Još jedan prijatelj familije ostavio je desetine miliona duga ovdašnjim bankama, uz milionska dugovanja državi.
Privredni sud Crne Gore oglasio je početkom mjeseca na zahtjev Hypo Alpe Adria Development-a na prodaju kompleks zemljišta u Baru, koji se u katastru vodi na dvije kompanije Radenka Radojičića, vlasnika poznatog podgoričkog restorana Maša – Vila Park i MR Inženjering.
Licitacija za prodaju zemljišta zakazana je za ovaj mjesec, 25. april. Zemljište je procijenjeno na osam miliona eura, dok su dugovanja Radojičića prema bankama mnogo veća. Kako je Monitoru saopštila sutkinja Privrednog suda Marina Đurović samo Hypo banka, odnosno Hypo Alpe Adria Development, koja pokušava da naplati dugovanja, od Radojičića potražuje oko 12 miliona eura. Radi se o kreditima koje je Radojičić u Hypo banci uzeo 2007. godine, ukupno nešto oko sedam miliona eura. Dugovi su, jer vlasnik Maše nije uopšte vraćao rate, uz kamate i razlike u kursu, pošto je kredit uzet u švajcarskim frankama, narasli na – 12 miliona eura.
Hypo nije jedina ovdašnja banka kod koje se Radojičić zadužio sa više miliona eura na konto istog tog zemljišta u Baru, koje je dobio u nasljeđe. Podaci Uprave za nekretnine pokazuju da je Radojičić na račun iste nekretnine na moru, čija je vrijednost procijenjena na osam miliona eura, podigao čak oko 15 miliona eura kod više crnogorskih banaka! Neke od tih banaka, poput Hypo banke i NLB banke prihvatale su to zemljište kao zalog iako su na njemu već bile upisane desetine milona duga, poslujući tako mimo dobre bankarske prakse.
,,Odmah znate da je riječ o korupciji, i da u tako rizičnim aranžmanima na dobitku mogu biti samo neko ovlašćeno lice banke i dužnik”, kaže za Monitor sagovornik koji poznaje crnogorski bankarski sektor.
Prema evidenciji Uprave za nekretnine, Radojičić je najprije u Prvoj banci u februaru i aprilu 2007. godine uzeo kredite od 3. 300. 000 eura i 3. 117. 000 eura, založivši zemljište u Baru. Nakon nekoliko mjeseci, Radojičić uzima dodatnih 6.000.000 eura iz Hypo banke, i zalaže zemljište opterećeno sa više miliona eura, skoro kolika je i vrijednost zemljišta. U to vrijeme na čelu borda Hypo banke je Petar Ivanović, aktuelni ministar poljoprivrede, čovjek od povjerenja Đukanovića i familije.
Radojičić je oba kredita u Hypo banci uzeo istog dana, 27. 12. 2007. godine, i to jedan od 3.000.000 eura, a drugi u iznosu od 3. 117. 000. Zanimljivo je da je jedan od kredita Radojičić uzeo u gotovo identičnom iznosu kao i kod Prve banke, ranije, početkom te godine. Da li je tim novcem možda vratio kredit u Prvoj, pošto se banka braće Đukanović sada ne pojavljuje kao povjerilac? Prema tvrdnjama finansijskih stručnjaka koji poznaju situaciju u Hypo banci u to vrijeme, 2007. i 2008. godine kada je bankom upravljao Ivanović, ona je često služila kao podužnica Prve, između ostalog i tako što je izdavanjem višemilionskih kredita klijentima Prve u stvari pokrivala dugovanja braće Đukanović.
,,Vrlo vjerovatno da se radi o istom modelu. Sasvim sigurno je da je Aco Đukanović izvukao novac”, kaže jedan od naših sagovornika, stručnjak za bankarstvo.
Nijesu to jedini krediti koje je Radojičić povukao na račun zemljišta u Baru. Zanimljivo je da je NLB Montenegro banka izdala Radojičiću kredit u iznosu 377.622, 24 eura u aprilu 2012. U to vrijeme zemljište je već opterećeno sa preko 12 miliona eura duga kod Hypo i Prve banke, plus kamate. I plus nešto preko 1.000.000 eura kredita za koje iz evidencije katastra nije jasno ko ih je izdao. Na jednom dijelu kompleksa, upisana je i hipoteka kompanije Zurekon iz Praga na iznos od 1.600.000 eura.
Monitorovi izvori tvrde da je Radojičić prolaz u NLB banci, za tako visokorizične kredite i druga zaduženja, imao zbog dobrih odnosa sa ministrom održivog razvoja Branimirom Gvozdenovićem i ministrovim tadašnjim kontaktima u toj banci. Zanimljivo je da su neki od kredita koje je NLB izdala Radojičiću garantovani novcem Prve banke braće Đukanović. U izvještaju Prve banke za 2012. godine navodi se da se ,,oročeni depoziti u iznosu od 902 hiljade eura odnose na položena sredstva kod NLB banke radi obezbjeđenja obaveza preduzeća Kapacity”. Radi se o jednom od osam preduzeća Radenka Radojičića.
,,To su u stvari poslovi Brana Gvozdenovića. Radojičić je bio paravan. Pitanje je gdje su pare od tolikih kredita završile. Vjerovatno dobrim dijelom na privatne račune, a onda se naplaćuju slabi kolaterali”, kaže za Monitor jedan od zvaničnika koji dobro poznaje ovdašnje prilike.
Više izvora tvrdi da iza poslova Radojičića u stvari stoje poslovi i kapital Gvozdenovića, i to od samog početka Radojičićevog biznisa krajem osamdesetih. Te tvrdnje Gvozdenović je demantovao za Monitor. Radojičića nijesmo uspjeli da kontaktiramo, nakon što smo mu uputili pitanja na oficijelni mejl restorana Maša.
Monitorovi sagovornici tvrde da su Radojičić i Gvozdenović navodno počeli sa ugostiteljskim objektom u centru Podgorice, poznatim po tragičnom događaju, ubistvu zbog kog je robijao glumac Žarko Laušević. Posao sa ugostiteljstvom je kasnije procvjetao, a potom se proširio i na građevinarstvo.
Poslovi Radojičića sa građevinarstvom poklapaju se sa periodom kada je Gvozdenović vodio upravo taj sektor. Interesantno je da je ministra u promjeni sektora pratio i njegov šura, biznismen Ljubiša Šestović, koji je promijenio nekoliko djelatnosti, baš kako ih je mijenjao i ministar.
Branimir Gvozdenović je kao ministar uređenja prostora rukovodio projektom 1000 plus, kada je Vlada subvencionirala stambene kredite, za stanove investitora sa kojima je prethodno postignut dogovor. Gvozdenović je najveću podršku obezbijedio upravo u NLB banci koja je u projektu učestovala sa nešto preko devet miliona eura, što je bilo najveće pojedinačno učešće ovdašnjih banaka uključenih u projekat.
Među investitorima sa kojima je Gvozdenović potpisao ugovore bile su kompanije Kapacity i RR inženjering Radenka Radojičića. Radojičić je korisnicima projekta nudio stanove u podgoričkom naselju Momišići čija je gradnja tek bila započeta. Ministra Gvozdenovića je NVO MANS optuživao da je zloupotrijebio položaj kada je Radojičiću izdao dozvole za gradnju, i to baš početkom 2010, u vrijeme kada je Vladin projekat sa stambenim kreditima počinjao.
MANS je podnio početkom 2012. godine krivičnu prijavu protiv Gvozdenovića, Radojičića i Miomira Mugoše zbog zloupotrebe položaja i nelegalne gradnje tih objekata. Prema tvrdnjama Gvozdenovića za naš nedjeljnik, tužilaštvo ga nje ispitalo tim povodom.
Radojičića su građevinski poslovi doveli i do poslova Brana Mićunovića. Na nekretnini na Zavali kompanije Old town koja je u vlasništvu Andree Mićunović, ćerke moćnog Nikšićanina, prema evidenciji Uprave za nekretnine, upisana je i hipoteka od 14,3 miliona eura u korist kompanije Radenko I iz Budve, koja je povezana sa Radojičićem. U tu kompaniju kasnije je ušao i ruski kapital
Radojičić i na ostalim nekretninama svojih kompanija ima višemilionske kredite. Njegove firme davno su na listama najvećih dužnika. Nedavno je objavljeno da je više njegovih kompanija u blokadi zbog šest miliona eura duga, a na njegovim nekretninama upisano je preko milion poreskog i drugog duga prema državi.
Tako to rade ovdašnji ,,uspješni” biznismeni. Recept za ,,uspjeh” je prost: imati leđa, preciznije – biti front za biznis nekom ministru ili članu familije. Tako se dođe do prvih milionskih kredita. Poslije je lako. Milioni se množe, a dugovi ostaju. Nama.
BRANIMIR GVOZDENOVIĆ, MINISTAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA
Nemam veze sa poslovima Radenka Radojičića
MONITOR: Više izvora tvrdi da iza poslova Radenka Radojičića, vlasnika restorana Maša u Podgorici, stoje Vaši poslovni interesi i kapital. Kako komentarišete te tvrdnje?
GVOZDENOVIĆ: Nemam nikakvih „poslovnih interesa” koji se nalaze iza poslova gospodina Radenka Radojičića, niti sam kapitalom vezan za njegove, niti bilo čije druge projekte. Preciznije rečeno, svi moji poslovni interesi vezani su isključivo za programske ciljeve Vlade i operativne obaveze u okviru funkcije koju u Vladi obavljam. Osim iznošenja ovih činjenica, nemam nikakav dodatni komentar, s obzirom na to da mi nije poznato na koje izvore se pozivate, pa ne mogu da ocjenjujem motive takvih netačnih tvrdnji.
MONITOR: Svojevremeno je NVO MANS, u aprilu 2012. godine, protiv Vas podnijela krivičnu prijavu, u kojoj Vas terete da ste zloupotrijebili službeni položaj u procesu izdavanja građevinskih dozvola kompanijama Radojičića RR inžinjering i Kapacity. Da li ste se izjašnjavali pred tužilaštvom povodom tih optužbi?
GVOZDENOVIĆ: Krivična prijava povodom navodnih zloupotreba službenog položaja u procesu izdavanja građevinske dozvole za kompanije RR Inžinjering i Kapacity je samo jedna u nizu prijava koje je organizacija koju pominjete podnijela protiv mene. Međutim, nijedna od tih prijava nije dovela do pokretanja krivičnog postupka, što govori o njihovoj potpunoj neutemeljenosti. U konkretnom slučaju izdavanja građevinske dozvole kompanijama RR Inžinjering i Kapacity, nijesam imao prilike da se izjašnjavam pred Tužilaštvom, jer pretpostavljam da je Tužilaštvo zaključilo da za tim nema potrebe, imajući u vidu da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici dobilo na uvid nalaz Inspekcije, kojim je nedvosmisleno konstatovano da je predmetna građevinska dozvola izdata u skladu sa Zakonom. Masovno produkovanje krivičnih prijava koje, takođe masovno, bivaju odbačene od strane zvaničnih organa zbog svoje neutemeljenosti, a što nikada nije rezultiralo bar izvinjenjem i priznanjem greške podnosioca, predstavlja manir koji nije primjeren civilizovanom društvu i elementarnom uvažavanju kulture javnog ophođenja.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice