Povežite se sa nama

MONITORING

Raka Marić gradi stambeno naselje u Kamenovu

Objavljeno prije

na

U zaleđu atraktivne plaže Kamenovo, u brdu neposredno iznad magistralnog puta, poznati menadžer domaće estrade i producent muzičkih koncerata Raka Marić sa partnerima planira gradnju novog stambenog naselja sa više od pet stotina stanova različitih kvadratura.
Predlog DUP-a Pržno-Kamenovo II, za dio seoskog naselja Kamenovo-Vrijesno, kojim je urbanizovana površina od 20,36 hektara, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao pašnjaci i voćnjaci, ostavio je bez daha građane, posjetioce javne rasprave na kojoj su izložena planska rješenja uređenja tog dijela budvanske rivijere.
Iznad plaže Kamenovo planeri Zavoda za izgradnju Budve smjestili su niz stambenih blokova, kondominiuma, visine od dva pa do deset spratova sa stanovima i apartmanima namijenjenim prodaji na tržištu nekretnina.
Najveći dio zemljišnih parcela u zoni stambene gradnje posjeduje firma Budva capital investment Doo, iz Budve, čiji je osnivač, prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, misteriozna holandska kompanija ROTHBURY Comunication International BV. Ovlašćeni zastupnik Holanđana u Crnoj Gori je Radomir-Raka Marić, domaćoj javnosti poznat kao dugogodišnji menadžer grupe Bijelo dugme i organizator koncerta grupe Rolingstons na plaži Jaz.

Pored Marića, ovlašćeno lice je i izvjesni Svetozar Janevski iz Skoplja, koji je ujedno i izvršni direktor firme.
Budva Capital Investment raspolaže sa oko 22.000 kvadrata na lokalitetu iznad plaže. Zemlja je, po podacima iz Registra, od privatnih lica kupljena kreditima ljubljanske Faktor banke, koja ima fiduciju na 21 hiljadu kvadrata, s rokom dospjeća 5. februara ove godine.
Dio parcele, oko 10.166 kvadratnih metara pripada firmi Dejasa projekts Doo iz Podgorice, koja se ne može pronaći ni na datoj adresi ni u Registru Privrednog suda, dok ostatak pripada starosjediocima.

MANEKENI:
Novo naselje u Kamenovu, izgledom i gabaritima podsjeća na čudovišnu gusjenicu, koja se prijeteći protegla iznad male plaže a nosi poetičan naziv Harmony Condominiums Montenegro. Ime je dato po liku iz legende o Kadmu i Harmoniji, osnivačima antičke Budve, mada se ni na koji način Stari grad Budva i ovo blokovsko naselje nasilno nakalemljeno u mediteranski ambijent ne mogu dovesti u neku vezu.
Ova Harmonija „u njedrima netaknute prirode” ukupne izgrađene površine od 55.000 kvadrata, oličenje je vrhunske agresije u prostoru.
Iza njene gradnje stoje neimenovani moćnici, koji iz svojih kabineta i s visokih državnih pozicija isturaju takozvane „manekene” da u njihovo ime osnivaju građevinske firme i betoniraju priobalni prostor.
Stambeno naselje u Kamenovu po ko zna koji put svjedoči o načinu kojim lokalna administracija Budve upravlja prirodnim resursima na najpoznatijoj rivijeri.
Ovdje se ne planira unaprijed, ne postoji vizija budućeg razvoja Opštine, nego se na desetine urbanističkih planova donosi kako bi se zadovoljile želje građevinskog kartela.
Iako je DUP Kamenovo-Vrijesno tek u fazi izrade, kompanija Rake Marića uveliko prodaje stanove. Projekti više desetina zgrada zajedno s enterijerom i saobraćajnicama, nadvožnjakom, rampama, podzemnim tunelima i žičarama, kojima se devastira selo odavno su dovršeni.
Prodaja Harmonije obavlja se neposredno i on-line, a planovi tek treba da se nađu pred odbornicima novog saziva SO Budva nakon izbora 29. marta.
Očigledno je da vlasnici nemaju ni trunke bojazni da njihova Harmonija iznad mora neće dobiti zeleno svijetlo u lokalnom parlamentu.

raka_maric3LIFTOVIMA I TUNELIMA NA PLAŽU: Graditelji stanova u Kamenovu koriste staru legendu u nastojanju da privuku potencijalne kupce i uvjere ih da je kupovina stana u kondominijumu u selu Vrijesno prilika da ostvare svoj životni san.
Kondominijum je oblik savremenog stanovanja s individualnom i zajedničkom svojinom nad stanom i ostalim pratećim objektima naselja.
Na internet adresi www.harmony-crnagora.com može se vidjeti kompletna ponuda, sa spoljašnjim i unutrašnjim izgledom naselja uz nadahnute i patetične tekstove o prirodnim ljepotama kraja, legendama, istoriji, harmoniji življenja u skladu s prirodom….
Sudeći po brošuri, stanovi su namijenjeni ruskom tržištu čijoj se klijenteli Marić sa suvlasnicima obraća sloganom: Ima nešto što nas spaja.
Uz priču o neraskidivim vezama između ruskog i crnogorskog naroda, kupca se uvjerava da su svi članovi dinastije Petrović tokom svoje vladavine bili upućeni na Rusiju o čemu svjedoči i testament kralja Nikole „u kojem su bitni postulati vere u Boga i u Rusiju”!?
„Otvori oči i sanjaj”, sugerira božanstvene vidike, luksuz i visoki komfor stanova u Harmoniji.
Promoviše se kao „pametno ekološko naselje”, smješteno „na pola puta od mora do neba”, „tako visoko a tako blizu” mora i plaže u podnožju, do koje se stiže jednim od staklenih liftova ili podzemnih tunela!
I saobraćaj ima pametno eko rješenje, jer će po novim putevima kojim je izbrazdano selo jezditi električni minibusi i automobili!
Što je, valjda, u skladu s planovima višeg reda, koji su prepuni smjernica o zaštiti primorskih sela i autentične paštrovske i mediteranske arhitekture…
Ovi nizovi istovjetnih višespratnih blokova podsjećaju na studentsko naselje ili neko olimpijsko selo palo iz svemira, koje s okruženjem nema ničeg zajedničkog.
Stanovi su svrstani u pet cjelina koji nose pretenciozna imena, Majestic Harmony condominiums, odnosno,veličanstveni blok, zatim krunski, kraljevski, carski, palas…
Najveća raskoš nudi se u royal zdanju sa 18 stanova na krovu naselja, veličine od 180 pa do 500 kvadrata. Kraljevski je i pristup stanovima, zasebnim panoramskim liftom iz kojeg puca pogled na nepreglednu morsku pučinu.

RAT OKO PLAŽA: Mažestik kondominijum raspolaže sa 228 stanova od 45-120 kvadratnih metara, uz mogućnost vertikalnog povezivanja spratova. Posjeduje sopstveni lift za osam osoba. Onaj Krunski sadrži 132 stana „podređena suncu”, površine od 75-125 kvadrata, sa zasebnim liftom takođe. Harmonija očigledno ne zna za krizu!
Ono što nedostaje projektu „harmonije prirode, mira i blagostanja” svakako su plaže. Gdje će se te kraljevske veličine kupati i sunčati?
Elitni turizam, luksuz i ekskluzivna turistička ponuda na moru ne idu s prebukiranim kupalištima.
Pješčana plaža Kamenovo duga je 300 metara. Izgradnjom Harmonije u zaleđu i budućeg hotelskog kompleksa na mjestu nekadašnjeg kosovskog odmarališta, uz postojeće naselje, pritisak za mjesto na pijesku biće neizdrživ.
Na vidiku su novi nesporazumi, pravi mali ratovi za mjesto pod suncem. Ako propisi kažu da jednom gostu pripada od šest-osam kvadrata pijeska, da hotel s više zvjezdica mora obezbijediti 10, plaža Kamenovo koja ne može da primi ni hiljadu kupača, daleko je ispod standarda za odmor elite.
Možda će inventivni graditeljski lobi početi da gradi plaže na više spratova. Ili će uvesti sisteme ograničenog sunčanja i kupanja, poput onog poznatog par-nepar dani, jer za sve stanovnike sela, Harmonije i hotela, mjesta definitivno nema.

SJEČA MASLINA: Na predloženi DUP stigle su primjedbe lokalne NVO Urbana zajednica, priprema se peticija stanovnika naselja Kamenovo-Divanovići, čije će se kuće stare više od pola vijeka, naći ispod novog nadvožnjaka.
Pored primjedbi da se ne zna na osnovu kojeg su plana višeg reda korišćeni podaci o zahvatu, namjeni površina i gustini naseljenosti DUP-a Kamenovo-Vrijesno, kada se zna da je PPO u fazi usvajanja a postojeći GUP van upotrebe, iz Urbane zajednice između ostalog upozoravaju da je „zona predviđenih stanova locirana u zoni Morskog dobra, što je protivno Barselonskoj konvenciji koju je potpisala Vlada a implementirana je u Prostornom planu Crne Gore.”
Predlogom rješenja drugog dijela DUP-a Pržno-Kamenovo, koji se odnosi na prostor seoskog naselja Podličak, smještenog iznad hotela Maestral legalizuje se veliki broj bespravno podignutih objekata u zaleđu Pržna i predviđa gradnja kojom se ugrožava opstanak preostalog maslinarskog fonda u selima Divanovići i Podličak.
Na predloge navedenih DUP-ova reagovalo je Udruženje maslinara Maslinada iz Budve. Visok stepen urbanizacije, gustina objekata i saobraćajnica u maslinjacima prijete njihovom opstanku. Planiranim konceptom izgradnje izmijenio bi se trajno krakter pejzaža i njegovih vizura…
Ukazujući na značaj i istorijat maslinarstva u Paštrovićima iz Udruženju ukazuju da je „posljednji čas da država shvati ozbiljnost problema zaštite prostora”.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo