Povežite se sa nama

FOKUS

PRIVREDNI SUD IZVAN ZAKONA: Blažove sudske čarolije

Objavljeno prije

na

Ovo je još jedna priča o tome kako predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, kad su po srijedi interesi premijerovih poslovnih saradnika i prijatelja, ne poznaje granice. Zakona.

U novoj epizodi serije kako sam sudio u korist Prve familije, i njoj bliskih ljudi, Jovanić ignoriše sveto pravno pravilo da se pravosnažna presuda ne može preispitivati. Iako je pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno da je izdavačka kuća CID povrijedila autorska prava Obodu sa Cetinja objavljivanjem Autobiografije i Memoara Nikole I Petrovića Njegoša, Jovanić pred Privrednim sudom nanovo utvrđuje da li je povrijeđeno autorstvo. Možda ne beznačajna činjenica je da je glavni urednik CID-a Dragan Vukčević, jedan od premijerovih saradnika na privatnom Univerzitetu Donja Gorica (UDG).

No, priča počinje mnogo prije nego što je Jovanić došao na čelo Privrednog suda, davne 1997. godine, kada su Mileva Dragićević, supruga i nasjljednica autorsko-priređivačkog prava Rista Dragićevića, i Obod sa Cetinja podnijeli tužbu protiv CID-a zbog neovlašćenog objavljivanja Autobiografije i Memoara kralja Nikole. Njih je za štampu priredio Risto Dragićević, a objavio Obod 1969.god. u petoj knjizi cjelokupnih djela Nikole I Petrovića Njegoša, pod nazivom Autobiografija-Memoari- Putopisi. CID je te godine Autobigorafiju i Memoare objavio u okviru svog izdanja Djela, zbog čega su nosioci autorskih prava podnijeli tužbu. U međuvremenu objavljena su i u ponovljenom izdanju 2001. godine.

Nakon čak osam godina Viši sud u Podgorici donosi presudu kojom presuđuje u korist Oboda. Viši sud u toj presudi zabranjuje CID-u da izdaje i prodaje Autobiografiju i Memoare „u obimu, sadržaju, književnoj formi i sintezi, kako su objavljena u knjizi petoj cjelokupnih djela Nikole I Petrovića Njegoša Autobiografija- Memoari –Putopisi, 1969. god. na Cetinju”.

Apelacioni sud Crne Gore dvije godine kasnije, 25. decembra 2007. potvrđuje tu presudu Višeg suda i ona na taj način postaje pravosnažna i izvršna. Ali ne i za Blaža Jovanića i Dijanu Raičević sutkinju Privrednog suda.

U nastavku suđenja pred Privrednim sudom trebalo je iskazati izgubljenu dobit Oboda, koja je prema finansijskom vještačenju iznosila oko 90 hiljada eura sa sudskim troškovima i kamatom. Tada, međutim, dolazi do obrta. Sutkinja Raičković odobrava zahtjev CID-a i angažuje vještaka koji nanovo utvrđuje utvrđeno – da li su Obodu ugrožena autorska prava.

„Sutkinja Raičković je tako pokušala da stavi van snage pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici”, navodi se u pismu koje je izvršni direktor Oboda Vasko Jauković ove godine u martu uputio ministru pravde Zoranu Pažinu.

Sutkinja je predmet vještačenja pri tom postavila tako široko da vještak Miodrag Jovanović nije upoređivao dva izdanja u onom dijelu koji je bio predmet spora (Biografija i Memoari), već cjelokupna izdanja, utvrdivši tako da se radi o ,,dva originalna izdavačka poduhvata”.

Vještak čak cijeni da je priređivač Ratko Đurović u napomeni izdanja CID-a ,,iz učtivosti” naveo da je to izdanje priređeno na osnovu cjelokupnih djela Nikole I Petrovića Njegoša koje je 1969. godine objavio Obod, a ,,ne zato što je te knjige imao u ruci!”

Sutkinja Raičković konačno 10. maja 2013. godine donosi presudu kojom odbija tužbeni zahtjev Oboda i van snage stavlja pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici.

Apelacioni sud je u septembru iste godine ukinuo tu presudu uz ocjenu da sutkinja Raičković nije na valjan način cijenila dejstvo pravosnažne presude Višeg suda. Taj sud u presudi navodi da Privredni sud ne može preispitivati pravosnažnu presudu.

,,Pravosnažna sudska odluka kojom je riješen određeni spor ima odgovarajuće dejstvo na stranke i isključuje mogućnost ponovnog i drugačijeg suđenja u istoj stvari”, navodi Apelacioni sud u presudi od septembra 2013, i podsjeća da se pravosnažna presuda može koristiti i kao ,,dokaz o nekim činjenicama ili pravnim odnosima”.

Ali ne i za sudiju Blaža Jovanića, koji je u međuvremenu postao predsjednik Privrednog suda.

U junu 2014. godine CID ulaže tužbu Privrednom sudu u kom traži da utvrdi da je ta izdavačka kuća imala pravo da objavi Djela Nikole I Petrovića Njegoša. Jovanić, tada predsjednik suda, lično zadužuje predmet i oglušujući se na pravosnažnu presudu Višeg suda, ali i uputstva Apelacionog suda sutkinji Raičković da se pravosnažna presuda ne može preispitivati, opet utvrđuje već presuđeno.

U Privrednom sudu pri tom počinju da se paralelno odvijaju dva sudska postupka, kod sutkinje Raičković i sudije Jovanića.

U maju 2015. godine Jovanić donosi presudu u korist CID-a u kojoj navodi da Obodu nijesu ugrožena autorska prava, da je CID imao pravo da objavi Djela, i da otuda nije mogao da nanese štetu Obodu. Koji, po Jovaniću, sada mora da plati sudske troškove.

Jovanić pri tom prevazilazi samog sebe. Kao stručnjak za autorska prava, on u svojoj presudi konstatuje da CID Obodu nije narušio autorstvo između ostalog jer ,,se Autobiografija koju je objavio Obod nalazi na početku knjige, dok je u djelu CID-a na samom kraju”. Eto rješenja za sve plagijatore. Ukradu, ali ne objave na istoj stranici kao autor i problem riješen.

Jovanić znalački primjećuje i da knjiga koju je objavio CID sadrži i pjesme, spjevove, govore, pisma, a ona koju je objavio Obod samo autobiografije, memoare i putopise. Eto dokaza da se radi o dva različita originalna djela.

Ova presuda sudije Jovanića ukinuta je rješenjem Apelacionog suda Crne Gore u oktobru 2015. godine. Apelacioni sud opet upozorava da se pravosnažna presuda Višeg suda ne može preispitivati.

Jovanića to ne sprečava da u ponovljenoj presudi opet ispituje povredu autorskih prava i usvoji zahtjev CID-a. U novoj presudi iz januara ove godine on konstatuje da se ne može preispitivati presuda Višeg suda, ali da ne vidi razlog zašto ta pravosnažna kojom je utvrđeno da je CID ugrozio autorstvo Obodu, i njegova koja konstatuje suprotno „ne mogu istovremeno egzistirati u pravnom prometu”. Po Jovaniću „ne radi se o divergentnim odlukama koje se međusobno isključuju”. Pa mu ne vjeruj.

U međuvremenu postupak koji je vodila sutkinja Raičković prekinut je do okončanja ovog koji vodi Jovanić.

Na redu je opet Apelacioni sud.

VASKO JAUKOVIĆ , IZVRŠNI DIREKTOR OBODA
Da ima profesionalne savjesti, Jovanić bi podnio ostavku

Mislio sam da ovakve skandalozne procesne zloupotrebe, netačne navode, sinhronizovane manipulacije , možemo gledati samo u kriminalnim filmovima”, kaže za Monitor Vasko Jauković, izvršni direktor Oboda koji skoro dvije decenije čeka pravdu u ovom sporu. „Nadam se da sudije Apelacionog suda Crne Gore neće dozvoliti da razne ekonomsko – korumpirane grupe uruše pravosudni sistem zbog sudija koji su podlegli raznim pritiscima. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, da ima profesionalne odgovornosti i savjesti sam bi napustio Privredni sud”, kaže Jauković. „Da smo odgovorno društvo, i sutkinja Dijana Raičković, poslije tzv. intelektualnog falsifikata u presudi P.br.429/08 od 10. 05. 2013,koju je ukinuo Apelacioni sud Crne Gore snosila bi konsekvence”. Janković je u pismu ministru pravde upućenom u martu ove godine konstatovao se se u postupcima koje su vodili Jovanić i sutkinja Raičković „Ne radi o nesnalaženju sudija ili vještaka, već o sinhronizovanim radnjama, u kojima ima elemenata krivične odgovornosti”.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo