Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

Puštajte nas unutra

Objavljeno prije

na

Puštanje unutra, kaže Pekić, je jednak termin sa puštanjem napolje. Po njemu ono napolje je hermetički zatvoreno kao i ono unutra. Može se izaći i unutra. Ulazak crnogorskih građana u Evropsku uniju bi bio izlazak iz surove realnosti. EU je često sinonim za briselski aparat od 35000 zaposlenih sa visokim mjesečnim primanjima od četiri do trideset hiljada eura. Radna mjesta se u principu dobijaju doživotno uz užitak vlasti koje državni činovnici nigdje nemaju. Demokratičnost sistema se ne dovodi u pitanje i ako ne postoji mogućnost da zakone predlažu neposredno izabrani predstavnici građana.

Ocjena evropskih zvaničnika je da su javne nabavke EU skuplje 20 odsto nego što je realno. Razlog: službenici EU korumpirani. Prevedeno u cifre, ceh mito od 120 milijardi eura platiće njeni poreski obveznici. Njihovi susjedi iz nerazvijenih i nedemokratskih režima, plaćaju ceh bilateralnih ugovora najvrjednijim resursima, koncesijama, prirodom.

Da je saradnje sa diktatorskim režimima bilo, bilo je. To priznaje Predsjedavajući Savjeta EU Herman van Rompej. On navodi bezbjednosne interese kao razlog. Spomenuo je Afriku, ali nije izgovorio da po istoj matrici djeluje i drugdje. Iskusili smo: bezbjednost u regionu je najprikladnija pokrivalica za združene interese tajkuna EU i tajkuna domorodaca. Kako okvalifikovati dogovor sloboda za struju Berluskoni – Đukanović?

Monetarni sistem EU je u haosu. ,,Niste samo vi i vaša budućnost u pitanju, nego i evropska finansijska stabilnost”, poručio je grčkom narodu komesar za monetarna pitanja EU Oli Ren, tražeći od njih jače mjere štednje. Zato je Grčka danima u plamenu. Mnoge članice Unije grcaju u dugovima. Sistem može da prsne. Reakcija na nevolje je prespora i birokratizovana.

I takva, EU je primamljiva crnogorskom građaninu. Jedna od rijetkih tema o kojoj postoji konsenzus svih partija, NVO-a, medija, intelektualaca… Deklarativno svi se zalažu za učlanjenje u evropsku porodicu.

Evropa je puna hvale. Komesar EU za proširenje Štefan File je impresioniran posvećenošću Crne Gore u ispunjavanju kriterijuma EK. Isti termin je upotrijebio direktor Evropske komisije za Zapadni Balkan Pjer Mirel koji ima riječi hvale za pravosudne reforme i široki dijalog između vlade, parlamenta i civilnog društva. Gotovo da nema zapadnog diplomate koji ne polaže nade u mladog premijera.

Autori krilatica primjer u regionu i dobra priča su ino-diplomate. Oni koji imaju dobar stomak da na prijemima i koktelima ćaskaju sa crnogorskim funkcionerima odgovornim za slanja ljudi u smrt. Privikavanje na njihovo prisustvo ide uz odvikavanje od razmišljanja kako je u interesu EU da se njena buduća članica suoči sa prošlošću. Da smo načisto – otud neće doći inicijativa za preispitivanje uloge crnogorskog rukovodstva u deportacijama, logorima i ubistvima…

Administracija EU od vlasti Srbije traži preispitivanje privatizacije u više od 20 preduzeća, kako bi se utvrdilo da li su one bile u skladu sa zakonom i evropskim kriterijumima. Misija EU u Crnoj Gori nije zainteresovana za crnogorsku pljačkašku privatizaciju. Ne zanimaju je mutni poslovi oko KAP-a, Željezare, Elektroprivrede… Nema interesovanja za otkrivanjem korupcionaških afera sa ministrima i gradonačelnicima kao akterima. Te će teme postati i briselske tek ako ih ovdje nametnu crnogorski građani. Zbog nas a ne zbog pristupnih pregovora.

Ostale crnogorske nedostatke je EU dijagnostifikovala kroz sedam kriterijuma. U praksi to znači oslobađanje od imidža praonice para i slave svjetske mreže narkotika, cigareta i roblja. To podrazumijeva ozbiljno shvatanje poruka Stejt departmenta da smo dobri u trafikingu i Fridom hausa da smo medijski neslobodni. Hitno suočavanje s činjenicom da su korupcija, kriminal, nepotizam na visokom nivou, podrazumijeva obrnut red stvari: progon kriminalaca a ne onih koji ukazuju na vezu zločina i kriminala sa državnim vrhom.

Daleka, iz evropskih krugova najavljena, 2018. može biti godina ulaska u EU. Duga a važna je to etapa za žedne slobode. Biće to vrijeme teške borbe sa prevarantima i lažnim reformatorima, domaćim i stranim. Samo združene demokratske snage u Crnoj Gori i EU mogu stvoriti sinergiju neophodnu za naš brži ulazak i izlazak.

Miodrag RAŠOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Đe smo ovo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nijesu u Crnoj Gori pojeftinile samo izabrane osnovne životne namirnice. Nego i neki ljudi. Račun tog „pojeftinjena“ tek treba da nam stigne. Jednako za sve, što bi rekao jedan ministar. Tek tada ćemo saznati đe smo

 

Ako je vjerovati informacijama kojima smo zasuti ovih dana, u vrhu crnogorske Uprave policije imamo (imali smo?) organizovanu kriminalnu grupu (OKG).  Njeni pripadnici su odavali povjerljive informacije i obezbjeđivali transporte narkotika i novca za račun jednog od kotorskih kokainskih kartela, ubjeđuju nas sada njihove kolege. Šapatom saopštavajući da je među uhapšenima, izgleda, bilo i onih koji su lično trgovali drogom. Na kilograme.

O postojanju i poslovanju OKG u vrhu Uprave policije nadležni u Crnoj Gori  obaviješteni su iz inostranstva. Kada su im dostavljeni transkripti dešifrovanih razgovora preko tzv. Sky aplikacije. Podatak je važan da se prerano ne poradujemo kako je u sistemu bezbjednosti i pravosuđu došlo do nekih suštinski bitnih promjena u kvalitetu rada.

Mada, značajan napredak je i to što se informacije dobijene od partnerskih službi više ne kriju po fiokama. Tek ćemo biti u prilici da sudimo o kvalitetu cijelog posla – na osnovu podignutih optužnica i donijetih presuda. Iako neki nemaju vremena za čekanje.

„Više nema nedodirljivih i privilegovanih, zakon je jednak za sve“, obavijestio je javnost Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova. Iz nekog razloga, slične izjave iz Vlade izostale su početkom nedjelje, nakon što su se iz Specijalnog državnog tužilaštva pohvalili kako su „samoinicijativno“ formirali predmet povodom kupovine trajekta 30. avgust. Samo muk. I ljutnja direktora Morskog dobra koga je Vlada ishitrenim odlukama gurnula u moguće nezakonit posao. (Kupljenim trajektom prošle godine se trgovalo po nekih sedam puta nižoj cijeni od one koju je, u iznudici, za njega platilo crnogorsko javno preduzeće).

Šta ako SDT posumnja da, nalik policiji, u i oko Vlade imamo nekakvu OKG. Ili makar par pojedinaca spremnih da zloupotrijebe položaj i zagaze u vode privrednog kriminala? Bivšem čelniku Uprave prihoda i carina osumnjičenom za šverc cigareta pritvor je produžen za još tri mjeseca. U zaborav je, pala afera neobične nabavke televizora za račun jednog ministra i poslanika vladajuće većine. Sitnica? Ili rutina vlasti naslijeđena od prethodnika iz DPS ere?

Ne dešavaju se neobične stvari samo u Upravi policije i Vladi.

Prošle nedjelje raspušteni parlament nastavio je da zasijeda, potvrđujući međunarodne sporazume i prilagođavajući postojeće zakone potrebama aktuelne većine. Koja je, vidjeli smo u nedjelju, većina još samo u skupštinskoj sali. Ako se svi skupe.

Odlazeća većina usvojila je u ponedjeljak, po drugi put, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se Vladi olakšava uvođenje prinudne uprave ako lokalna vlast ne funkcioniše. Ili ne može da se izabere, uz svesrdnu podršku sa državnog vrha. Kao u Šavniku.

Onda  je predsjednica parlamenta poručila da raspisani parlamentarni izbori možda i nijesu tako izvjesni kao što izgleda. Postojeća većina još vaga da li će od Ustavnog suda tražiti ocjenu predsjednikovog ukaza o raspuštanju parlamenta i raspisivanju vanrednih izbora. Đukanoviću  zamjeraju to što je svoju odluku temeljio (nezvanično) na izmijenjenom i vjerovatno neustavnom Zakonu o predsjedniku. Taj propis je zimus usvojila postojeća većina, dok je predsjednik države tvrdio da je neustavan. Njegove pristalice su pred Skupštinom demonstrirale „braneći Ustav“.

Stvari su se preokrenule naglavačke. Ispalo je da većina nema neophodnu većinu, a da je njihov „lukavo smišljeni“ način da doskoče opstrukciji predsjednika DPS-a istome u ruke stavio najefikasniji alat za raspisivanje vanrednih izbora. U trenutku kada im to nimalo ne odgovara. Zato vele da  zakon koji su, uprkos brojnim upozorenjima, usvojili prije nešto više od tri mjeseca nije u skladu sa Ustavom.  Rekoše iskusni ljudi:  samo su interesi vječni.

Đukanović i njegovi ovih dana pokušavaju organizovati spasonosni talas  glasača iz dijaspore, za drugi predsjednički krug. Priprema se i „odsudna odbrana“: otkazivanjem letova i najavom barikada za one koji, uprkos svemu, stignu do podgoričkog ili tivatskog aerodroma. Model otimanja biračkih kutija  kako bi  se spriječilo  glasanje „izbornih turista“, ako na glasanje dolaze u suparničkom aranžmanu uveliko funkcioniše.

Nijesu u Crnoj Gori pojeftinile samo izabrane osnovne životne namirnice. Nego i neki ljudi. Račun tog „pojeftinjena“ tek treba da stigne. Jednako za sve, što bi rekao jedan ministar. Tek tada ćemo saznati đe smo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Između Hiltona i toplog zeca

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nedjelju ćemo vidjeti gdje smo i čemu da se nadamo. Ostajemo li u davno iskopanim  rovovima ili se otvaraju mogućnosti za neku drugačiju stvarnost Crne Gore

 

Koga ćete u neđelju? Ako još nijeste odlučili, događaji vam ne idu na ruku. TV debata predsjedničkih kandidata na RTCG je otkazana. Javni servis jeste dužan da je organizuje, ali kandidati/kandidatkinje nijesu obavezni da u njoj učestvuju. Nakon što su Andrija Mandić i Milo Đukanović, prećutno, odbili dvočasovno druženje sa protivkandidatima, i većina ostalih je zaključila da četvrtak veče može pametnije iskorisititi.

Đukanović i Mandić vlastiti duel upriličili su u podgoričkom Hotelu Hilton. Mandić je kao izazvao aktuelnog predsjednika na televizijsko sučeljavanja. Prvo za dvadesetak godina od kada njih dvojica dijele političku scenu i  Crnu Goru po principima vjerske, nacionalne i državotvorne isključivosti. Onda je Đukanović kao prihvatio izazov svog, pokazuje se iz dana u dan, omiljenog političkog protivnika. Neki bi precizirali –  kolegu opozicionara, pošto DF tvrdi da je u opoziciji. Baš kao i DPS.

Iz te perspektive, djeluje kako su se svi urotili protiv njih. Sad kad im je najteže. Poslanički klubovi DF-a i DPS-a, nije zgorega pomenuti, kao opozicija u parlamentu trenutno imaju 44 poslanika, odnosno većinu. Pridodamo li im i poslanike PzP-a i SNP-a (5 + 5) koji su sa Mandićem u koaliciji nastupali na prethodnim parlamentarnim izborima, a sada podržavaju njegovu predsjedničku kandidaturu, stižemo do 54. Dvotrećinska većina. Idila. Koju bi danas da naruši nekakva Evropa sad, a koliko sjutra Preokret ili neko treći.

Otud ne vara utisak da su lideri DF-a i DPS-a nakon raspisivanja predsjedničkih izbora svoju neformalnu saradnju izdigli na značajno veći nivo. Gotovo su je ozvaničili združenim poduhvatom eliminacije najjačeg konkurenta iz trke za predsjednika. I evo je i precizirali međusobnim favorizovanjem u odnosu na druge kandidate, posebno one koji su ugrozili Mandićevu poziciju izazivača u borbi za predsjedničku titulu. Ne treba zaboraviti da je svojim  lagarijama Milojko Spajić svojski pomagao  Đukanoviću i Mandiću da ozbiljno zaigraju igru.

Ovakvu priliku iskusni majstori  ne prepuštaju: znajući da su  jedan drugome najbolja šansa za politički opstanak  ljuti  protivnici su se dogovorili da  ignorišu ostale kandidate i prozbore koju pred kamerama. Složno su izabrali  televizije na kojima će njihova debata biti emitovana (svako po jednu). Najteže je, kažu upućeni, bilo dogovoriti gdje će se upriličiti „istorijski susret“. Izbor je pao na Hotel Hilton. Razumjećete zašto nije Splendid, ali je šteta što se nijesu sjetili, pa debatu održali u nekoj od hala upokojenog Kombinata aluminijuma. Obojica su  sjetiće se poneko, dio svoje zaostavštine (političke i finansijske) izgradili na aluminijskim ingotima.

Dok čitate ovaj Monitor već znate kako je prošla debata i, najvažnije, koliko smo danas daleko od zlatnog doba dvojice pretendenata na prijesto. A da nijesmo mnogo odmakli to su  ovih dana, pokazala i dešavanja na Cetinju. Tamo se predsjednički kandidat Jakov Milatović  na zakazanu promociju probijao kroz toplog zeca njegovih oponenata. Makar neki od njih su svoj bijes  ispoljavali tako što su kišobranom udarali po neželjenim gostima. Koji su se, suprotno njihovim očekivanjima i zahtjevima, pojavili  na sopstvenoj promociji.

Kad vidimo ovakve scene, a viđamo ih sve češće, sjetimo se onog Beranca (ako sjećanje ne vara zvao se Vuk Vulević) kako, sa sjekirom u rukama, na glavnom gradskom trgu demonstrira vjeru u Boga i jedinu pravu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Namjeran da stane na put neistomišljenicima. I nasjekira ih.

Nije život samo predsjednička trka. Da nije dobro to kuda smo krenuli pokazauju razni detalji. Cijena novog državnog zaduženja najveća je  u nezavisnoj Crnoj Gori.  Glasanje u Šavniku još nije završeno, pet mjeseci nakon što je počelo. Ustavni sud ne žuri da odblokira primopredaju vlasti u Podgorici, Plavu i Pljevljima, ni da se izjasni o spornim izmjenama Zakona o predsjedniku, iako su se već stekli tim Zakonom propisani uslovi za raspuštanje Skupštine.

U nedjelju ćemo vidjeti đe smo i čemu da se nadamo. Ostajemo li u davno iskopanim  rovovima ili se otvaraju mogućnosti za neku drugačiju stvarnost Crne Gore. Promjene su moguće u svakom smjeru. Dok Monitor odlazi u štampu, stiže vijest – predsjednik Đukanović donio ukaz o raspuštanju Skupštine. Datum održavanja vanrednih parlamentarnih izbora saopštiće u petak.  Biće veslo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Sistem i nasilje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Potpuna istraga posljednjeg slučaja nasilja nad maloljetnikom, tek je jedan korak koji sistem mora preduzeti kako bi pokazao da je nasilje nedozvoljeno. Paralelno, nadležni moraju pokazati da sistem neće više štititi nasilnike u svojim redovima.  A oni su i dalje – tu

 

: Trojici mladih nasilnika, koji su nedavno pretukli maloljetnika u centru Podgorice, samo zbog toga što je nosio majicu koja im se nije dopala, određen je pritvor. To su saopštili nadležni, uz uvjeravanje da se sistem sa nasiljem nosi kako treba.

Teško je povjerovati da je tako, imajući u vidu  činjenicu da je jedan  od mladića kojima je određen pritvor, u februaru ove godine takođe pretukao petnaestogodišnjaka. Snimak tog nasilja objavljen je u medijima, uz informaciju da je mladić nasilnik  sin policijskog inspektora. Samo mjesec dana kasnije ponovio je nasilje, očito bez straha od sistema.

Ni to nije prvi put. Ovih dana u medijima je objavljen  još jedan snimak nasilja nad maloljetnikom. Incident se dogodio prije godinu dana u dvorištu jedne podgoričke osnovne škole.  Na snimku se vidi kako trojica mladića brutalno tuku maloljetnika. Ispostavilo se da su među nasilnicima, dvojica onih koji su u centru Podgorice ovih dana pretukli maloljetnika. Istovremeno, obojica su sinovi policijskih inspektora. Po hapšenju nije im određeno zadržavanje, zbog čega je reagovala javnost i civilne organizacije. Tek potom im je određen pritvor od 30 dana.

Akcija za ljudska prava i Udruženje roditelji  pozvali su nadležne da ispitaju slučaj i da li je bilo pritiska na tužilaštvo. „Imajući u vidu informaciju iz medija da su roditelji dvojice osumnjičenih za nasilničko ponašanje dugogodišnji službenici Uprave policije, tražimo da se ispita da li je nadležni tužilac bio pod pritiskom da osumnjičenog za teško nasilje ne zadrži 72 časa, kao što je u sličnim slučajevima uobičajeno”, saopštili su. „Imajući u vidu nedjelotvorne istrage policijske torture i blagonaklonost sistema prema nasilnicima, neophodno je pod lupom držati i ovaj slučaj, ne dopustiti da se zataška i da se dalje ugrozi bezbjednost još nekog djeteta”.

Ne osjećaju se samo maloljetni nasilnici sigurno u ovdašnjem sistemu. Gotovo istovremeno dok se u javnosti raspravljalo o ovim slučajevima nasilja, u više televizijskih emisija o bezbjednosti sudova u ime Uprave policije govorio je Nemanja Vujošević, kriminalistički inspektor optužen da je učestvovao u brutalnoj torturi prije dvije godine. I zbog toga je reagovala Akcija za ljudska prava, uputivši pismo ministru policije Filipu Adžiću i direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu.

Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević je  ukazala da je to što se ,,Vujošević, a vjerovatno i drugi optuženi, čak 10 mjeseci nakon pokretanja krivičnog postupka zbog krivičnog djela učinjenog na radu ili u vezi sa radom i dalje nalaze u službi, predstavlja direktno kršenje Zakona o unutrašnjim poslovima Crne Gore i međunarodnih standarda zabrane torture”.

Potpuna i nepristrasna istraga posljednjeg slučaja nasilja nad maloljetnikom, tek je jedan korak koji sistem mora preduzeti kako bi pokazao da je nasilje nedozvoljeno. Paralelno, nadležni moraju pokazati da sistem neće štititi nasilnike u svojim redovima kao do sada. Još ne znamo ko je tukao Mija Martinovića, i ostale tokom protesta 2016. godine. Ne znamo ko je brutalno zlostavljao Jovana Grujičića prije dvije godine pokušavajući da mu iznudi iskaz u slučaju Grand. Ti ljudi su i dalje u službi. Zaštićeni nasilnici koji našu djecu treba da  čuvaju od nasilja.

Ne ide.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo