Povežite se sa nama

MONITORING

PRESTROJAVANJA U PARLAMENTU: Demokratija u hodniku

Objavljeno prije

na

miodrag-lekic-6

Nije lako ni pažljivim posmatračima da proprate ko koga u Skupštini Crne Gore predstavlja, ko je koga napustio, ko se kome pridružio, ni ko je, u krajnjem, koga izglasao. Izvjesno je samo da je klub nezavisnih poslanika najbrže rastuća struktura u parlamentu i da bi, ako se ovako nastavi, lako mogao postati drugi po broju narodnih predstavnika. Još godina i po ima do narednih redovnih izbora, narodna volja iskazana na onima 14. oktobra 2012 – fluktuira.

Prema podacima sa sajta Skupštine klub samostalnih poslanika čine Mladen Bojanić, šef kluba, dr Novica Stanić, mr Dritan Abazović, Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković. Nakon raskola u SNP-u i želje poslanika te partije koji su napustili politiku partijskog šefa Srđana Milića da formiraju poseban poslanički klub iz skupštinskih stručnih službi stiglo je tumačenje da nezavisni poslanici mogu formirati samo jedan klub. Još se tačno ne zna koje će sve promjene u poslaničkim klubovima izazvati odlazak Miodraga Lekića sa čela Demokratskog fronta.

Na pitanje da li očekuje porast broja članova šef kluba samostalnih poslanika Mladen Bojanić za Monitor kaže da nije imao kontakte ni sa kim, te da o najavama da će se pojedini poslanici priključiti Demosu Miodraga Lekića zna samo ono što se moglo vidjeti u medijima.

,,Ukoliko se odluče da pristupe našem klubu, mogu očekivati tehničku saradnju koju imamo i među sadašnjim članovima. Imamo jednu kancelariju, ne mnogo uslovnu, ali imamo i široku demokratiju – svako je zadržao pravo da glasa onako kako smatra da treba. Oko toga ko će u kojem trenutku nastupati u ime kluba se dogovaramo”, kaže Bojanić. On ne isključuje mogućnost da bi klubu uskoro mogla trebati još neka kancelarija.

Na prethodnim izborima koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 mandata. Iznutra, podijeljeni su tako da 30 pripadne DPS-u, osam SDP-u i jedan Liberalnoj partiji. Partije manjinskih naroda, sjetićete se, utrkivale su se koja će koaliciji okupljenoj oko Mila Đukanovića dodati glasove za formiranje vlasti. Bošnjačka stranka imala je da ponudi tri mandata, Hrvatska građanska inicijativa – jedan, dvije albanske koalicije – dva mandata.

Već su i ptice otpjevale šta su imale oko odnosa između DPS-a i SDP-a. Tačno je da DPS ne može svaki put računati da će neki od vladinih predloga dobiti većinu u parlamentu, ali razmatranje opozicione ideje o prelaznoj vladi pokazalo je da SDP uz DPS stoji – postojano. Liše Džavida Šabovića.

S vremena na vrijeme neki od predstavnika manjinskih naroda potegne pitanje iznevjerenih očekivanja, najčešće u pola glasa. Potpredsjednik Force i poslanik u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegu tako je početkom godine ocijenio da ,,dosadašnja realizacija koalicionog sporazuma te partije sa DPS-om nije na zadovoljavajućem nivou, te da je potrebno otvoriti to pitanje i preispitati sporazum”. To se obično završi nečijim uhljebljenjem ili nekim sličnim premijerovim darom.

Oba poslanička mjesta albanske parije su osvojile nastupajući u koalicijama, na šta ih je, kako je Monitor već pisao, prisilio novi izborni zakon. Dio predizbornih sporazuma bile su i odredbe po kojima su poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj i funkcioner Force Genci Nimanbegu trebali da već krajem prošle godine ustupe poslanička mjesta predsjedniku GI Vaselju Siništaju i lideru Demokratskog saveza u CG Mehmetu Bardhiju. Nemaju namjeru.

Neuporedivo je zaminljivije u opozicionim redovima. Početna pozicija bila je da Demokratski front ima 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna sedam poslaničkih mjesta. Prelazni rok otvorio je, napuštanjem kluba još u ljeto 2013, poslanik Pozitivne Zoran Miljanić. Nešto kasnije on se priključio Građanskom klubu Demokratskog fronta.

U proljeće 2014, zbog nesporazuma sa vrhom Nove srpske demokratije, klub Demokratskog fronta napustio je dugogodišnji poslanik iz Pljevalja Novica Stanić. Nakon razlaza u Pozitivnoj, krajem 2014, klub te partije napustila su dva poslanika: Dritan Abazović i Mladen Bojanić. Uz predsjednika partije Darka Pajovića ostalo je troje poslanika.

Razlaz u Socijalističkoj narodnoj partiji umanjio je poslanički klub te stranke za tri poslanika. Otišli su Neven Gošović, Velizar Kaluđerović i Obrad Gojković, ostalo ih je šest.

Šta će se zbivati u klubu Demokratskog fronta zasad nije moguće predvidjeti. Za početak, klub Demokratskog fronta ostao je bez šefa. Podnoseći ostavku na tu funkciju Goran Danilović je kazao da to čini zbog toga što se koncepcijski i politički razlikuje od većine u Predsjedništvu, prije svega Nove. Po njegovom mišljenju, bilo bi logičnije da je Nova formirala svoj klub. „I da smo ostali u najboljim odnosima sa svojim prijateljima iz DF-a, sačekali konstituisanje novog Lekićevog političkog subjekta i nastavili saradnju sa njim odmah. Vjerujem da bi to bila pobjednička priča”, pojasnio je Danilović.

Članovi Građanskog kluba DF-a najavili su da će svoje političko djelovanje nastaviti u okviru Lekićevog Demos-a.

Konstituenti Demokratskog fronta, prema skupštinskim dokumentima su Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska stranka jedinstva i grupa građana Milan Knežević.

Knežević je ovih dana osnovao Demokratsku narodnu partiju, koja će nastaviti da politički djeluje u okviru DF. Janko Vučinić osnovao je Radničku partiju i sudeći po nezadovoljstvu koje je javno iskazao zbog Lekićevog odlaska, ostaće u ostatku Fronta.

Demokratska stranka jedinstva partija je koju je svojevremeno osnovao dugogodišnji politički funkcioner Zoran Žižić i na njenom je čelu ljekar iz Berana dr Radovan Asanović. On je najavio da će podržati političku partiju Miodraga Lekića, Demos.

,,Povodom najnovijih političkih dešavanja u DF-u, koja su doprinijela da najistaknutiji lider crnogorske opozicije, Lekić, napusti ovaj savez, Predsjedništvo DSJ smatra da su se stekli uslovi za funkcionalno objedinjavanje opozicionih snaga na novim temeljima”, kazao je Asanović.

Kako su prenijeli podgorički mediji, Asanović je kazao da, imajući u vidu da je Lekićevim odlaskom prestao da postoji izvorni DF, DSJ će formirati poslanički klub sa poslanicima koji su osnivači ili podržavaju Demos. Priključenje Demosu ranije je najavio poslanik Zoran Miljanić.

Skupštinski poslovnik propisuje da klub poslanika čine najmanje tri poslanika, te da klub sačinjavaju poslanici koji pripadaju istoj političkoj partiji ili koaliciji. ,,Poslanici iz jedne političke partije mogu obrazovati samo jedan klub poslanika”, piše u Poslovniku, a tu je i odredba iz ,,stava 5” prema kojoj ,,Klub poslanika mogu obrazovati udruživanjem i najmanje tri poslanika iz različitih političkih partija”. U narednom stavu piše da “jedan klub poslanika mogu udruživanjem obrazovati i poslanici koji ne pripadaju političkim partijama, poslanici izabrani sa izborne liste grupe građana i poslanici koji ne obrazuju klub u smislu stava 5 ovog člana”. Koliko je to zapravo klubova – debelo se mora tumačiti.

Moguće je da kao klub iz ,,stava 5” važi poslanički klub koji okuplja poslanike Force, Albanske alternative, HGI I LP, da se klub samostalnih poslanika računa kao drugi – onda za treći nema mjesta.

U svakom slučaju, prema Poslovniku, Generalni sekretar Skupštine, u dogovoru sa predsjednikom Skupštine, odnosno Kolegijumom predsjednika, obezbjeđuje klubovima poslanika prostorne i druge tehničke uslove za rad, srazmjerno broju članova kluba. Ako predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić drugačije ne odluči.

,,Naš Poslovnik je ostao nedorečen bar na stotinak mjesta, posebno u dijelu koji se odnosi na broj klubova poslanika. Ipak, Poslovnik nije presudno uticao na odluku Kolegijuma da se ne formiraju novi klubovi, nego pare i prostor. I za dosad formirane klubove morali smo da pregrađujemo hodnike” kaže u izjavi za Monitor Džavid Šabović, predsjednik Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Bilo bi važno da narodni izabranici u Skupštini što prije smisle šta će i kako će u susret narednim izborima. Ko zna šta hoće – može da krene i iz hodnika.

SDP – PRIPREME ZA KONGRES
Čiji si ti mali

Osmi kongres SDP-a održaće se 3. juna pod sloganom Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Gdje su u toj istoriji onih osamsto miliona vjerovatno će se saznati u nastavku priprema za kongres. Iako se doskora smatralo da će Ranko Krivokapić biti jedini kandidat za predsjednika parije, ministar saobraćaja i potpredsjednik SDP-a Ivan Brajović potvrdio je da će mu biti pprotivkandidat. O Brajovićevoj kandidaturi dosad su se pojavile dvije vrste priča. Jedna kazuje da je riječ o igrokazu kojim se SDP namjerava predstaviti kao demokratska stranka u kojoj se gaji borba različitih mišljenja i tome slično. Druga je mnogo atraktivnija i glasi: Milo ruši Ranka. Na pitanje da li je Brajović ozbiljan kandidat za predsjednika jedan od izvora Monitora iz SDP-a kaže: ,,Ozbiljan je, ali Milov”. Ako je Ivan Milov, čiji je Ranko – logično je pitanje, samo, zasad, nema odgovor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo