OKO NAS
PRED GAŠENJEM JEDINO MRESTILIŠTE AUTOHTONE POTOČNE PASTRMKE: Novac preči od prirode
Uprkos devastiranom ribljem Crna Gora ima samo jedno mrestilište autohtone potočne pastrmke. Taj objekat u Pljevljima uskoro bi mogao da postane komercijalni ribnjak. Ukoliko se to desi, upozorava struka, biće onemogućeno poribljavanje vodotoka u skladu sa zakonom
Struka, relevantne institucije, dio ekologa i ribolovci na jednoj, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na drugoj strani oko budućnosti jedinog mrestilišta autohtone potočne pastrmke u Crnoj Gori. Vraneš namjerava da mrestilište pretvori u komercijalni ribnjak, od kojeg bi, kako tvrdi, koristi imali svi građani Pljevalja, a ne samo tajkuni. Struka ga optužuje za neodstatak senzibliteta i znanja, dok tvrde da mrestilište, kojim gazduje Sportsko ribolovni klub (SRK) Lipljen, ima nacionalni značaj.
Opština je 2019. godine klubu Lipljen ustupila na korišćenje, bez naknade, ribnjak na Breznici u gradskom parku. Cilj je bio „stavljanja u funkciju ribnjaka kao mrestilišta i uzgoja riba za poribljavanje pljevaljskih voda, a u cilju održivog korišćenja, zaštite, očuvanja i unapređenja riba i drugih vodenih organizama“. Kako bi kapaciteti rasli, planirano je i da se iz Pljevalja „divljom“ pastrmkom poribe i ostale rijeke dunavskog sliva. No, Opština Pljevlja je nedavno odbila zahtjev SRK da se omogući dalje funkcionisanje mrestilišta. U obrazloženju, Vraneš navodi da će se „ribnjak ubuduće koristiti pretežno za javni interes lokalne zajednice, te da korist od njega moraju da imaju i građani Pljevalja i lokalna uprava“.
Mrestilište je nastalo na osnovu mišljenja i uz stručnu pomoć Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a u skladu sa ugovorom koji je zaključen sa Direktoratom za ribarstvo tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vraneš tvrdi da je, u međuvremnu, SRK „protivzakonito preveden u dioničarako društvo i promet preko njihovog računa viši je od milion eura“. S druge strane, osnivač i predstavnik SRK Vaso Knežević dostavio je javnosti dokaze da je Lipljen tokom poslednjih šest godina imao priliv od ukupno 620.630, a odliv 510.135 eura.
Priča o pljevaljskom mrestilištu daleko nadilazi lokalnu temu. Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Monitor podsjeća da su poslednjih decenija rijeke dunavskog sliva u Crnoj Gori pretprjele ogroman pritisak, što zbog zagađenja i devastacije, što zbog malih hidrocentrala (mHE), koje su spriječile migratorne puteve brojnih autohtonih vrsta ribe. „Rad mrestilišta kojim upravlja SRK Lipljen je od nevjerovatnog značaja. Pored toga to je jedino mrestilište potočne pastrmke u Crnoj Gori, jedno je i od rijetkih na Balkanu. Sada se višegodišnji trud grupe entuzijasta pokušava uruštiti bahatošću i neznanjem. Njegov opstanak je bitan, jer jedino tako možemo poribljavati u skladu sa zakonom, pored Breznice i Ćehotine, i ostale crnogorske rijeke Taru, Lim, Komarnicu…“, kaže on.
Dragićević objašnjava da je potrebno u budućnosti razmišljati i o proširenju mrestilišta, jer, tvrdi, potreba za poribljavanjem potočnom pastrmkom postoji u kontinuitetu. Podsjeća na izmjene Zakona o slatkovodnom ribarstvu, od prije pet godine, i imperativ da se naše rijeke i jezera mogu poribljavati samo autohtonim vrstama. „Svu prizvodnju tog mrestilišta morali bi da kupe vlasnici mHE. Oni su se ugovorom obavezali da rijeke, na kojima su mHE, poribljavaju, naravno, autohtonim vrstama. Dražava mora da vodi računa o poštovanju zakona u tom smislu“, zaključuje naš sagovornik.
U Agenciji za zaštitu životne sredine smatraju da bi bila nemjerljiva šteta gašenje ili promjena namjene jedinog crnogorskog mrestilišta. Podsjećaju da su uradili Studiju zaštite Parka prirode Gornji tok rijeke Ćehotine, kao i Studiju zaštite Spomenika prirode Gradski park u Pljevljima. Čekajući odluku Skupštine opštine (SO) o nacrtima tih dokumenata, iz medija su saznali da se namjerava prenamjena mrestilišta. Podsjećaju i da je 2021. godine obavljeno poribljavanje na potezu od ušća Vezišnice u Ćehotinu do ušća Gotovuške rijeke u dužini od oko 15 kilometara.
„Prostor Spomenika prirode „Gradski park u Pljevljima“, u okviru kojeg je mrestilište, stavlja se pod zaštitu radi stvaranja uslova za opstanak i dugoročnu zaštitu velikog broja značajnih vrsta i staništa. Takođe i zbog mrestilišta autohtone vrste pastrmke koji daje poseban pečat budućem zaštićenom području. Kako u Crnoj Gori ne postoji ni jedno mrestilište za proizvodnju autohtone vrste pastrmki, osim u Pljevljima, ono je od nacionalnog značaja zbog proizvodnje nasadnog materijala, kako bi se u budućnosti mogle poribiti sve rijeke dunavskog sliva u Crnoj Gori“, piše u dopisu koji su iz Agencije poslali Vranešu.
Dr Danilo Mrdak, ihtiolog i redovni profesor na Prirodno matemtičkom fakultetu, koji je pružao stručnu podršku prilikom uspostavljaja mrestilišta, podsjetio je pljevaljsku lokalnu upravu da je riječ o „mrijestu, takozvane, divlje ribe“. Bila bi, tvrdi on, nemjerljiva šteta da sada kada se, „nakon četiri godine rada, skoro došlo do cilja projektovanih obima proizvodnje, objektu promijeni namjena i preda se u ruke nekom ko se nikada nije bavio tim poslom“. Namjera da se od mrestilišta pravi komercijalni ribnjak, kaže. dr Mrdak slična bi bila naumu da se „akušerska klinika, zajedno sa neonatologijom, pretvori u jaslice, odnosno obdanište“.
Dok dio ekologa pruža podršku SRK Lipljen i tvrde da su entuzijasti, koji su u skladu sa zakonom i naukom, minulih godina koristili mrestilište, iz Ekološkog društva Breznica najavljuju krivične prijave protiv tog kluba. Predsjednik Ekološkog društva Milorad Mitrović tvrdi da je Lipljen „tri godine poribljavao Otilovićko jezero, iako se po zakonu vodoizvorišta ne mogu poribljavati“. Mitrović tvrdi da je SRK u mrestilištu uzgajao i prodavao kalifornijsku vrstu patrmke i ribu sunčicu.
Prema zakonu, korisnik ribolovne vode za poribljavanje mora dobiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede, koje se izdaje na osnovu zahtjeva korisnika i priložene dokumentacija. Obavezan je i da priloži „dokaz o zemlji porijekla ribe i drugog vodenog organizama sa kojim se planira poribljavanje, dokaz o zdravstvenom stanju riba i drugih vodenih organizama, potvrda naučne ustanove da je riba i drugi vodeni organizmi autohtona vrsta odgovarajućeg sliva“.Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi propisana je zabrana unošenja alohtone (nezavičajne, egzotične, unesene) vrste riba i drugih vodenih organizama u ribolovne vode, kao i njihovo prenošenje iz jedne u drugu ribolovnu vodu. Norma je uvedena kako bi se sačuvao i obnovio genetički potencijal autohtonih vrsta. Ipak, istim Zakonom propisano je da Ministarstvo može odobriti unos alohtonih vrsta riba i drugih vodenih organizama, “ali samo ukoliko su prethodno dobijene sljedeće dozvole ili mišljenja“. Norma potencijalnog unosa alohtonih vrsta posljedica je usklađivanja sa Zakonodavstvom EU, koji takođe predviđa tu mogućnost, ali ipak uz strogu kontrolu. Investitori koja su dobila koncesije na crnogorske vode, kako bi na rijekama gradili mHE, takođe, ne mogu da poribljavaju vode, ukoliko ne nabave autohtone vrste.
Uprkos tome, nije bilo značajnijih napora da se, pored pljevaljskog, formira bar još jedno mrestilište. Recimo, na ponovno aktiviranje onog koje je funkcionisalo u Plužinama krajem prošlog vijeka, čeka se već duže od deceniju. Na osmom kilometru od Plužina, na rijeci Vrbnici, u selu Stabna, nalazi se napušteno mrestilište koje su Pivljani zvali “fabrikom riblje mlađi”. Njime gazduje EPCG, iz koje je lani i najavljena mogućnost ponovnog stavljaja u funkciju. Izgradnjom Pivskog jezera potopljeni su svi vodotoci koji su predstavljali stanište i prirodno mrestilište autohtone potočne pastrmke. To je bio i motiv da 80-ih godina prošlog vijeka EP izgradi mrestilište, koje je radilo do 2012. godine.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu
Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima
Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.
Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.
Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu, svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.
Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora
Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”. Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke
Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.
Ministarstvo prosvjete iz Budžeta Crne Gore mora da isplati 102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.
CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke
Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest, veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake
Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani opisuju kao haotično i nebezbjedno. Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada traže.
Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30 pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se na postavljanje „usporivača“ u nekim ,i početak gradnje trotoara u jednoj saobraćajnici. Izostalo je, čak, i postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…
Početak ljetnje sezone, jasno je, značajno će pogoršati takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO3 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU3 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO3 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO3 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu
-
FOKUS2 sedmice
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi