Povežite se sa nama

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

na

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

“Ada Bojana je biser svijeta da se mene pita. Ovo je jedinstveno mjesto. Taj zalazak sunca, rijeka koja se uliva u more”, kaže pop pjevačica Tijana Dapčević, koja je ove sedmice bila gost na 3. Sunset Fashionu, događaju koji spaja modu, umjetnost i ekologiju.

U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) ističu da je svaki četvrti gost na ulcinjskoj rivijeri iz Srbije. “Urodili su plodom naše aktivnosti koje smo imali na srpskom tržištu, posjete sajmovima, posebno u Beogradu i Novom Sadu, te organizovane grupe novinara iz te zemlje koje su ovdje dolazile”, kaže direktor TO Ćazim Hodžić napominjući da su nakon Kosovara, turisti i posjetioci iz Srbije, po brojnosti u Ulcinju, na drugom mjestu.

Prema njegovim riječima, Ulcinj je karakterističan i po tome što ima gostiju iz svih država ex-YU, ali i po činjenici da među njima nikada nije bilo nikakvih problema na etničkoj osnovi.

Dokazuje to i organizacija Ulcinjskog mundijala prijateljstva, jedinstvenog događaja, koji će se u oktobru po treći put održati u ovom gradu. Na desetine bivših uspješnih sportista i novinara koji su boravili na ranije dvije manifestacije prenijeli su svoje izuzetno povoljne utiske javnosti u Srbiji, pa se Mundijal prijateljstva ocjenjuje kao najbolja turistička reklama za Ulcinj.

“Radimo na tome da svaki naš gost bude zadovoljan i da poželi da se vrati i iduće godine”, kaže jedan od organizatora te manifestacije i vlasnik popularnog hotela “Nobel” Nedžad-Ljoška Hasanaga.

On ističe da je gostoprimstvo srž njihove usluge jer žive od gostiju. “Za nas, svaki gost je ambasador našeg hotela, Mundijala i grada, i svakom gostu se trudimo posvetiti posebnu pažnju. Vjerujemo da je upravo ta posvećenost ključ našeg uspjeha i razloga zbog kojeg nam gosti, uključujući i one iz Srbije, dolaze i iznova vraćaju”, dodaje Hasanaga.

Inače, mnogi istaknuti Srbi boravili su u Ulcinju i ostavili zapis o tome. Među njima i poznati pisac i komediograf Branislav Nušić (1864-1938), koji se obreo u Ulcinju početkom 1916. godine, odnosno u jeku Prvog svjetskog rata.

„Tu, među dobrim ljudima, savili smo gnijezdo; tu zaždili vatru na ognjištu, tu se prvi put ogrijali, tu nasrkali sunčana zraka. Tu sam otvorio ja i prvi list ove knjige tuge i bolova i zapisao prve riječi na njemu“, piše Nušić na početku knjige „1915 – tragedija jednog naroda“.

On je, nakon prelaska preko Prokletija, stigao do, kako navodi, žudno očekivane obale i do pitomog mjestašca Ulcinja.

Prve besane noći Nušić je posmatrao talasasto more “čije su bijele pjene isprepletene sa mjesečinom izgledale kao prosuto drago kamenje“ i Stari ulcinjski grad „kome je mjesečina dala čar tajanstvene i čarobne varoši iz onih zanosnih, starih priča koje su opčinjavale naše djetinjstvo“.

„Pa ipak, hvala Ulcinju. Pet dana odmora i mira, koliko nam je moglo dati, dugi su bili kao vijek čovječji, a blagi kao prvi proljetnji dan, poslije toliko neprospavanih noći i brižnih zamornih dana“, zaključuje svoj boravak u ovom gradu istaknuti srpski književnik.

Vojvoda crnogorski Simo Popović, dugogodišnji upravitelj Primorja, tvrdi da je Nušić htio da u Ulcinju ostane tokom čitavog rata, ali to nije bilo moguće, jer je Austrija, sa kojom je Srbija bila u ratu, u januaru 1916. osvojila ovaj grad. Francuskim brodom Čad Nušić je iz Ulcinja isplovio 20. januara i devet dana kasnije stigao u Marsej.

 

Može i besplatno

Srpski mediji prenose da u Gornjem Štoju, blizu ušća rijeke Bojane u Jadransko more, godinama unazad postoji “divlji kamp” gdje nema ni struju ni vode, ali se može besplatno odmarati.

“Ovdje sam sa tri druga došao početkom jula i ostaćemo do sredine septembra. Spavamo u šatorima, nedaleko od Ade Bojane. Prije desetak dana iz Beograda je došao ortak sa kamperom, pa su se on i njegova djevojka priključili ekipi. I dalje spavamo u šatorima, samo što sada koristimo šporet i frižider od kampera”, kaže student iz Beograda Andrej Nikolić.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo