskoj areni. Uz to što se ne eksponira po kafanama, Obradovića od većeg dijela ovdašnje poslovne elite bliske vladajućem establišmentu odvaja i to što se, skupa sa najbližim saradnicima, oprobao u poslovima od Moskve do Silikonske doline. Njegova je ekipa u Crnu Goru donijela internet, dovela Dojče Telekom i Majkrosoft ali i učestvovala u kontroverznim privatizacijama nikšićke Željezare ili već zaboravljenom neprijateljskom preuzimanju HLT fonda.

Sve to ih je, prema saznanjima Monitora, preporučilo za posao konsolidovanja Prve banke. Personalno, posao će voditi Milan Perović, ali već izbor novih saradnika ukazuje na to da će u projekat biti uključen čitav tim okupljen oko Obradovića. Novac pribavljen za dokapitalizaciju trebao je da potvrdi da će se oni ozbiljno prihvatiti posla. Drugoj strani ovog neformalnog ugovora sa visokim ulogom, dopao je možda i teži zadatak: treba obuzdati glavnog akcionara, kako se njegove impresije o tome šta je bankarstvo ne bi ispriječile na mogućem putu ozdravljenja Prve banke. Mogućem, ne i izvjesnom.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo