Povežite se sa nama

MONITORING

PRESTROJAVANJA U PARLAMENTU: Demokratija u hodniku

Objavljeno prije

na

Nije lako ni pažljivim posmatračima da proprate ko koga u Skupštini Crne Gore predstavlja, ko je koga napustio, ko se kome pridružio, ni ko je, u krajnjem, koga izglasao. Izvjesno je samo da je klub nezavisnih poslanika najbrže rastuća struktura u parlamentu i da bi, ako se ovako nastavi, lako mogao postati drugi po broju narodnih predstavnika. Još godina i po ima do narednih redovnih izbora, narodna volja iskazana na onima 14. oktobra 2012 – fluktuira.

Prema podacima sa sajta Skupštine klub samostalnih poslanika čine Mladen Bojanić, šef kluba, dr Novica Stanić, mr Dritan Abazović, Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković. Nakon raskola u SNP-u i želje poslanika te partije koji su napustili politiku partijskog šefa Srđana Milića da formiraju poseban poslanički klub iz skupštinskih stručnih službi stiglo je tumačenje da nezavisni poslanici mogu formirati samo jedan klub. Još se tačno ne zna koje će sve promjene u poslaničkim klubovima izazvati odlazak Miodraga Lekića sa čela Demokratskog fronta.

Na pitanje da li očekuje porast broja članova šef kluba samostalnih poslanika Mladen Bojanić za Monitor kaže da nije imao kontakte ni sa kim, te da o najavama da će se pojedini poslanici priključiti Demosu Miodraga Lekića zna samo ono što se moglo vidjeti u medijima.

,,Ukoliko se odluče da pristupe našem klubu, mogu očekivati tehničku saradnju koju imamo i među sadašnjim članovima. Imamo jednu kancelariju, ne mnogo uslovnu, ali imamo i široku demokratiju – svako je zadržao pravo da glasa onako kako smatra da treba. Oko toga ko će u kojem trenutku nastupati u ime kluba se dogovaramo”, kaže Bojanić. On ne isključuje mogućnost da bi klubu uskoro mogla trebati još neka kancelarija.

Na prethodnim izborima koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 mandata. Iznutra, podijeljeni su tako da 30 pripadne DPS-u, osam SDP-u i jedan Liberalnoj partiji. Partije manjinskih naroda, sjetićete se, utrkivale su se koja će koaliciji okupljenoj oko Mila Đukanovića dodati glasove za formiranje vlasti. Bošnjačka stranka imala je da ponudi tri mandata, Hrvatska građanska inicijativa – jedan, dvije albanske koalicije – dva mandata.

Već su i ptice otpjevale šta su imale oko odnosa između DPS-a i SDP-a. Tačno je da DPS ne može svaki put računati da će neki od vladinih predloga dobiti većinu u parlamentu, ali razmatranje opozicione ideje o prelaznoj vladi pokazalo je da SDP uz DPS stoji – postojano. Liše Džavida Šabovića.

S vremena na vrijeme neki od predstavnika manjinskih naroda potegne pitanje iznevjerenih očekivanja, najčešće u pola glasa. Potpredsjednik Force i poslanik u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegu tako je početkom godine ocijenio da ,,dosadašnja realizacija koalicionog sporazuma te partije sa DPS-om nije na zadovoljavajućem nivou, te da je potrebno otvoriti to pitanje i preispitati sporazum”. To se obično završi nečijim uhljebljenjem ili nekim sličnim premijerovim darom.

Oba poslanička mjesta albanske parije su osvojile nastupajući u koalicijama, na šta ih je, kako je Monitor već pisao, prisilio novi izborni zakon. Dio predizbornih sporazuma bile su i odredbe po kojima su poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj i funkcioner Force Genci Nimanbegu trebali da već krajem prošle godine ustupe poslanička mjesta predsjedniku GI Vaselju Siništaju i lideru Demokratskog saveza u CG Mehmetu Bardhiju. Nemaju namjeru.

Neuporedivo je zaminljivije u opozicionim redovima. Početna pozicija bila je da Demokratski front ima 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna sedam poslaničkih mjesta. Prelazni rok otvorio je, napuštanjem kluba još u ljeto 2013, poslanik Pozitivne Zoran Miljanić. Nešto kasnije on se priključio Građanskom klubu Demokratskog fronta.

U proljeće 2014, zbog nesporazuma sa vrhom Nove srpske demokratije, klub Demokratskog fronta napustio je dugogodišnji poslanik iz Pljevalja Novica Stanić. Nakon razlaza u Pozitivnoj, krajem 2014, klub te partije napustila su dva poslanika: Dritan Abazović i Mladen Bojanić. Uz predsjednika partije Darka Pajovića ostalo je troje poslanika.

Razlaz u Socijalističkoj narodnoj partiji umanjio je poslanički klub te stranke za tri poslanika. Otišli su Neven Gošović, Velizar Kaluđerović i Obrad Gojković, ostalo ih je šest.

Šta će se zbivati u klubu Demokratskog fronta zasad nije moguće predvidjeti. Za početak, klub Demokratskog fronta ostao je bez šefa. Podnoseći ostavku na tu funkciju Goran Danilović je kazao da to čini zbog toga što se koncepcijski i politički razlikuje od većine u Predsjedništvu, prije svega Nove. Po njegovom mišljenju, bilo bi logičnije da je Nova formirala svoj klub. „I da smo ostali u najboljim odnosima sa svojim prijateljima iz DF-a, sačekali konstituisanje novog Lekićevog političkog subjekta i nastavili saradnju sa njim odmah. Vjerujem da bi to bila pobjednička priča”, pojasnio je Danilović.

Članovi Građanskog kluba DF-a najavili su da će svoje političko djelovanje nastaviti u okviru Lekićevog Demos-a.

Konstituenti Demokratskog fronta, prema skupštinskim dokumentima su Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska stranka jedinstva i grupa građana Milan Knežević.

Knežević je ovih dana osnovao Demokratsku narodnu partiju, koja će nastaviti da politički djeluje u okviru DF. Janko Vučinić osnovao je Radničku partiju i sudeći po nezadovoljstvu koje je javno iskazao zbog Lekićevog odlaska, ostaće u ostatku Fronta.

Demokratska stranka jedinstva partija je koju je svojevremeno osnovao dugogodišnji politički funkcioner Zoran Žižić i na njenom je čelu ljekar iz Berana dr Radovan Asanović. On je najavio da će podržati političku partiju Miodraga Lekića, Demos.

,,Povodom najnovijih političkih dešavanja u DF-u, koja su doprinijela da najistaknutiji lider crnogorske opozicije, Lekić, napusti ovaj savez, Predsjedništvo DSJ smatra da su se stekli uslovi za funkcionalno objedinjavanje opozicionih snaga na novim temeljima”, kazao je Asanović.

Kako su prenijeli podgorički mediji, Asanović je kazao da, imajući u vidu da je Lekićevim odlaskom prestao da postoji izvorni DF, DSJ će formirati poslanički klub sa poslanicima koji su osnivači ili podržavaju Demos. Priključenje Demosu ranije je najavio poslanik Zoran Miljanić.

Skupštinski poslovnik propisuje da klub poslanika čine najmanje tri poslanika, te da klub sačinjavaju poslanici koji pripadaju istoj političkoj partiji ili koaliciji. ,,Poslanici iz jedne političke partije mogu obrazovati samo jedan klub poslanika”, piše u Poslovniku, a tu je i odredba iz ,,stava 5” prema kojoj ,,Klub poslanika mogu obrazovati udruživanjem i najmanje tri poslanika iz različitih političkih partija”. U narednom stavu piše da “jedan klub poslanika mogu udruživanjem obrazovati i poslanici koji ne pripadaju političkim partijama, poslanici izabrani sa izborne liste grupe građana i poslanici koji ne obrazuju klub u smislu stava 5 ovog člana”. Koliko je to zapravo klubova – debelo se mora tumačiti.

Moguće je da kao klub iz ,,stava 5” važi poslanički klub koji okuplja poslanike Force, Albanske alternative, HGI I LP, da se klub samostalnih poslanika računa kao drugi – onda za treći nema mjesta.

U svakom slučaju, prema Poslovniku, Generalni sekretar Skupštine, u dogovoru sa predsjednikom Skupštine, odnosno Kolegijumom predsjednika, obezbjeđuje klubovima poslanika prostorne i druge tehničke uslove za rad, srazmjerno broju članova kluba. Ako predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić drugačije ne odluči.

,,Naš Poslovnik je ostao nedorečen bar na stotinak mjesta, posebno u dijelu koji se odnosi na broj klubova poslanika. Ipak, Poslovnik nije presudno uticao na odluku Kolegijuma da se ne formiraju novi klubovi, nego pare i prostor. I za dosad formirane klubove morali smo da pregrađujemo hodnike” kaže u izjavi za Monitor Džavid Šabović, predsjednik Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.

Bilo bi važno da narodni izabranici u Skupštini što prije smisle šta će i kako će u susret narednim izborima. Ko zna šta hoće – može da krene i iz hodnika.

SDP – PRIPREME ZA KONGRES
Čiji si ti mali

Osmi kongres SDP-a održaće se 3. juna pod sloganom Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Gdje su u toj istoriji onih osamsto miliona vjerovatno će se saznati u nastavku priprema za kongres. Iako se doskora smatralo da će Ranko Krivokapić biti jedini kandidat za predsjednika parije, ministar saobraćaja i potpredsjednik SDP-a Ivan Brajović potvrdio je da će mu biti pprotivkandidat. O Brajovićevoj kandidaturi dosad su se pojavile dvije vrste priča. Jedna kazuje da je riječ o igrokazu kojim se SDP namjerava predstaviti kao demokratska stranka u kojoj se gaji borba različitih mišljenja i tome slično. Druga je mnogo atraktivnija i glasi: Milo ruši Ranka. Na pitanje da li je Brajović ozbiljan kandidat za predsjednika jedan od izvora Monitora iz SDP-a kaže: ,,Ozbiljan je, ali Milov”. Ako je Ivan Milov, čiji je Ranko – logično je pitanje, samo, zasad, nema odgovor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Abazović je iz Amerike poručio i da misli da je Đukanoviću došao kraj. „Đukanović više ne može da bude dio nikavog konstruktivnog dogovora u našem društvu i bilo bi dobro da to sam prihvati. Znam da je teško, ali posle puno decenija, mislim da je ovo kraj”, kazao je. Slično je govorio i prošle godine u ovo doba. Usput opet je optužio Demokrate da su Đukanoviću, glasanjem o nepovjerenju manjinskoj vladi, omogućile povratak na scenu. Po ko zna koji put, javno zaboravljajući da je upravo URA, uz Đukanovićevu podršku, srušila prvu avgustvsku vladu i formirala manjinsku.

Uglavnom, zbog duboke institucionalne krize u koju je zapala zemlja, sve se i svodi na političke poruke. Ustavni sud je u blokadi nakon što je nedavno penzionisan dugogodišnji sudija tog suda Miodrag Iličković. Civilni sektor odgovornost za blokadu vidi u partijskim trgovinama i neuspješnim dogovorima. Iz HRA su ranije podsjetili da su u posljednje dvije godine raspisana četiri konkursa za sudije, a da su članovi Ustavnog odbora i poslanici Demokrata, DF i URE u različitim periodima, barem jednom, odbijali da glasaju za bilo kog kandidata, dok su predstavnici opozicije – DPS, preko dva mjeseca bojkotovali rad Skupštine i skupštinskih tijela.

Đukanović je krajem prošle sedmice pozvao parlamentarnu većinu da hitno da svoj glas za izbor sudija Ustavnog suda. „Promjenljivoj parlamentarnoj većini koja prijeti da će me smijeniti ukazala se jedinstvena šansa. Nepokolebljivi borci protiv Crne Gore imaju jedinstvenu priliku, iako to ne bi željeli, da urade nešto za svoju državu. Da hitno daju svoj glas za izbor sudija Ustavnog suda i tako pokažu da stvarno misle da sam prekršio Ustav”, naveo je Đukanović. Đukanović svakako zna da nije stvar samo u tome deblokirati Ustavni sud, nego i učiniti ga nezavisnim i autonomnim od politike i moćnika. Tri decenije njegov DPS predano je radio na porobljavanju te institucije. I svake druge. A tek slobodan, Ustavni sud može procijeniti da li je Đukanović prekršio Ustav.

No, iako je Ustavni sud važna instanca i za održavanje lokalnih izbora, i jedini nadležan za konačno rješevanje izbornih sporova, političke partije uveliko učestvuju u predizbornoj utrci za lokalne izbore koji Crnu Goru očekuju 23. oktobra. Liste su predate, iako je bilo stručnih mišljenja da se izborni proces ne može održati bez Ustavnog suda. Takođe, lokalni izbori se održavaju po starim zakonima jer ni izborna reforma nije okončana. Zapravo, rad na dugo najavljivanoj reformi izbornog zakonodavstva nije ni započeo.

Da su izborne zloupotrebe nešto sa čime će se Crna Gora suočiti i tokom ovih lokalnih izbora, najavio je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.

Adžić je saopštio je da policija i tužilaštvo preispituju moguće zloupotrebe promjene prebivališta, u svrhu izbornog inžinjeringa. „Nakon analize prijava promjene prebivališta od strane Direktorata za upravne poslove državljanstvo i strance, uočeno je da u pojedinim opštinama gdje se održavaju lokalni izbori postoji povećan broj zahtjeva za prijavu promjene prebivališta od strane građana, saopštio je Adžić.

On je precizirao: „Upoređujući stanje sa prethodnom ili drugim godinama, u kojima nije bilo održavanja lokalnih izbora, uočava se drastičan porast, naročito u opštini Šavnik, što upućuje na sumnju da se vrše izborne zloupotrebe”. Zaista je sumnjivo da je u gradiću u kome je na posljednjim parlamentarnim izborima pravo glasa imalo nešto oko 1.500 glasača, ove godine u birački spisak pridodato više od 370 duša. Novodoseljenih.

Koliko će dugo trajati institucionalna i politička kriza, za sada nije jasno. Ni da li nas nakon oktobarskih lokalnih izbora, očekuju pravne vratolomije sa žalbama eventualno nezadovoljnih, ili vanredni parlamentarni izbori, po starim pravilima i sa blokiranim institucijama. U susret teškoj jeseni, žive su samo političke borbe.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo