Partije vladajuće koalicije smjenjuju se u pokušajima zastrašivanja i diskreditacije kritičara. Šta ako se prijetnje, jednom, realizuju?  Da li će nas, onda, utješiti tvrdnje da se slično, ako ne i gore, dešavalo i za vrijeme trodecenijske DPS vladavine

Dok vlast ponavlja mantru o zatvaranju svih poglavlja u pregovorima o pristupanju EU tokom naredne godine, ovdašnja svakodnevica poprima čudne i prilično zabrinjavajuće obrise.

Zvaničnici  javno zastrašuju kritičare, prijeteći im odmazdom ili pokušavajući da ih kompromituju. Sve skupa sa članovima porodica. Prijeti se otvoreno, a intenzivno se širi krug ljudi iz vlasti koji na kritike odgovaraju uvredom i prijetnjom.

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević čeka da mu se pred porodičnom kućom pojave „traktori fekalija“ te da mu ih, na komandu Milana Kneževića, jednog od lidera vladajuće koalcije, izruče u dvorište.

Povod za javno prijetnje pronađen je u Dragićevićevom zalaganju da se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (tzv. kolektor) gradi u Botunu. Pošto je, po njegovom mišljenju, izgradnja tog postrojenja od koristi ne samo stanovnicima Podgorice već i građanima Zete i Primorja. Odnosno, svima koji žive nizvodno od Glavnog grada.

Stanovnici Botuna tvrde da će spriječiti gradnju. Milan Knežević i njegova partija javno su na njihovoj strani. Iako su, ljetos, u parlamentu, glasali za usvajanje Prostornog plana Crne Gore do 2040. u kome je sporno postrojenje smješteno – u Botunu. Isto je predviđeno i Prostorno urbanističkim planom Podgorice koji je Vlada usvojila  sredinom avgusta.

Knežević se nije naljutio na ministarku i potpredsjednika vlade iz redova svoje partije, ni na dugogodišnje koalicione partnere sa liste ZBCG među kojima je i resorni ministar Slaven Radunović. Silno se rasrdio na ekološkog aktivistu. I ukoliko na zaćuti, kosmuranu (čupavcu) obećao: „ Doći  ćemo mu ispred kuće sa traktorima fekalija i prosućemo ih pa neka diše ako je to zdravo, neka prerađuje ako je zdravo“.

Dragićević je saopštio da nakon tog obraćanja strahuje za svoju i bezbjednost porodice, zbog čega je predao krivičnu prijavu protiv Kneževića. “Sad ja treba da čekam da mi neka pijana ili drogrirana budala, neki krivolovac ili šljunkar iz Zete, protiv kojih se borim deceniju, dođe na kuću ili mi ugrozi sigurnost porodice samo i isključivo zbog mog stava koji se tiče zaštite prirode i zbog prozivanja i laži da sam rekao nešto što nijesam od poslanika vlasti”.

Uslijedio je čudesan obrt. Umjesto izvinjenja, Knežević je protiv „samoproglašenog ekološkog aktiviste“ podnio krivičnu prijavu zbog, kako kaže, raspirivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. „Dragićević je građane Zete i Botuna nazvao ‘budalama’, ‘narkomanima’, ‘pijanicama’, ‘šljunkarima’, dovodeći u pitanje njihovo obrazovanje, intelekt i društveni status jer se protive izgradnji kolektora. Obzirom da tužilaštvo nije reagovalo po službenoj dužnosti zbog klasičnog primjera izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje prema 16 hiljada građana Zete, Knežević je podnio krivičnu prijavu protiv Dragićevića i podnijeće protiv svakog ko bude Zećane etiketirao kao delikventne građane drugog reda”, navodi se na zvaničnoj Fejsbuk stranici Milana Kneževića, u objavi u kojoj se o predsjedniku DNP i vlasniku stranice govori u trećem licu.

Prije nego se začudimo nad očigledno neistinitim konstrukcijama  iz krivične prijave Milana Kneževića, valja se prisjetiti događaja iz decembra 2012. kada je tadašnji predsjednik parlamanetarnog Odbora za bezbjednost policiji prijavio osobu koja ga je na Aerodromu Podgorica vrijeđala i pokušala da ga fizički napadne. Snimak nadzornih kamera pokazao je da osumnjičeni možda jeste vrijeđao Kneževića i njegovog vozača/tjelohranitelja (a možda i nije – nema tona), ali da „Dušan Knežević (vozač M. Kneževića – prim. Monitora) inicira fizički sukob sa osumnjičenim koji je taj sukob prethodno pokušao da izbjegne udaljavajući se”. Sve to je, nakon pregleda snimka, konstatovao istražni sudija.

Knežević je 2017. osuđen zbog nasilja u Skupštini na četiri mjeseca zatvora. On i nekoliko poslanika DF-a, su prema presudi, nasrtali i vrijeđali poslanike Miodraga Vukovića, Aleksandru Vuković, Miodraga Radunovića i Ljuiđa Škrelju. Branko Radulović, Marina Jočić i Milutin Đukanović dobili su uslovne kazne. Ustavni sud je,kasnije, utvrdio da su presude Osnovnog i višeg suda u Podgorici nezakonite, a da je Milanu Kneževiću povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Pored ostalog i zato što krivično djelo nasilničkog ponašanja podrazumijeva uznemirenje javnosti – kojeg u ovom slučaju, jednoglasno je odlučeno, nije bilo. Takođe, osporena je tvrdnja iz osuđujuće presude da je djelo izvršeno na javnom prostoru. Prema odluci Ustavnog suda, hol Skupštine to nije, „ jer postoje pravila na osnovu kojih se može ući u parlament“.

Iste 2017. godine Knežević je pred Osnovnim sudom u Podgorici osuđen na sedam mjeseci zatvora jer je 17. oktobra 2015. fizički nasrnuo na policajca Miljana Markovića ispred Skupštine, tokom jutarnjeg prepada policije i rušenja šatorskog naselja pristalica DF. Viši sud je godinu kasnije presudu preinačio, skraćujući kaznu za tri mjeseca.

Zbog svega toga, nije čudo što Aleksandar Dragićević smatra da  ima razloga za nelagodu i oprez. I nije jedini koji se suočio sa sličnim problemom u mandatu aktuelnih zakonodavnih i izvršnih vlasti.

Biće suza, ukoliko se obistine najave/prijetnje koje je u ime Demokrata Crne Gore izrekla njihova poslanica Anđela Vojinović. Plakaće, kaže, advokat Veselin Radulović, ali neće biti jedini. Pošto je Anđela poručila:  „…neće plakati samo advokat, pardon suspendovani policajac. Plakaće i partija kojoj služi”.

Potom su Demokrate proširile krug osumnjičenih za neprijateljsko djelovanje.   „Tea Gorjanc Prelević se javno deklarisala i priznala da je zajedno sa bivšim suspendovanim policajcem Veselinom Radulovićem, formirala grupu koja treba da se suprostavi vetingu u Upravi policije i službama bezbjednosti“, poručeno je u partijskom saopštenju. „ Dakle, nema više dileme, svi oni koji godinama žive od sistema spojenih sudova između politike i kriminala sada su se otvoreno okupili u istom štabu, protiv procesa koji konačno oslobađa institucije”.

Razlog harange pokrenute iz partije čiji funkcioneri u vladi kontrolišu  ministarstva sile (MUP i odbrana) bilo je protivljenje načinu na koji se u tim ministarstvima provodi samoproglašeni veting. Preciznije, suspenduju se službenici Uporave policije a da njima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u dokumentaciju na osnovu koje je kazna izrečena. I pokrenut postupak koji bi mogao da ishoduje njihovim otkazom.

Radulović je, kao advokat nekolicine suspedovanih policajaca, najavio krivične prijave protiv čelnika Demokrata koji su u Vladi zaduženi za sektor bezbjednosti (potpredsjednik Aleksa Bečić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović) zbog prekoračenje ovlašćenja, dok mu je Gorjanc Prelević pružila podršku apelujući na poštovanje prava na slobodu kritike, te upozoravala na praksu zastrašivanja kritičara od strane vlasti. I bi što bi.

I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ljetos je zaključio da zbog toga što se zamjerio visoko rangiranom pripadniku izvršne vlasti ima razloga da strahuje čak i za vlastitu bezbjednost.

Počelo je tako što je Milatović iskoristio svoje ustavno pravo i vratio  parlamentu na ponovno odlučivanje Zakon o porezu na nepokretnosti. Pored ostalog, i zbog toga što bi izmijenjeni zakon omogućuo opštini Tuzi da u svoju korist rješi sudske sporove koje vodi sa državnim Plantažama, vezano za iznose naplaćenog poreza nakon što su Tuzi dobile status opštine.

Nezadovoljan tom odlukom, potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj započeo je telefonsku prepisku sa Milatovićem u kojoj predsjedniku piše i sledeće: „Mislim da nijesi trebao da uđeš u ovo, a očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa i gdje god imamo uticaj… Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ.“

U kabinetu predsjednika te su poruke protumačili kao „neprimjerene i prijeteće“ i obratili se poliicji. Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet, dok su iz Vlade ignorisali problem. Baš kao i sve slične, nastale prije i poslije.

Poput Kneževića, ni Đeljošaj nije debitant na terenu prijetnji i uvreda.  Podgorički Osnovni sud presudio je, krajem maja, da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja u više navrata klevetao novinara TV Vijesti Danila Ajkovića, tvrdeći da radi po nečlijem nalogu i da za lažne priloge uzima novac. Oglasio se potom i Đeljošaj, tvrdeći da nije osuđen i da će tužiti medije koji prenesu vijest o nepravosnažnoj presudi suda u Podgorici: „ Ne postoji nijedna pravosnažna presuda za bilo koji proces ikada protiv mene. Ukoliko se (mediji – prim. Monitora) ogluše i ne postupe profesionalno i zakonito, podnijeću tužbu protiv svih njih“, navodi se u reagovanju potpredsjednika Vlade.

Kraj prošle godine obilježili su i protesti kojima je tražena smjene direktorice podgoričke gimnazije Slobodan Škerović. Na jednom od njih pojavio se njen suprug, poslanik Jovan Vučurović. I poručio: „Ovo nije prijetnja, nego odgovor na prijetnju, pravilo života, crnogorska, brdska, hercegovačka, srpska tradicija, a neki su se očigledno dobro zaigrali. Pa ako su krenuli, ako žele nečiju glavu, onda moraju biti spremni i na svoju žrtvu…“. Potom se poslanik Nove srpske demokratije obratio onima koji su krenuli na porodice: „Oni koji su krenuli, biće dočekani onako kako se dušmanin uvijek dočekivao u Crnoj Gori, Brdima, Krivošijama, Staroj Hercegovini… Naravno, vjerujemo u institucije sistema, ali kad zakažu, onda su samoodbrana i napad – dužnost i pitanje časti”.

Da ni najjača partija vladajuće koalcije nije nevina u ovoj priči svjedoči fejsbuk stranica lažne vijesti. Preko nje se PES, ili neko u njegovo ime, obračunava sa medijima i novinarima čiji im se prilozi ne dopadaju. Bez demantija, ispravki ili objašnjenja – klevetama i uvradama.

Prijetnje su tu. Šta  ako se, jednom, realizuju?  Da li će nas, tada, utješiti tvrdnje da se slično, ako ne i gore,  dešavalo i za vrijeme trodecenijske DPS vladavine.

Zoran RADULOVIĆ

Dok lider DNP Milan Knežević i dio vlasti sprovodi snažnu kampanju protiv gradnje kolektora u Botunu, kočeći tako opet evropski put zemlje, funkcioneri tog političkog bloka obećavaju da će baš ova većina uvesti Crnu Goru u Evropu. Paralelno pojačavaju antievropsku priču  gotovo dnevno  sinhronizovanu sa izjavama Aleksandra Vučića i njegovih medija, u kojima se slavi desna Evropa koju simbolizujeViktor Orban. To je Evropa po njihovoj mjeri

Izgradnja kolektora u Botunu, protiv koje žestoku kampanju sprovodi dio vlasti okupljen oko bivšeg Demokratskog fronta (DF), mogla bi blokirati zatvaranje još jednog poglavlja na putu Crne Gore ka EU. Nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu od strane parlamentarne većine, koja je zakočila usvajanje poglavlja 31 krajem prošle godine, pitanje izgradnje kolektora prijeti da se pretvori u novi kamen o vratu  na evrointegracijskom putu zemlje.

Nakon najave lidera DNP Milana Kneževića da će njegova partija napustiti podgoričku vlast ukoliko se kolektor bude gradio u Botunu,  i njegovih opakih prijetnji ekolozima i aktivistima koji se zalažu za izgradnju kolektora, oglasila se Delegacija Evropske unije u Podgorici. „Očekujemo da će ovaj projekat imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene“, navodi se u njihovom saopštenju.

Kao odgovor na javno izrečene stavove Kneževića i lokalne vlasti u Zeti, da je posao izgradnje kolektora u Botunu potencijalno koruptivan i rizičan po životnu sredinu i zdravlje mještana, iz Delegacije su poručili da je taj projekat prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje. “Kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje koje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu”, saopštili su. Podsjetili su i da je EU obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, što je pokrilo preko 40 posto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. “Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori”, naveli su.

Dok dio vlasti sprovodi snažnu kampanju protiv kolektora u Botunu, svjesno kočeći evropski put zemlje, njihovi funkcioneri javno insistiraju da će ova parlamentarna većina uvesti Crnu Goru u Evropu. Paralelno pojačavaju antiveropsku priču posebno preko medija kojeg taj dio vlasti kontroliše. Mahom su to neregistrovani portali.

In4S je ove sedmice objavio niz tekstova usmjerenih protiv zvaničnog Brisela i eurointegracijskog procesa. Navodno Brisel Crnu Goru vidi kao „politički eksperiment“, izjave evropskih zvaničnika o potrebi razvajanja crkve i države su „nastavak udaraca na Srpsku pravoslavnu crkvu“, a ulazaku u Evropu „samoubistvo“. Istovremeno se veliča vladavina Aleksandra Vučića kao nekog ko „ima viziju koju ne kreira ni  London ni Brisel“.Funkcioneri bivšeg DF u horu odnos Hrvatske prema Crnoj Gori nazivaju ponižavanjem Crne Gore. Evropu i Hrvatsku okrivljuju za pad podrške crnogorskih građana evropskim integracijma, koji je prema posljednjem istraživanju pao za 14 posto. Sa 83 na 69 posto. Ulogu ovdašnje vlasti u pogoršavanju odnosa sa Hrvatskom, za ljubav Aleksandra Vučića,  ne primjećuju.

Gradonačelnik Pljevalja Dario Vranešje na Akademiji povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ove sedmice je ponovio: „Brisel je  blizu, ali su Beograd, Banjaluka, Prizren i Knin još bliži“. Naglasio je da Srbi ne žele da budu dio evropske porodice, „po cijenu da izgube sebe“. “Srbi žele da baštine tekovine savremene Evrope, ali više vjeruju u dobre namjere našeg brata Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, nego u dobre namjere cijenjene predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen“, ocijenio je Vraneš. Nakon više poruka u slavu srpskog sveta, svoj govor govor je završio porukom: „Dogodine u Prizrenu.“ Evropski.

Aktivnosti  funkcionera bivšeg DF su gotovo dnevno sinhronizovne sa Vučićevima izjavama i potezima, i kampanjama tabloida  i medija koje srpski predsjednik kontroliše, a koji su preplavljeni antievropskim porukama.  Mađarski predsjednik Viktor Orban jedini je „evropski“ heroj beogradskih medija pod Vučićevim nadzorom.  Ove sedmice slavi se Orbanova izjava: “Brisel  je na pogrešnom putu. Hajde da nastavimo svojim, mađarskim putem!”.

“Spašavaj, Trampe Srbine“ – tako bi, ukratko, mogla da se opiše spoljnopolitička taktika Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, piše Dojče vele. Ovaj medij navodi da Vučić toliko dramatično želi susret sa Trampom „jer ga prije svega vidi kao zaštitnika autokratije“ dok Evropska unija, „bez obzira na ponekad kalkulantski pristup Njemačke i Francuske“, ipak insistira na nekim vjerdnostima liberalne demokratije.

“Kao dio ovih napora bilježi se i sve značajnije okretanje Izraelu u pokušaju dobijanja snažnije američke podrške”, ocjenjuje DW.  Podsjeća  da se  Vučić gotovo hvalio kako je Srbija bila jedina evropska zemlja koja oružjem snabdijeva Izrael, kao i da je nedavno  objelodanjen i značajan vojni ugovor o kupovini oružja od Izraela u vrijednosti od 1,64 milijardi dolara. Početkom jula u trodnevnu posjetu Izraelu je otišla je predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić.

Istom stazom putuju i naši. Ove sedmice predsjednik Skupštine Andrija Mandić imenovao je za svoju savjetnicu predsjednicu Jevrejske zajednice u CrnojGori Ninu Ofner Bokan. To jeizazvalo reakciju ovdašnjeg  Pokreta solidarnosti za Palestinu. Oni su istakli da je Nina Ofner-Bokan “osoba koja je, prema javno dostupnim informacijama, povezana s izraelskim bezbjednosnim i političkim strukturama, i čije se,  djelovanje tumači kao instrument političkog uticaja izraelskih interesa u regionu.”. Pozvali su poslanike, političke aktere, organizacije civilnog društva i međunarodne partnere da se javno odrede prema ovom imenovanju i da zahtijevaju njegovo povlačenje.

Nina Ofner Bokan javno je podržala  donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je zaustavila zatvaranje poglavlja 31 krajem prošle godine. Javnosti je poznata i po javnom negodovnju nakon smjene Vladimira Leposavića, ministra pravde u vladi Zdravka Krivokapića. Leposavić je smijenjen zbog negiranja genocida u Srebrenici. Ona ga je okarakterisala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu”.

Mediji navode da je Ofner Bokan posredovala u posjeti Andrije Mandića Izraelu u februaru ove godine. Sa Mandićem u delegaciji su tada bili i ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić i šef grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Državom Izrael Marko Kovačević,  episkop pakračko-slavonski Jovan i članovi Mandićevog Kabineta.

Ove sedmice u  posjeti Izraelu je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica(Demokrate). To je druga zvanična posjeta Izraelu crnogorskih funkcionera dok izrelske vlasti sprovode masovne zločine nad Palestincima. Istog dana kada je Koprivica stigao u Izrael, nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija(UN) saopštila je da je Izrael počinio genocid u Gazi. Novi izveštaj navodi da postoje razumni razlozi za zaključak da su četiri od pet činova genocida definisanih međunarodnim pravom počinjena od početka rata: ubijanje pripadnika grupe, nanošenje teških tjelesnih i mentalnih povreda, namjerno stvaranje uslova usmjerenih na uništenje grupe i sprečavanje rađanja. Komisija je navela da je „genocidna namjera bila jedini razuman zaključak“ koji je mogao da se izvuče iz obrasca ponašanja izraelskih vlasti i snaga bezbjednosti u Gazi.

Koprivica se iz Izraela javio saopštenjem da su na sastancima sa predsjednikom parlamenta Izraela Amirom Ohanom, i ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom “u srdačnim i sadržajnim razgovorima, razmatrane  mogućnosti za unapređenje bilateralne saradnje između Crne Gore i Izraela”.

Demokrate su skupa sa poslanicima bivšeg DF i većinom poslanika PES-a izglasale prošle godine Rezoluciju o Jasenovcu, služeći Vučiću. Rezolucija je izglasana nakon što je Spajićeva vlada glasala za Rezoluciju o Srebrenici u UN, u atmosferi histerije srpskog sveta.

Bivši premijer Zdravko Krivokapić kazao je prošle sedmice  kako smatra da je stvarni šef aktuelne Vlade “negdje izvan Crne Gore”. Krivokapić tvrdi  da je Milojka Spajića i Jakova Milatovića  upozoravao da im najveće ometanje vrši BIA i ‘srpski svijet’.

Potpis Vučića u Crnoj Gori očigledan je, kao i njegove snage. Oni ne žele Crnu Goru u Evropi,ako nije Orbanova.  Kolektor u Botunu dobro dođe.

Milena PEROVIĆ

Vlada opet namjerava da izdvoji 6,3 miliona eura za studentski dom u Donjoj Gorici, istu sumu za koju je ovaj objekat htjela da kupi i krajem prošle godine, iako je to bio duplo veći iznos od početnog.  Planirano je da novac bude isplaćen iz budžetske rezerve, a Ministarstvo finansija je već dalo pozitivno mišljenje

Vlada ne odustaje od namjere da kupi objekat u Donjoj Gorici u vlasništvu Kompanije Čelebić za potrebe smještaja studenata. Za tu svrhu treba da izdvoji 6,3 miliona eura, istu sumu za koju je ovaj objekat namjeravala da kupi i krajem prošle godine. Planirano je da novac bude isplaćen iz budžetske rezerve, a Ministarstva finansija na čijem je čelu Novica Vuković već je dalo pozitivno mišljenje za ovu incijativu.

Kompanija Čelebić je u vlasništvu Tomislava Čelebića, koji je, uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, jedan od osnivača privatnog Univerziteta Donja Gorica(UDG), u čijoj se neposrednoj blizini i nalazi objekat za koji je Vlada voljna da izdvoji novac.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i kompanija Čelebić su početkom novembra prošle godine sporazumno raskinuli ugovor o kupoprodaji tog objekta nakon što je taj resor donio odluku o poništenju tendera raspisanog u ljeto 2024. u kome je početna cijena za ovu nabavku smještaja za studente bila 2,9 miliona eura bez PDV-a.

Ugovor, vrijedan 6,3 miliona eura, bio je potpisan 21. oktobra, a ministarka Anđela Jakšić Stojanović je istog dana zatražila i mišljenje institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Zaštitnik je u mišljenju, pored ostalog, naveo da je kupovinu doma trebalo da sprovede resor u čijoj je nadležnosti državna imovina i da je taj pravni posao izuzet od Zakona o javnim nabavkama, pa je ukazao Ministarstvu prosvjete da je dužno da raskine ugovor.

Monitor je u više tekstova u novembru problematizovao ovaj Vladin posao. Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete tada raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač,  Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  ponudila je 6.290.500 eura. Ministarstvo prihvata tu cijenu  iako je duplo veća od propisane u postupku nabavke. Na osnovu dokumentacije u koju je Monitor imao na uvid, problematizovane su i nelogičnosti u procjeni objekta, kao i hipoteke koje opterećuju to zdanje.

Nakon što je ugovor raskinut, Vlada je dala zeleno svjetlo Upravi za državnu imovinu da kao prelazno rješenje studente smjesti u objekat Kompanije Čelebić po mjesečnoj cijeni od oko 50.000 eura.

Ipak, od kupovine se nije odustajalo. Samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.

Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru  tada odgovorili  da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”. Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Protekle sedmice Informacija o kupovini ove nepokretnosti utvrđena je na Komsiji za ekonomsku politiku (KEP), a konačna odluka treba da bude donesena na sjednici Vlade. Predlagač ovog dokumenta je generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić, što nije uobičajen slučaj u njenim procedurama.

,,Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nije organ nadležan za kupovinu državne imovine, što potvrđuje i mišljenje Zaštitnika imovinskih interesa, te da samim tim ovo ministarstvo ne može kandidovati na Vladu  materijale koje su van naših propisanih nadležnosti”, kazali su Monitoru iz ovog ministarstva.

Dio Monitorovih sagovornika tvrdi da se očekivalo da ovaj predlog potekne iz Radunovićevog ministarstva koje je nakon poništenja tendera vodilo posao nove kupovine.

U najnovijoj Informaciji se navodi da će se zadužiti Uprava za državnu imovinu da u ime Crne Gore sprovede aktivnosti na kupovini nepokretnosti u maksimalnoj vrijednosti od 6,3 miliona, da direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić zaključi ugovor o kupoprodaji i da Uprava nakon upisa u katastar nepokretnosti, preda Javnoj ustanovi ,,Dom učenika i studenata Podgorica” za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta za studente.

Dalje se navodi da je 27. marta ove godine održan sastanak predstavnika Uprave za imovinu i kompanije Čelebić, te da je Uprava kao zainteresovani kupac saopštila ponudu za kupovinu predmetne nepokretnosti, ali su je predstavnici kompanije odbili i ostali pri svojoj ponudi.

,,Kako se dvije individualne procjene u bitnome razlikuju, u smislu procijenjene vrijednosti, Uprava je o tome obavijestila Ministarstvo prosvjete koje je 7. aprila 2025. godine predložilo da Uprava formira nezavisnu komisiju sastavljenu od eksperata, koja će izvršiti realnu procjenu tržišne vrijednosti nepokretnosti, ili uraditi analizu postojećih dostavljenih procjena”, piše u dokumentu koji je za KEP kandidovao Nikolić.

Uprava za državnu imovinu formirala je 8. maja ove godine Komisiju koju su činili pet procjenitelja, od čega tri ekonomsko-finansijske struke i dva građevinske struke, koja je 1. jula Đurišiću dostavila Izvještaj o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine.

Ispostavilo se da je procijenjena tržišna vrijednost tačno onolika za koju je Vlada i prošle godine namjeravala da kupi ovaj objekat.

Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće Čelebić objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratna zgrada sa podrumom u prvoj, prošlogodišnjoj procjeni u koju je Monitor imao uvid, tretira se kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.

Monitor je kompaniji Čelebić poslao pitanja -Očekujete li da Vlada ove godine realizuje ugovor sa Vašom kompanijom, s obzirom na to da su prethodnog puta odustali nakon potpisivanja ugovora?; Da li je sve urađeno po zakonu? Odgovore nijesmo dobili.

O slučaju studentskog doma protekle godine raspravljalo se i u Skupštini. „Mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta”, branio se premijer Milojko Spajić.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je tada u Specijalnom državnom tužilaštvu dao iskaz i podijelio ,,sva saznanja u vezi sa koruptivnim radnjama Vlade u pokušaju trgovine hotela od kompanije ‘Čelebić’”. On sada  najavljuje da će se i ,,zvanično obratiti SDT-u s inicijativom da zaustavi ovu namjeru kojom se nanosi šteta državi od najmanje dva miliona eura“.

Ekonomski analitičar Miloš Vuković pitao je –  ko forsira posao sa indicijama korupcije još od prošle godine a na uštrb javnog interesa?

Očekuje se da predlog za kupovinu studentskog doma nađe na sjednici Vlade sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ