Povežite se sa nama

Izdvojeno

RASPISANI PREDSJEDNIČKI IZBORI: Istorijski – opet

Objavljeno prije

na

Predsjednik države nema velika ovlaštenja, ali je jedini zvaničnik koji se bira na direktnim izborima što njegovoj funkciji daje značajnu specifičnu težinu. Zato je važno da  on bude moralna adresa Crne Gore, koja je integriše iznutra i ne ispisuje je  iz savremenih međunarodnih tokova

 

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović raspisala je, u ponedjeljak, predsjedničke izbore. Glasaće se 19. marta, a u slučaju da niko od kandidata tada ne dobije natpolovičnu podršku izašlih glasača,  novog predsjednika dobićemo 2. aprila nakon drugog kruga glasanja.

Nakon niza upitnih odluka u parlamentu (odlaganje lokalnih izbora, formiranje opštine Zeta usred izbornog procesa, izmjene Zakona o predsjedniku…) ovonedjeljnoj se odluci ništa ne može zamjeriti vezano za poštovanje Ustava i zakona. Rok za raspisivanje predsjedničkih izbora isticao je 19. januara, a u nadležnosti je predsjednika/predsjednice Skupštine da te izbore raspiše kada za to dođe vrijeme. To je Danijela Đurović i uradila.

Iz parlamenta, ipak, stižu primjedbe da je predsjednica, poštujući formu, zaboravila dobre običaje ovdašnjeg parlamentarizma. Ili ono što je od njih ostalo. Recimo, da predsjedničke izbore raspiše nakon konsultacija i dogovora sa šefovima poslaničkih klubova. Đurović to nije uradila, a indikativno je  da je za datum njihovog održavanja odabrala prvu nedjelju koja se uklopila u minimalan propisani razmak između raspisivanja i održavanja izbora (60 − 90 dana).  Zbog toga je  sada postalo praktično nemoguće da se predsjednički i vanredni parlamentarni izbori održe istog dana, kao što su to javno poželjeli zvaničnici DF-a, DPS-a i SDP-a. ,,Nije Crna Gora baš toliko bogata da možemo u 20 dana ili mjesec da održimo dva puta izbore”, obrazlagao je ideju šefa poslaničkog kluba DF-a Slavena Radunovića.

Suprotno, predsjednik SNP-a Vladimir Joković (iz te partije dolazi i predsjednica Skupštine) izašao je prošle nedjelje sa stavom da te izbore treba razdvojiti, pa prvo održati predsjedničke, kako bi se izbjegla eventualna sinergija između DPS-a i njenog predsjedničkog kandidata. Đurović je, reklo bi se, izašla u susret željama partijskog šefa.

U predsjedničke izbore ulazimo bez funkcionalnog Ustavnog suda. Koliko je to rizično pokazuje da tri mjeseca po završetku glasanja nemamo konačne rezultate lokalnih izbora u Podgorici i Pljevljima, dok u Šavniku još nije završeno glasanje.

Kalendar izbornih aktivnosti i slijed događaja u Skupštini, otvaraju  mogućnost da ćemo krajnje rokove za predaju i potvrdu kandidatura predsjedničkih kandidata (kraj februara – početak aprila) dočekati u sadašnjem, neregularnom, stanju. To stvara brojne mogućnosti za sporenje budućeg izbornog rezultata na predsjedničkim izborima. Čak i pod uslovom da nam se ne ponovi šavnički model u kome neko, nekažnjeno, vrši opstrukciju izbornog procesa dok je država nemoćna da riješi problem koji je proizvela.

Naravno, postoji i mogućnost da minimalni uslovi za održavanje regularnih predsjedničkih izbora budu obezbijeđeni na vrijeme. Pa da predstojeći izbori budu regularni onoliko koliko su to bili i prethodni.

Martovski izbori biće četvrti predsjednički izbori u nezavisnoj Crnoj Gori. Ukupno, sedmi od uvođenja višepartizma. Na šest prethodnih predsjedničkih izbora imali smo tri pobjednika – Momir Bulatović (jednom), Milo Đukanović (dva) i Filip Vujanović (tri puta). Samo jednom su izbori odlučeni u drugom krugu (1998.) i samo je tada na izborima izgubio kandidat koji je u izbornu trku ušao sa predsjedničke funkcije (Bulatović).

Na svim predsjedničkim izborima pobjeđivao je kandidat DPS-a.  Da bi eventualno svjedočili drugom porazu aktuelnog predsjednika na predsjedničkim izborima neophodno je, za početak, da se Đukanović pojavi kao kandidat. Po treći put. Ta mogućnost bi morala proći verifikaciju Ustavnog suda.

Ustav propisuje da ista osoba može biti predsjednik države najviše dva puta, ali smo već svjedočili presedanu. Uoči izbora 2013. godine Ustavni sud je potvrdio kandidaturu Filipa Vujanovića za treći predsjednički mandat, obrazlažući odluku time što je on svoj prvi mandate započeo 2003., u vrijeme dok je Crna Gora bila dio državne zajednice sa Srbijom. Moglo bi se zaključiti da je Đukanović tu u boljoj poziciji od Vujanovića, pošto je on svoj prvi mandat počeo i završio prije obnove državne nezavisnosti Crne Gore. Ali bi, svakako, Ustavni sud o tome morao imati posljednju riječ.

Pod uslovom da se Đukanović prihvati kandidature. To se danas ne čini potpuno izvjesnim. Ponajprije zbog toga što Milo Đukanović više ne djeluje kao neupitni pobjednik. Njegova DPS pretrpjela je dugačak niz izbornih poraza, od parlamentarnih do lokalnih izbora gdje su posebno bolni gubici vlasti na Cetinju i u Podgorici.

No, Đukanović bi odlukom da ne izađe na predstojeće izbore najavio (ovaj put) definitivno povlačenje sa političkog prijestola a već u maju bi ostao  i bez imuniteta.  Nijedna od brojnih političko-ekonomskioh afera koje su obilježile decenije negove vladavine nije trajno arhivirana. Preveliki rizik? Đukanović bi bez imuniteta ostao i u slučaju izbornog poraza koji je, tvrde i istraživači javnog mnjenja, izvjestan ukoliko partije/koalicije aktuelne većine ne zaključe da su im vlastiti rivaliteti važniji od njegove detronizacije.

,,Ako se Đukanović kandiduje, vjerovatno će izgubiti u drugom krugu”, kaže metodolog Miloš Bešić pozivajući se na aktuelna ispipavanja pulsa birača. Po Bešićevom sudu, jedina šansa Đukanoviću bila bi eventualna pobjeda u prvom krugu što podrazumijeva i relativno mali odziv birača.

Predsjednički izbori inače bilježe manju (skoro za 10 odsto) izlaznost od parlamentarnih ali, za razliku od svih prethodnih, ovoga puta oponenti DPS- a drže poluge centralnih i većine lokalnih vlasti u svojim rukama. Baš kao i evidencije zapošljenih u državnim firmama, spiskove za dodjelu vanredne socijalne pomoći… ,,Ukoliko je u DPS-u ostalo imalo racionalnosti oni će tragati za drugim kandidatom i onda će čitava izborna utakmica biti veoma otvorena i veoma zanimljiva”, kaže Bešić.

DPS još ćuti a iz SDP-a su se već oglasili promovišući ideju o zajedničkom, nadstranačkom kandidatu ,,evropske i građanske Crne Gore”. Ne bude li tako, najavljuje potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković, ta partija će na predsjedničkim izborima imati svog kandidata. Imala ga je i na prošlim izborima. Bila je to tadašnja predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković. Mnogi su zaboravili  da je njenu kandidaturu 2018. podržao i DEMOS Miodraga Lekića.

Danas se Lekić, nakon neuspiješnog pokušaja formiranja vlade, u dijelu koalicija parlamentarne većine (SNP) pominje kao mogući zajednički kandidat za predsjednika. On se oprobao u toj ulozi, 2013., kada ga je Filip Vujanović pobijedio u fotofinišu izbornog dana. Jedni kažu na mišiće, drugi − izbornim manipulacijama.

Promocija jednog ili više kandidata aktuelne većine zanimljiva je koliko i dilema Đukanović ili neko/neka druga u ime DPS-a (Milica Pejanović Đurišić?). Milan Knežević je započeo a Branko Radulović nastavio elaboraciju teze da DF mora imati svog predsjedničkog kandidata. Andrija Mandić i Nebojša Medojević izašli su na crtu Vujanoviću 2008. i izgubili u prvom krugu, iako su obojica pojedinačno osvojili, tada respektabilnih, blizu 20 odsto glasova. Rano je za procjenu koga će DF sada kandidovati.

Demokrate su javno ponudili koaliciju pokretu Evropa sad, ostavljajući im izbor:  zajedničkog kandidata na predsjedničkim izborima ili budućeg premijera. Iz partije Milojka Spajića i Jakova Milatovića  odgovorili su da su u ovom trenutku njima prioritet vanredni parlamentarni izbori i da će o mogućim predizbornim koalicijama razgovarati tek kada ti izbori budu raspisani.  To ne znači da Evropa sad neće imati svog kandidata i na martovskim izborima za predsjednika.

Pomalo tradicionalno, URA Dritana Abazovića odugovlači sa izjašnjenjem o svom/zajedničkom kandidatu. Uostalom, i ostali čekaju da neko drugi povuče prvi potez pa da se ravnaju prema tome.

Formalno, ustavna ovlašćenja predsjednika države nijesu velika ali nijesu ni mala. Budući predsjednik bi, uz ostalo, mogao imati važnu (najvažniju) ulogu u obnovi poprilično zamrle diplomatske mreže države Crne Gore. Zahvaljujući izostanku saradnje predsjednika države Mila Đukanovića i Dritana Abazovića i Zdravka Krivokapića danas nemamo ambasadore ni u jednoj od susjednih zemalja. Baš kao ni u Vašingtonu, Londonu, Bonu, Pekingu, Ljubljani…

Mimo forme, predsjednik države je jedini zvaničnik koji se bira na direktnim izborima što njegovoj funkciji daje značajnu specifičnu težinu. Zato je važno da  on bude moralna adresa Crne Gore, koja je integriše iznutra i ne ispisuje je iz savremenih međunarodnih tokova.

Takve želje se do sada nisu ostvarivale. Predsjednički izbori će naravno biti i neka vrsta generalne probe pred novo pregrupisavanje u parlamentu. Još jednom – istorijsko.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

POPIS POČINJE TREĆEG DECEMBRA: Pobjeda bez poraženih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogo je toga što govori da popis u Crnoj Gori nije bio i neće biti samo tehničko/statističko pitanje prikupljanja podataka neophodnih za planiranje budućih javnih politika. Zato je još važnije da u taj proces uđemo uz najveći mogući dogovor o načinu prikapljanja, unosa i upotrebe dobijenih podataka

 

U nedjelju koja prva dođe počeće popis stanovnika, domaćinstava i stanova.  Valjda. Nakon odlaganja od, ukupno, dvije godine i trideset tri dana. Prilično je izgledno da će popis trajati duže od planiranih 15 dana. Razloge znamo: manjak popisivača i moguće vremenske neprilike uobičajene za ovo doba godine.

U srijedu ujutro govorilo se o tome da su svi uslovi iz prošlonedjeljnog sporazuma vlade, opozicije i nacionalnih savjeta ispunjeni i da popis počinje u četvrtak 30. novembra. Čak je i Monstat (Uprava za statistiku) počeo podjelu popisnog materijala popisivačima.

Popisivači sjutra izlaze na teren, saopštio je direktor Monstata Miroslav Pejović pozivajući građane „da im otvore vrata“. On je insistirao da se popis može sprovesti sa postojećih 3.300 popisivača (Monstat je, u nekoliko puta ponavljanim, konkursima tražio njih 3.800) a da su svi uslovi iz Sporazuma o popisu ispunjeni. “Posljednji preduslov je specifikacija za softver (za kontrolu unijetih podataka – prim. Monitora) koji se najavljuje. Specifikacija je pripremljena od strane Uprave za statistiku. Sopstvenim kapacitetima, samoinicijativno, izradili smo ovu specifikaciju i dostavićemo je  vladinoj komisiji, koja će biti formirana u narednim danima”, kazao je Pejović.

Iza podna saznajemo da ništa nije gotovo. Iz DPS – a   su poručili da dogovoreno u Sporazumu nije realizovano, iako „nema sporenja oko uslova koje treba ispuniti“. Po njihovom tumačenju, manjak popisivača u odnosu na priželjkivani broj i „činjenica da do danas nemamo specifikaciju projektnog rješenja softvera“ su dovoljan razlog da od vlade zatraže da se popis odloži za još nekoliko dana. U suprotnom, zaprijetili su iz DPS, oni neće učestvovati u popisnom procesu „nego će ga obesmisliti“.

Danijel Živković, v.d. predsjednika te partije, tražio je od vlade da početak popisa još jednom odloži  “za pet ili sedam dana” kako bi do kraja završili započeti posao. “Šta je problem da sjednu komisije, pripreme specifikaciju softvera, da vidimo šta nedostaje i na kraju završimo sve kako dolikuje ozbiljnim ljudima”, poručio je Živković ne osvrćući  se na činjenicu da opozicija, do tog trenutka, nije imenovala predstavnika koji bi, prema postignutom dogovoru, bio i predsjednik vladine Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za kontrolu popisnih podataka.

Pokazalo se da zahtjev DPS-a “nije problem”. I da kucaju na otvorena vrata. U srijedu poslije podne premijer Milojko Spajić izlazi sa konačnom ponudom: “Ja ću danas obaviti razgovor sa predstavnicima partija skupštinske većine i u cilju inkluzivnosti koju Crna Gora nikada nije vidjela, a mislim da smo jako blizu tome, poslao bih poruku DPS-u, odnosno predstavnicima opozicije, da (popis) odložimo na tri dana, odnosno do 3. decembra i da vidimo da li su njihove namjere dobre ili loše. Ovo je mjera kompromisa i da se stvarno svi kao društvo okupimo da taj popis prođe kao jedna tehnička stvar. Ukoliko se ne prihvati 3. decembar kao početak, mi počinjemo sjutra”, saopštio je Spajić uz najavu da će nekoliko sati kasnije izaći sa konačnim rješenjem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su  ono što je  odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je  pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu

 

Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.

Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.

Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna –  državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.

U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je  u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.

Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.

Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020,  pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i  “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin  kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili  borbu za stvaranje  Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef,  tadašnji premijer Milo Đukanović.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama

 

Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.

Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.

Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.

Svoju odluku  iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.

Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.

Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.

Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.

I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo