Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprava javna, interes privatni

Objavljeno prije

na

Javna rasprava o gradnji četiri hidroelektarne na Morači se zahuktava. Argumenata protiv plana koji je naručila Vlada Crne Gore je sve više i dolaze sa raznih strana. Univerzitetski profesori, predstavnici NVO, crkva, mještani – negoduju. Nervoza ljudi iz Vladinih redova koji navijaju da se ubrza usvajanje planske dokumentacije – sve je veća. Sada više nema dileme. I planeri koje je Vlada platila da osmisle potop Morače priznaju da konkretnih koristi za građane Crne Gore, kada je struja u pitanju i njena cijena – nema. Priznali su i da se plan za HE na Morači nije mnogo bavio tom ekonomskom računicom.

,,Prostorni plan ne daje garancije da će struja biti jeftinija. Interes građana Crne Gore je da imaju što više energetskih objakata u blizini, jer je tako sigurnije snabdijevanje i manji su gubici prenosa”, objašnjava Predrag Bulajić, čija je firma Urba Montenegro obrađivač DPP za hidroelektrane na Morači.

STRUJA NEĆE BITI JEFTINIJA: No, argument da je prenos struje jeftiniji sa elektrana u Morači nego iz inostranstva ne znači da će građani plaćati jeftinije struju. Oni će je, odakle god da dolazi, plaćati po tržišnoj cijeni. To samo može da znači da će investitor imati manji trošak prevoza i šansu da ostvari veći profit koji ide u njegov, a ne džep potrošača.

Od 2015. elektrotržište će, zbog međunarodnih sporazuma, biti potpuno otvoreno i svako će sam birati odakle će nabavljati struju. Tako će potpuno nebitno biti dolazi li struja iz Morače ili neke udaljene zemlje. Biraćemo dobavljača prema cijeni, a ne lokalitetu.

Kolika će biti koncesiona naknada, hoće li biti minimalna kako bi se privukao investitor, ili će se pod naletom jakih energetskih lobija država i toga odreći ne bi li dovela i zadržala partnera… Mnogo je pitanja o tom projektu na koja, iako je krenula javna rasprava, i dalje odgovora nema. Jedno je sigurno – država će pripremiti sav teren za investitora kako i dolikuje.

Pred Crnom Gorom su teške godine u kojima će se tek početi oporavljati od teške finansijske krize. Iz svoje, ionako ispražnjene kase, mogla bi izdvojiti preko 250 miliona eura samo da bi privukla investitore da krenu u ovaj, inače, prilično neisplativ projekat.

PLAĆANJE NOVIH PUTEVA: Iz budžeta će biti isplaćene naknade mještanima za potopljena imanja i iseljene kuće. Onda ćemo, opet iz zajedničke kase zvane budžet – platiti sve one kilometre puteva koji će se asfaltirati jer se sadašnji potapaju. Platićemo i izgradnju novih mostova, škola, domova zdravlja, mjesnih ureda i još koječega. I pored toga što će to biti veliko opterećenje za ionako krhku ekonomiju Crne Gore – to je još i bolja varijanta koja nas može zadesiti. Gora je, da kao Piva, i Morača nakon izgradnje hidroelektrana utone u – mrak.

Da se ne smije ponoviti takav scenario opominje prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici: ,,Kada se predstavlja prostorni plan, izgleda da će teći med i mlijeko, zaposlenje, turizam… Sve je to najavljivano i za Plužine, a nije ispoštovano”.

Pejović pojašnjava da HE Piva „proizvede” 60 miliona eura godišnje, odnosno 12.000 eura po glavi stanovnika Plužina, a građani žive siromašno. Zato je zatražio da se država zakonom obaveže da će obaveze u područjima gdje se grade elektrane biti poštovane, a sve bez toga je, kako kaže, prazna priča. On, nakon iskustva sa HE Piva, ne vjeruje ,,na riječ”, jer 80 odsto obaveza pune 34 godine nije ispoštovano, a sada se ,,EPCG vadi da stranac neće da potpiše realizaciju tih obaveza”.

IDITE U PLUŽINE: Otkud, onda, znamo da Vlada Crne Gore neće nakon izgradnje brana zaboraviti na Moraču kao što je zaboravila na Plužine koje već decenijama nemaju ama baš ništa od toga što je Piva potopljena. Osim – lažnih obećanja!

Na zaboravljeni pivski kraj, dok su organizatori skupa govorili o blagodetima koje će nam donijeti betonske brane – opominjali su aktivisti NVO Green home natpisima – ,,Idite u Plužine” i ,,Pamet u glavu – plan na popravni”.

Plan su na popravni ,,poslali” i pozvali da se svi prizovu pameti i univerzitetski profesori, uglavnom, inženjeri i biolozi. Oni – koji su uspjeli da dođu do riječi na javnoj raspravi u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Profesor Mićko Radulović, član komisije za reviziju SEA, izložio je stavove koji su usaglašeni, kao je rekao, na stručnom kolegijumu Građevinskog fakulteta. Prema tim stavovima u planu za gradnju HE na Morači korišteni su nepotpuni ili netačni stručni podaci.

„Ni za jednu elektranu nema podataka o koti krune brane niti o koti maksimalnog uspora. Čak i u rezimeu se navodi da je kota krune barem 190 metara nad morem što je nemoguće, jer je kota uspora 285 za Andrijevo i vjerovatno je da se radi o koti uspora od 292 metra. Ako je kota uspora 285 metra, zašto je kota krune 292, čak sedam metara veća. Zbog toga su proistekle i neke kontradiktornosti”. Profesor Radulović je ustvrdio da u dokumentu nijesu korišteni svi raniji dokumenti, hidrološke i geološke karte koje ukazuju na mogućnost gubljenja voda iz pojedinih akumulacija. „Uopšte nijesu urađene geološke analize podzemnih voda”, upozorio je Radulović.

Ni prof. dr Jelisava Kalezić nije planu dala pozitivnu ocjenu. ,,Da je danas mart 1980. imalo bi smisla razgovarati o materijalu o kojem sada razgovaramo. Danas ne.” Ona je postavila i ovo logično pitanje: ,,Hoće li Crna Gora tražiti investitora koji će položiti bankarsku garanciju kako bi se mi osigurali od mogućeg rizika?”.

DETALJNI PLAN BEZ – DETALJA: I dok su mještani, čija sela Vlada hoće da potopi, na javnoj raspravi tražili da čuju hoće li imati puta i mosta, kako će i kuda ići, hoće li biti odsječeni od svijeta – prvi čovjek crnogorskog urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović ,,utješio” ih je blistavim odgovorom: ,,Detaljni prostorni plan ne može da ide u detalje!”.

Sudeći prema studiji koju je napravila češka konsultantska kuća Integra Consulting Services ne samo da Detaljni prostorni plan nije išao u detalje – nego i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (SEA) tog plana ima ozbiljnih manjkavosti.

U analizi koju su naručili Svjetski fond za prirodu i Green home stoji da SEA dovoljno ne tretira uticaje čitavog plana, već se samo fokusira na određene – iako veoma značajne – aktivnosti. Strani eksperti tvrde da nije potpuno jasno ,,šta je uzeto kao baza za predviđanje budućeg razvoja”, zamjeraju da efekti na stanovništvo i ljudsko zdravlje nisu adekvatno sagledani, SEA izvještaj ne daje jasne smjernice za smanjenje potencijalnih negativnih efekata… Mnoštvo negativnih ocjena dali su strani konsultanti ovom dokumentu.

Ostaje otvoreno pitanje – zašto bi Crna Gora potapala svoju teritoriju, brisala sela sa svoje mape, potapala mostove i puteve, rijetke biljne i životinjske vrste, kulturne spomenike, otkidala dio svoje istorije ako njeni građani neće vidjeti konkretne koristi od svega toga?

Možda odgovor leži u tome što je para sve manje pa treba, što prije, privući neku investiciju. Pošto-poto. Bez gotovog novca, ma koliki bio, nema novih pobjeda na izborima i produžetka života vladajuće nomenklature. A sve se može pokritu papirologijom. I potop Morače.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo