Povežite se sa nama

MONITORING

Raka Marić gradi stambeno naselje u Kamenovu

Objavljeno prije

na

U zaleđu atraktivne plaže Kamenovo, u brdu neposredno iznad magistralnog puta, poznati menadžer domaće estrade i producent muzičkih koncerata Raka Marić sa partnerima planira gradnju novog stambenog naselja sa više od pet stotina stanova različitih kvadratura.
Predlog DUP-a Pržno-Kamenovo II, za dio seoskog naselja Kamenovo-Vrijesno, kojim je urbanizovana površina od 20,36 hektara, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao pašnjaci i voćnjaci, ostavio je bez daha građane, posjetioce javne rasprave na kojoj su izložena planska rješenja uređenja tog dijela budvanske rivijere.
Iznad plaže Kamenovo planeri Zavoda za izgradnju Budve smjestili su niz stambenih blokova, kondominiuma, visine od dva pa do deset spratova sa stanovima i apartmanima namijenjenim prodaji na tržištu nekretnina.
Najveći dio zemljišnih parcela u zoni stambene gradnje posjeduje firma Budva capital investment Doo, iz Budve, čiji je osnivač, prema podacima Centralnog registra Privrednog suda, misteriozna holandska kompanija ROTHBURY Comunication International BV. Ovlašćeni zastupnik Holanđana u Crnoj Gori je Radomir-Raka Marić, domaćoj javnosti poznat kao dugogodišnji menadžer grupe Bijelo dugme i organizator koncerta grupe Rolingstons na plaži Jaz.

Pored Marića, ovlašćeno lice je i izvjesni Svetozar Janevski iz Skoplja, koji je ujedno i izvršni direktor firme.
Budva Capital Investment raspolaže sa oko 22.000 kvadrata na lokalitetu iznad plaže. Zemlja je, po podacima iz Registra, od privatnih lica kupljena kreditima ljubljanske Faktor banke, koja ima fiduciju na 21 hiljadu kvadrata, s rokom dospjeća 5. februara ove godine.
Dio parcele, oko 10.166 kvadratnih metara pripada firmi Dejasa projekts Doo iz Podgorice, koja se ne može pronaći ni na datoj adresi ni u Registru Privrednog suda, dok ostatak pripada starosjediocima.

MANEKENI:
Novo naselje u Kamenovu, izgledom i gabaritima podsjeća na čudovišnu gusjenicu, koja se prijeteći protegla iznad male plaže a nosi poetičan naziv Harmony Condominiums Montenegro. Ime je dato po liku iz legende o Kadmu i Harmoniji, osnivačima antičke Budve, mada se ni na koji način Stari grad Budva i ovo blokovsko naselje nasilno nakalemljeno u mediteranski ambijent ne mogu dovesti u neku vezu.
Ova Harmonija „u njedrima netaknute prirode” ukupne izgrađene površine od 55.000 kvadrata, oličenje je vrhunske agresije u prostoru.
Iza njene gradnje stoje neimenovani moćnici, koji iz svojih kabineta i s visokih državnih pozicija isturaju takozvane „manekene” da u njihovo ime osnivaju građevinske firme i betoniraju priobalni prostor.
Stambeno naselje u Kamenovu po ko zna koji put svjedoči o načinu kojim lokalna administracija Budve upravlja prirodnim resursima na najpoznatijoj rivijeri.
Ovdje se ne planira unaprijed, ne postoji vizija budućeg razvoja Opštine, nego se na desetine urbanističkih planova donosi kako bi se zadovoljile želje građevinskog kartela.
Iako je DUP Kamenovo-Vrijesno tek u fazi izrade, kompanija Rake Marića uveliko prodaje stanove. Projekti više desetina zgrada zajedno s enterijerom i saobraćajnicama, nadvožnjakom, rampama, podzemnim tunelima i žičarama, kojima se devastira selo odavno su dovršeni.
Prodaja Harmonije obavlja se neposredno i on-line, a planovi tek treba da se nađu pred odbornicima novog saziva SO Budva nakon izbora 29. marta.
Očigledno je da vlasnici nemaju ni trunke bojazni da njihova Harmonija iznad mora neće dobiti zeleno svijetlo u lokalnom parlamentu.

raka_maric3LIFTOVIMA I TUNELIMA NA PLAŽU: Graditelji stanova u Kamenovu koriste staru legendu u nastojanju da privuku potencijalne kupce i uvjere ih da je kupovina stana u kondominijumu u selu Vrijesno prilika da ostvare svoj životni san.
Kondominijum je oblik savremenog stanovanja s individualnom i zajedničkom svojinom nad stanom i ostalim pratećim objektima naselja.
Na internet adresi www.harmony-crnagora.com može se vidjeti kompletna ponuda, sa spoljašnjim i unutrašnjim izgledom naselja uz nadahnute i patetične tekstove o prirodnim ljepotama kraja, legendama, istoriji, harmoniji življenja u skladu s prirodom….
Sudeći po brošuri, stanovi su namijenjeni ruskom tržištu čijoj se klijenteli Marić sa suvlasnicima obraća sloganom: Ima nešto što nas spaja.
Uz priču o neraskidivim vezama između ruskog i crnogorskog naroda, kupca se uvjerava da su svi članovi dinastije Petrović tokom svoje vladavine bili upućeni na Rusiju o čemu svjedoči i testament kralja Nikole „u kojem su bitni postulati vere u Boga i u Rusiju”!?
„Otvori oči i sanjaj”, sugerira božanstvene vidike, luksuz i visoki komfor stanova u Harmoniji.
Promoviše se kao „pametno ekološko naselje”, smješteno „na pola puta od mora do neba”, „tako visoko a tako blizu” mora i plaže u podnožju, do koje se stiže jednim od staklenih liftova ili podzemnih tunela!
I saobraćaj ima pametno eko rješenje, jer će po novim putevima kojim je izbrazdano selo jezditi električni minibusi i automobili!
Što je, valjda, u skladu s planovima višeg reda, koji su prepuni smjernica o zaštiti primorskih sela i autentične paštrovske i mediteranske arhitekture…
Ovi nizovi istovjetnih višespratnih blokova podsjećaju na studentsko naselje ili neko olimpijsko selo palo iz svemira, koje s okruženjem nema ničeg zajedničkog.
Stanovi su svrstani u pet cjelina koji nose pretenciozna imena, Majestic Harmony condominiums, odnosno,veličanstveni blok, zatim krunski, kraljevski, carski, palas…
Najveća raskoš nudi se u royal zdanju sa 18 stanova na krovu naselja, veličine od 180 pa do 500 kvadrata. Kraljevski je i pristup stanovima, zasebnim panoramskim liftom iz kojeg puca pogled na nepreglednu morsku pučinu.

RAT OKO PLAŽA: Mažestik kondominijum raspolaže sa 228 stanova od 45-120 kvadratnih metara, uz mogućnost vertikalnog povezivanja spratova. Posjeduje sopstveni lift za osam osoba. Onaj Krunski sadrži 132 stana „podređena suncu”, površine od 75-125 kvadrata, sa zasebnim liftom takođe. Harmonija očigledno ne zna za krizu!
Ono što nedostaje projektu „harmonije prirode, mira i blagostanja” svakako su plaže. Gdje će se te kraljevske veličine kupati i sunčati?
Elitni turizam, luksuz i ekskluzivna turistička ponuda na moru ne idu s prebukiranim kupalištima.
Pješčana plaža Kamenovo duga je 300 metara. Izgradnjom Harmonije u zaleđu i budućeg hotelskog kompleksa na mjestu nekadašnjeg kosovskog odmarališta, uz postojeće naselje, pritisak za mjesto na pijesku biće neizdrživ.
Na vidiku su novi nesporazumi, pravi mali ratovi za mjesto pod suncem. Ako propisi kažu da jednom gostu pripada od šest-osam kvadrata pijeska, da hotel s više zvjezdica mora obezbijediti 10, plaža Kamenovo koja ne može da primi ni hiljadu kupača, daleko je ispod standarda za odmor elite.
Možda će inventivni graditeljski lobi početi da gradi plaže na više spratova. Ili će uvesti sisteme ograničenog sunčanja i kupanja, poput onog poznatog par-nepar dani, jer za sve stanovnike sela, Harmonije i hotela, mjesta definitivno nema.

SJEČA MASLINA: Na predloženi DUP stigle su primjedbe lokalne NVO Urbana zajednica, priprema se peticija stanovnika naselja Kamenovo-Divanovići, čije će se kuće stare više od pola vijeka, naći ispod novog nadvožnjaka.
Pored primjedbi da se ne zna na osnovu kojeg su plana višeg reda korišćeni podaci o zahvatu, namjeni površina i gustini naseljenosti DUP-a Kamenovo-Vrijesno, kada se zna da je PPO u fazi usvajanja a postojeći GUP van upotrebe, iz Urbane zajednice između ostalog upozoravaju da je „zona predviđenih stanova locirana u zoni Morskog dobra, što je protivno Barselonskoj konvenciji koju je potpisala Vlada a implementirana je u Prostornom planu Crne Gore.”
Predlogom rješenja drugog dijela DUP-a Pržno-Kamenovo, koji se odnosi na prostor seoskog naselja Podličak, smještenog iznad hotela Maestral legalizuje se veliki broj bespravno podignutih objekata u zaleđu Pržna i predviđa gradnja kojom se ugrožava opstanak preostalog maslinarskog fonda u selima Divanovići i Podličak.
Na predloge navedenih DUP-ova reagovalo je Udruženje maslinara Maslinada iz Budve. Visok stepen urbanizacije, gustina objekata i saobraćajnica u maslinjacima prijete njihovom opstanku. Planiranim konceptom izgradnje izmijenio bi se trajno krakter pejzaža i njegovih vizura…
Ukazujući na značaj i istorijat maslinarstva u Paštrovićima iz Udruženju ukazuju da je „posljednji čas da država shvati ozbiljnost problema zaštite prostora”.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo