Povežite se sa nama

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

na

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Mnogo je nejasnoća oko toga na koji način je hangar predviđen Programom. U nezvaničnom razgovoru, nekoliko odbornika saziva koji su glasali za taj document, tvrde da u verziju koju su oni dobili takvog objekata nije bilo. Da je neko naknadno “docrtao” objakat neprimjeren gradskom parku i četinarskoj šumi, nema dokaza, pa je vjerovatno i  da  u lokalnom parlamentu, po navici, ne čitaju pažljivoi dokumente za koje dižu ruku.

Nejasno je  kako je jedini kolašinski park pripao kompaniji  koja je vlasnik hotela Bjanka. Decenijama prije toga, Opština je, prema podacima lokanih hroničara, samo ustupala park na korišćenje nakadašnjem hotelu Bjelasica, odnosno državnim preduzećima u sklopu kojih je hotel funkcionisao. Kasnije, nekako se i park našao u stečajnoj masi preduzeća, pa je prodat zajedno sa hotelom i više ugostiteljskih objekata u okolini grada.

Park je jedina veća zelena površina u centru grada, sa nekoliko desetina četinara, zasađenih prije 60-ak godina. U njemu je postavljen avanturistički park drugog privatanog preduzeća, kao i dječje igralište i teretana na otvorenom, što su bile opštinske investicije prije nekoliko godina.

Prema podacima direktora kolašinskog Centra za kulturu Branislava Jeknića, prije nego što je postalo vlasništvo komapanije Beppler & Jacobsen, zemljište, na kojem je sada park, bilo je 130 godina državno. Kako on kaže, zemlja je 1878. godine pripala Knjaževini Crnoj Gori i proglašena je za “praviteljstveno dobro”, a u vrijeme Zetske banovine na njoj je podignuta prva opštinska centrala na bio masu, kao državna upisana je u svim Jugoslavijama i državnoj zajednici. Kasnije  je ta lokacija mijenjala namjenu, ali je stalno bila imovina države.

“Početkom 60-ih godina prošlog vijeka prostor je određen za gradski park, a sadnice je obezbijedila Šumska uprava. Učenici kolašinskih škola, zajedno sa građanima su ih zasadili, čuvali i njegovali. Da je kolašinski park bio opštinsko vlasništvo, varoški park, park svih građana Kolašina, pokazuje i podatak da je 1979. godine pokrenuta inicijativa da se na tom prostoru podigne park pjesnika i tim povodom je postavljena spomen-bista Mila Boškovića…”, napisao je Jeknić,  prije dvije godine, u jednom od svojih autorskih tekstova. On tvrdi da park, do privatizacije, nije bio vlasništvo hotela.

Vijest o mogućnosti postavljanja hangara, naknadno je uznemirila lokalni  parlament. Nadležni skupštinski odbor tražio je od izvršne vlasti  intenziviranje  radova na novom Programu  privremenih objekata i uključivanje što šire javnosti u  javnu raspravu o tom dokumentu. Predložili su da Program sadrži i ograničenje, prema kojem se u budućem Spomeniku prirode Park šuma Dulovine i  parku  mogu postavljati samo objekti koji služe odmoru i rekreciju.

Odbor će, kako je za Monitor kazao predsjednik Miličko Bulatović, tražiti i da se i pored toga što je sada privatni, park u planskim dokumentima bude definisan kao zelena površina. I da se dodatno zaštiti. Na taj način bi se, smatra Bulatović, spriječile sve buduće zloupotrebe atraktivnog prostora nadomak centra grada. Odbornica Pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti) Marta Šćepanović, prije mjesec i po, od zaštitnika imovinsko-pravnih interesa opštine tražila je ocjenu o tom na koji je način gradski postao vlasništvo kompanije.  Iz Opštine tvrde da su postupili po incijativi odbornice, te da su od Uprave za nekretnine, zatražili  hronologiju upisane  parcele. Navodno, najmeravaju da pribave  i spise predmeta iz Privrednog suda o postupku stečaja bivšeg  Ski centra Bjelasica. Ako se utvrdi da je riječ o imovini koja je bila dobro u opštoj upotrebi, shodno Zakonu o državnoj imovini, cjelokupna dokumentacija biće proslijeđena Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, na postupanje, najavljuju iz lokalne uprave.

Novi Program radi se za period od ove do 2029. godine. Obuhvatiće teritoriju opštine koju obuhvata prostorno urbanistički plan na čiji se usvajanje, takođe, čeka.  Prema programskom zadatku treba da sadrži UTU postavljanje montažnih objekata i uređenje prostora, način priključivanja na infrastrukturne mreže i komunalne objekte, smjernice urbanističkog, arhitektonskog i pejzažnog oblikovanja prostora, kao i smjernice za zaštitu životne sredine. Zadatak  učesnika javne rasprave, a kasnije i odbornika Skupštine opštine (SO) trebalo bi da bude znatno pažljiviji odnos, naročito, prema dokumentima kojima se značajno utiče na ambijentalne vrijednost gradskog jezgra.

                                                                   Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo