Povežite se sa nama

FOKUS

CANETOVA OFANZIVA U MILOVIM I VUČIĆEVIM MEDIJIMA: Sakriti veze sa Šarićem

Objavljeno prije

na

Teško je bilo krajem osamdesetih, dok je nestajao stari sistem, zamisliti da će žestoki momci zavladati ne samo ulicama, već i državama i biti glavni junaci po režimskim medijima. Da će ih institucije tretirati kao žrtve, a napadnute kao kriminalce. I da će u novini koju finansira Vlada, lica sa međunarodnih optužnica, prijetiti kritičarima vlasti, a baš te intervjue obavezno potpisivati glavna urednica.

U Srbiji Stanko Subotić Cane, lice protiv kog je podignuto više međunarodnih optužnica, ima Petra Lukovića da neometano, bez pitanja i potpitanja, preko E novina iznosi svoju „istinu”, po kojoj se skoro čitav svijet, osim DPS-a i Aleksandra Vučića urotio protiv njega, i blati sve one koji govore o njegovim sumnjivim poslovima. U Crnoj Gori, Cane ima – državnu novinu.

Na dvije strane Pobjede, uz svesrdnu pomoć urednice Vesne Šofranac, Cane je ovog vikenda jezikom ulice govorio o kritičarima crnogorske vlasti, opoziciji, civilnom sektoru, i posebno medijima koje Đukanović ne kontroliše – ,,banda”, ,,reketaši”, ,,lažinjaju”, ,,bolesne žene”. Pretresao je i državna pitanja, ali i predstojeće izbore i naopaku opoziciju.

Subotićev tajming u Pobjedi nije slučajan. Njegova nova medijska ofanziva započela je nakon što je objavljeno više istraživanja i svjedočenja pred sudom, koja razotkrivaju veze između Subotića, narkobosa Darka Šarića, vrha crnogorske vlasti, ali i nekih međunarodnih činilaca, kao što je njemački koncern WAC i njegov čelnik Bodo Hombah, nekadašnji njemački političar.

Početkom mjeseca OCCRP i MANS objavili su istraživanje o poslovnim transakcijama Subotića i Šarića preko Prve banke braće Mila i Aca Đukanovića. Pobjeda je otvorila vrata Subotiću da blati autore istraživanja i medije koji su ih prezentirali, dok sama nijedan podatak istraživanja koja prati i obimna dokumentacija prethodno nije objavila. Šarić i Đukanović su i zvanično Pobjedini finansijeri.

OCCRP I MANS su objavili da je u oktobru 2009. godine ,,Šarić učinio veliku uslugu Subotićevoj firmi” kada je preko svoje firme dao garanciju za kredit koji je Subotić imao kod Prve banke braće Đukanović. OCCRP je podsjetio da su Šarići i u drugim slučajevima preko Prve, kreditirani desetinama miliona po neobično povoljnim uslovima, i uz očito kršenje bankarskih propisa.

Istraživanja su razotkrila i poslove budvanskog DPS-a sa Šarićevim kompanijama, ali i to da je ta kompanija povezana sa ljudima iz vlade, prije svega sa ministrom poljoprivrede Petrom Ivanovićem. Monitor je objavio da je Ivanović bio u privatnom avionu sa Darkom Šarićem, kada je on napustio Crnu Goru i zaputio se ka Ženevi, nekoliko sati pred prva hapšenja pripadnika njegovog klana u Srbiji.

Zanimljivo, pošto su Večernje novosti prenijele istraživanje Monitora o vezama Šarića i Ivanovića – reagovao je Subotić u tom beogradskom listu, zauzimajući se za našeg ministra.

Cane nijednim argumentom ne demantuje veze sa Šarićem – ni Ivanovićeve ni njegove. Umjesto toga, istraživanja naziva „političkim napadom” i „recikliranim lažima”. Zašto onda panično koristi Vučićeve i Đukanovićeve medije da bi demantovao ono što je već demantovao?

„Serijal se zasniva isključivo na javnim dokumentima, bankovnim izveštajima, dokumentima o registraciji firmi i sudskim dokumentima iz Crne Gore i drugih zemalja, a ukazuje na uznemirujući šablon partnerstva između biznisa, vlasti i organizovanog kriminala. Kada bi se na ovako nešto ukazalo u drugim zemljama usledile bi ozbiljne posledice. Subotić predlaže da ih treba odbacit kao običnu politiku. Ne slažemo se.”, reagovali su iz OCCRP.

Subotić nije odgovorio na pitanja koja mu je uputio OCCRP: ,,Zašto je Darko Šarić osigurao kredite Subotićeve firme? Da li još kontroliše ostrvo Sveti Nikola preko of-šor firme? Da li je šverc cigareta sa ostrva počeo u vreme kada je ostrvo bilo u vlasništvu njegove firme? Kako to da se isti šverceri koji su navedeni u optužnicama u Bariju sa Subotićem i crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem pojavljuju godinama kasnije kao šverceri na ostrvu? Zašto Američka policijska uprava za droge navodi Subotića kao člana kriminalne grupe Darka Šarića koja se bavila švercom kokaina?”

„Cane i crnogorski režim su u panici zbog sve više detalja i dokumenata kojih ih povezuju sa Šarićem”, kaže za Monitor dobro obaviješteni crnogorski zvaničnik. “Subotić je Šariću stavio na raspolaganje infrastrukturu za pranje novca od kokaina koje je ranije razvio. Cane je bio ključni perač novca Šarićima”. Zanimljivo, Apelacioni sud Crne Gore baš je ove sedmice ukinuo pritvor Darkovom bratu Dušku, koji je osuđen skupa sa Jovicom Lončarom, zbog pranja novca. Treba odobrovoljiti starijeg Šarića – da nastavi da se brani ćutanjem.

Subotić u Pobjedi, prećutkuje priču o vezama njega, Šarića i crnogorskog vrha, a potencira aferu sa duvanom i činjenicu da je oslobođen optužbi za šverc cigareta u Italiji.

Duvanska afera u kojoj su Đukanović i Subotić bili skupa, okončana je odustajanjem italijanskog tužilaštva od optužbi protiv obojice. Hrvatski Nacional, u kom su objavljeni prvi tekstovi o tim poslovima Subotića i crnogorskog premijera, u međuvremenu se javno odrekao nalaza istraživanja, nakon što mu je ubijen vlasnik i, kasnije, promijenjena vlasnička struktura. Ratko Knežević, bivši šef trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu, tvrdio je da je Subotić kupio Nacional kako bi izbrisao arhivu o toj aferi, koja je obilovala detaljima o tome kako je nastala duvanska hobotnica.

U Srbiji, nakon dolaska Vučića, pravosudni sistem mijenja odnos prema optužbama protiv Subotića. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je on u oktobru 2011. u odsustvu bio osuđen na šest godina zatvora zbog šverca. Subotić je u Pobjedi optimističan kada je u pitanju ponovljeni postupak protiv njega. O vezama srpskog premijera Vučića i Subotića već se pisalo. Pominjao se njihov susret u Parizu od prije nekoliko godina, u hotelu Ric, kojima je prisustvovao i Đukanović.

NIN je pisao o sumnjama da je Subotić dugogodišnji štićenik frаncuskog obаvještаjcа Arnoа Dаnžаnа, koji je sada uticajni poslanik Evropskog parlamenta na listi ranijeg francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, te da je Subotić navodno skriveni finаnsijer strаnih lobistа koji su još 2009. željeli nа čelu Srbije vidjeti Tomislаvа Nikolićа, Vučićevog partijskog kolegu.

Za sve muke sa srpskim pravosuđem, Subotić optužuje bivšeg srpskog predsjednika Borisa Tadića, a kao smjeran građanin uredno obavještava javnost da je i on i njegova porodica glasali Vučića na nedavnim izborima. Zato se valjda i nada amnestiji.

O moćnoj mreži koju je ispleo Subotić govori i suđenje koje je pokrenuo protiv Ratka Kneževića u Londonu, tereteći ga za klevetu, i izgubio. Kao svjedoci u Londonu, u korist Subotića pojavili su se Bodo Hombah, Srđan Kerim, jedan od direktora VAC-a i bivši prvi čovjek Skupštine Ujedinjenih nacija, Nebojša Katić, nekada na čelu Genexa i Beba Popović.

Ova grupa je krenula u osvajanje političkog i medijskog prostora na teritoriji svih država bivše Jugoslavije, zahvaljujući nelegalnim poslovima i novcu koji su stekli. Njihove mračne planove otkrio je Nacional i Ivo Pukanić kazao je za Monitor ranije Knežević. Pukanićevo ubistvo se povezuje sa duvanskom aferom.

Poznato je da je VAC krenuo u osvajanje medija Srbije i Crne Gore, te da je pokušao da preuzme i one medije koji su bili ,,prijetnja” Subotićevim, ali i Đukanovićevim poslovima, poput Vijesti.

Aleksandar Tijanić je tvrdio da mu je Hombah nudio 1,5 miliona eura za poslove sa Vacom u srpskim medijima. „Ponudu sam odbio, jer sam iz razgovora shvatio da novac neće ići iz VAC-a, već iz kase poštenim radom obogaćenog Caneta”, kazao je Tijanić.

Da je Cane u čvrstim vezma sa Hombahom i VAC-om nedavno je posvjedočio i Nebojša Jestrović, Šarićev kum i kadar. ,,Darko Šarić najzaslužniji je što se kompanija Štampa za oko 30 miliona eura prodala njemačkoj kompaniji VAC , odnosno Hombahu i Canetu”, kazao je Jestrović.

Cane je mrežu, prema tvrdnjama Kneževića, počeo da stvara kada je u Srbiji ušao u posao sa cigaretama, koji je kontrolisala tamošnja državna bezbjednost. Katić je, kaže Knežević kadar Jovice Stanišića, bivšeg šefa DB Srbije.

,,Stanko Subotić je kreacija šefa srpske DB Jovice Stanišića i ključni akter šverca cigareta koji se odvijao uz punu podršku i zaštitu režima u Crnoj Gori”, kaže za Monitor Nebojša Medojević, član skupštinskog Odbora za bezbjednost. ,,Radi zaštite svojih švercerskih poslova, crnogorski režim je ponudio svoje usluge SAD i EU u borbi protiv Miloševića, i to ih je privremeno zaštitilo od suočavanja sa pravdom”, kaže Medojević, koji je inače stalna meta Subotićevih verbalnih napada.

,,U nezavisnoj Crnoj Gori uspostavljene su veze sa ruskom mafijom i obavještajnim strukturama i umjesto cigareta počeo je biznis sa kokainom. Crnogorska regionalna duvanska mafija, uz pomoć vlasti postaje transnacionalna narko mreža koja je postala prijetnja interesima SAD, što je dovelo do akcije Balkanski ratnik”, tvrdi Medojević.

U procesu Šarićevoj grupi u Srbiji, prema pisanju beogradskih medija, izlaze detalji o vezma Šarića sa Subotićem, Canetovoj ulozi u pranju novca od narko poslova.

Blic je pisao da su se ranije Šarić i Subotić najčešće susretali u Crnoj Gori, u Subotićevoj vili Montenegro na Svetom Stefanu, i u hotelu Splendid u Bečićima, a da je sastancima nerijetko prisustvovao i Branislav Brano Mićunović.

Prema informacijam insajdera veza Mićunović-Subotić nije više tako jaka. Subotić je prema jednom izvoru nedavno sugerisao da Đukanović napravi otklon od Brana Mićunovića, jer je navodno Mićunović „najveći Milov problem, zbog kojeg ga SAD i EU povezuju sa kriminalom”. Mićunović je bio sa Đukanovićem i Subotićem na optužnici za šverc cigara.

Cane je sa saradnicima veoma aktivan u Crnoj Gori. Sve je vidljiviji njegov uticaj u borbi protiv kriminala i korupcije. Ne bi bilo čudno da ga Đukanović postavi kao pregovarača za EU za poglavlja 23 i 24.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo