Povežite se sa nama

OKO NAS

RACIONALIZACIJA SUDSKE MREŽE: Destine kilometara dalje od pravde

Objavljeno prije

na

Racionalizacija sudske mreže najteže će pogoditi Žabljačane, jer je predviđeno “gašenje” Osnovnog suda u toj opštini, odnosno, spajanje sa pljevaljskim sudom. Iz Opštine tvrde da se na taj način   Žabljačanima značajno otežava pristup pravdi

 

Žabljačanima će, ukoliko se realizuje aktuelni Plan racionalizacije sudske mreže, najbliži Osnovni sud (OS) biti udaljen 60-ak kilometara. Spajanje suda u tom gradu sa pljevaljskim gotovo je izvjesnost. U žabljačkoj lokalnoj upravi kažu da će to stanovnicima te i šavničke opštine značajno otežati pristup pravdi.

Planom se predviđa ukidanje “malih neodrživih OS u Žabljaku i Danilovgradu”, to jest, njihovo pripajanje sudovima u Pljevljima i Podgorici. Istovremno, kao prelazno rješenje predviđeno je osnivanje sudskih odjeljenja  na Žabljaku i u Danilovgradu.

“Pri izradi Plana posebno su uzete u obzir činjenice da u OS u Žabljaku, od septembra 2023. godine ne postoji sudija, koji obavlja sudijsku funkciju, a da su predmeti delegirani Osnovnom sudu u Pljevljima. Takođe, već duži vremenski period ne postoji zainteresovanost kandidata za sudije  u Žabljaku. Praksa je pokazala da kandidati za sudije ne biraju OS u Žabljaku za sud u kojem će obavljati svoju sudijsku funkciju, što dovodi do toga da sudijska mjesta u ovom sudu ostaju nepopunjena”, piše u Zaključcima Plana koje je izradilo Ministarstvo pravde.

Objašnjeno je i da će takva odluka doprinijeti efikasnosti na više načina. Žabljačani, zbog činjenice da sud u toj opštini nema nijednog sudiju, već skoro godinu po pravdu putuju do drugih gradova. U oktobru prošle godine tadašnji predsjednik suda i jedini sudija Mihailo Anđelić otišao je u penziju. Anđelić je dugo sam radio na Žabljaku, poslije odlaska u penziju sudije Milovana Jovkovića.

Zbog spajanja osnovnih sudova Žabljak i Pljevlja tekući godišnji troškovi bili bi smanjeni za 66.178 eura, a 54.090 eura zbog spajanja osnovnih sudova Danilovgrad i Podgorica.

“To je uglavnom rezultat nedostatka predsjednika (odnosno zarade predsjednika) i djelimično tehničkih sekretara. Manja ulaganja potrebna za spajanje sudova 20.000 eura za izmjene IT infrastrukture, povećani godišnji putni troškovi u iznosu od 6.000  amortizovaće se, nakon kratkog vremenskog perioda, pa će se godišnje uštedjeti 120.269 (IT troškovi raspodijeljeni na period od pet godina) ili otprilike 124.000 eura godišnje na dugoročnoj osnovi bez pojedinačnih troškova za IT”, zaključuje se u Planu.

Predsjednik Opštine Radoš Žugić, prije dvadesetak dana, kazao je da se “ukidanjem Osnovnog suda koji danas broji devet zaposlenih, daje  vjetar u leđa ili bolje rečeno u požar koji prijeti da proguta dvije poddurmitorske opštine”. On je tražio od Ministarstva pravde da odustane od odluke o spajanju sudova, a od Sudskog savjeta zahtijevao da popuni upražnjeno sudijsko mjesto u tamošnjem sudu.

“Pozivam Sudski savjet i Ministarstvo pravde da još jednom sagledaju sve aspekte i činjenice. Takođe, nudim konkretnu i nedvosmislenu pomoć lokalne samouprave, u svakom obliku, a koja će doprinijeti očuvanju OS  na Žabljaku”, kazao je Žugić.

Kako su u Opštini kazali Monitoru , država možda i uštedi spajanjem sudova, ali će zbog toga onima koji učestvuju u sudskim procesima biti i skuplje i komplikovanije. Podsjećaju na troškove puta do Pljevalja, ali i otežane uslove na putevima zimi.   U lokalnoj upravi tvrde da ukidanje suda ima i simbolički negativnu poruku.

Izvjesno je i spajanje Osnovnog suda u Danilovgradu sa podgoričkim. Korist od takvog rješenja, prema Planu, višestruka je. Kao jedan od argumenta uzeta je u obzir  činjenica da je Danilovgrad od glavnog grada udaljen svega 17 km. U dokumentu ističu kako je danilovgradski “najmanji od srednjih sudova“.

“Kako su  lokacije udaljene samo 17 km, a Podgorica nema dovoljno zaposlenih (barem po složenosti predmeta), to  spajanje bi predstavljalo priliku za povećanje sveukupnog učinka, iako neće biti dovoljno samo preuzimanje suda u Danilovgradu. Dok se u izvještaju projekta EUROL 2, u svakom slučaju preporučuje adaptacija prostorija OS u Podgorici, spajanje može da se obavi istovremeno”, konstatuju u Planu.

Odluku o gašenju sudova u Žabljaku i Danilovgradu, čini se, dodatno je pospješila statistika, prema kojoj  su u oba ta suda minule godine imala opadajuću stopu riješenih predmeta. Prema  Planu racionalizacije sudske mreže, odustalo se od spajanja suda u Plavu sa beranskim.

“Više nego umjerena dodatna udaljenost do suda (40 km)  obezbijedila bi  sud srednje veličine sa 10 sudija. Kako pokazatelji učinka pokazuju prilično dobre rezultate ,samo 2021. godina odstupa negativno po stopi rješavanja predmeta i blagu u dužini trajanja predmeta dobitak u efikasnosti zaposlenih će u ovom slučaju biti skoro nula”, piše u Planu.

Podsjećaju da je u izvještaju projekta EUROL 2 „Procjena infrastrukture pravosudnih organa u Crnoj Gori“,  preporučeno povećanje prostorija postojeće zgrade  OS u Plavu. U Planu je urađane analiza rezultata spajanja kolašinskog sa beranskim, odnosno, bjelopoljskim OS.

“Na umjerenoj udaljenosti jedna od druge (48 km), lokacije nude povećanje efikasnosti spajanjem. Potencijal optimalnog korišćenja kapaciteta sudija u odnosu na prosječan učinak sudova u Crnoj Gori može se lako povećati. Ukoliko se to uradi, očekuje se da svi zaposleni mogu da stanu u postojeće prostorije OS u Bijelom Polju. Kao rješenje, treba podsjetiti da je u izvještaju projekta EUROL 2  preporučeno premještanje OS u Bijelom Polju”, piše u tom dokumentu.

S druge strane, za opciju spajanje kolašinskog sa beranskim sudom navodi se da da je “odabrana samo iz teorijskog interesa”. Mogućnost gašenja kolašinskog OS, koja se pominje već nekoliko godina, u više navrata izazvala je reagovanja sudija i tužilaca u tom gradu. Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Maja Šćepanović i predsjednica suda  Mirjana Ćepić, i prilikom susreta sa  specijalnom  izvjestiteljkom  Ujedinjenih nacija  (UN) Margaret Satervajt  kazale su da “građanima ne smije biti otežan put do pravde i oni ne smiju da budu žrtve racionalizacije pravosudne mreže”.

Proces racionalizacije pravosudne mreže u Crnoj Gori traje još od 2009. godine. Pregovaračkim okvirom za poglavlje 23 o vladavini prava, od Crne Gore se zahtijeva da ispuni konkretno privremeno mjerilo koje se odnosi na racionalizaciju pravosudne mreže. To, između ostalog, podrazumijeva gašenja svih neodrživih malih sudova”.  Racionalizacija mreže zasniva se na pretpostavkama da postoji prevelik broj sudova u odnosu na veličinu zemlje i broj  stanovnika, kao i da  postojeća mreža sudova nije finansijski isplativa i zahtijeva značajna strukturna ulaganja. Pored toga, kako je konstatovano, “slučajna dodjela predmeta kao ključ za obezbjeđivanje nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa nije uvjek održiva u malim sudovima”.

S obzirom da procesi racionalizacije nijesu rezultirali ukidanjem malih neodrživih sudova, Ministarstvo pravde je u septembru 2020. godine, uz podršku projekta EUROL 2, izradilo Analizu potreba za racionalizacijom mreže sudova s pregledom postojećeg stanja i preporukama za dalju implementaciju.  Politička situacija, pandemija, štrajk adovokata…, navodno sve to je spriječilo da se postupi po preporukama iz Analize, pa je bilo neophodno ažuriranje tog dokumena, a zatim i definisanje daljih koraka racionalizacije.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo