Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprava javna, interes privatni

Objavljeno prije

na

iditepluzine

Javna rasprava o gradnji četiri hidroelektarne na Morači se zahuktava. Argumenata protiv plana koji je naručila Vlada Crne Gore je sve više i dolaze sa raznih strana. Univerzitetski profesori, predstavnici NVO, crkva, mještani – negoduju. Nervoza ljudi iz Vladinih redova koji navijaju da se ubrza usvajanje planske dokumentacije – sve je veća. Sada više nema dileme. I planeri koje je Vlada platila da osmisle potop Morače priznaju da konkretnih koristi za građane Crne Gore, kada je struja u pitanju i njena cijena – nema. Priznali su i da se plan za HE na Morači nije mnogo bavio tom ekonomskom računicom.

,,Prostorni plan ne daje garancije da će struja biti jeftinija. Interes građana Crne Gore je da imaju što više energetskih objakata u blizini, jer je tako sigurnije snabdijevanje i manji su gubici prenosa”, objašnjava Predrag Bulajić, čija je firma Urba Montenegro obrađivač DPP za hidroelektrane na Morači.

STRUJA NEĆE BITI JEFTINIJA: No, argument da je prenos struje jeftiniji sa elektrana u Morači nego iz inostranstva ne znači da će građani plaćati jeftinije struju. Oni će je, odakle god da dolazi, plaćati po tržišnoj cijeni. To samo može da znači da će investitor imati manji trošak prevoza i šansu da ostvari veći profit koji ide u njegov, a ne džep potrošača.

Od 2015. elektrotržište će, zbog međunarodnih sporazuma, biti potpuno otvoreno i svako će sam birati odakle će nabavljati struju. Tako će potpuno nebitno biti dolazi li struja iz Morače ili neke udaljene zemlje. Biraćemo dobavljača prema cijeni, a ne lokalitetu.

Kolika će biti koncesiona naknada, hoće li biti minimalna kako bi se privukao investitor, ili će se pod naletom jakih energetskih lobija država i toga odreći ne bi li dovela i zadržala partnera… Mnogo je pitanja o tom projektu na koja, iako je krenula javna rasprava, i dalje odgovora nema. Jedno je sigurno – država će pripremiti sav teren za investitora kako i dolikuje.

Pred Crnom Gorom su teške godine u kojima će se tek početi oporavljati od teške finansijske krize. Iz svoje, ionako ispražnjene kase, mogla bi izdvojiti preko 250 miliona eura samo da bi privukla investitore da krenu u ovaj, inače, prilično neisplativ projekat.

PLAĆANJE NOVIH PUTEVA: Iz budžeta će biti isplaćene naknade mještanima za potopljena imanja i iseljene kuće. Onda ćemo, opet iz zajedničke kase zvane budžet – platiti sve one kilometre puteva koji će se asfaltirati jer se sadašnji potapaju. Platićemo i izgradnju novih mostova, škola, domova zdravlja, mjesnih ureda i još koječega. I pored toga što će to biti veliko opterećenje za ionako krhku ekonomiju Crne Gore – to je još i bolja varijanta koja nas može zadesiti. Gora je, da kao Piva, i Morača nakon izgradnje hidroelektrana utone u – mrak.

Da se ne smije ponoviti takav scenario opominje prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici: ,,Kada se predstavlja prostorni plan, izgleda da će teći med i mlijeko, zaposlenje, turizam… Sve je to najavljivano i za Plužine, a nije ispoštovano”.

Pejović pojašnjava da HE Piva „proizvede” 60 miliona eura godišnje, odnosno 12.000 eura po glavi stanovnika Plužina, a građani žive siromašno. Zato je zatražio da se država zakonom obaveže da će obaveze u područjima gdje se grade elektrane biti poštovane, a sve bez toga je, kako kaže, prazna priča. On, nakon iskustva sa HE Piva, ne vjeruje ,,na riječ”, jer 80 odsto obaveza pune 34 godine nije ispoštovano, a sada se ,,EPCG vadi da stranac neće da potpiše realizaciju tih obaveza”.

IDITE U PLUŽINE: Otkud, onda, znamo da Vlada Crne Gore neće nakon izgradnje brana zaboraviti na Moraču kao što je zaboravila na Plužine koje već decenijama nemaju ama baš ništa od toga što je Piva potopljena. Osim – lažnih obećanja!

Na zaboravljeni pivski kraj, dok su organizatori skupa govorili o blagodetima koje će nam donijeti betonske brane – opominjali su aktivisti NVO Green home natpisima – ,,Idite u Plužine” i ,,Pamet u glavu – plan na popravni”.

Plan su na popravni ,,poslali” i pozvali da se svi prizovu pameti i univerzitetski profesori, uglavnom, inženjeri i biolozi. Oni – koji su uspjeli da dođu do riječi na javnoj raspravi u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Profesor Mićko Radulović, član komisije za reviziju SEA, izložio je stavove koji su usaglašeni, kao je rekao, na stručnom kolegijumu Građevinskog fakulteta. Prema tim stavovima u planu za gradnju HE na Morači korišteni su nepotpuni ili netačni stručni podaci.

„Ni za jednu elektranu nema podataka o koti krune brane niti o koti maksimalnog uspora. Čak i u rezimeu se navodi da je kota krune barem 190 metara nad morem što je nemoguće, jer je kota uspora 285 za Andrijevo i vjerovatno je da se radi o koti uspora od 292 metra. Ako je kota uspora 285 metra, zašto je kota krune 292, čak sedam metara veća. Zbog toga su proistekle i neke kontradiktornosti”. Profesor Radulović je ustvrdio da u dokumentu nijesu korišteni svi raniji dokumenti, hidrološke i geološke karte koje ukazuju na mogućnost gubljenja voda iz pojedinih akumulacija. „Uopšte nijesu urađene geološke analize podzemnih voda”, upozorio je Radulović.

Ni prof. dr Jelisava Kalezić nije planu dala pozitivnu ocjenu. ,,Da je danas mart 1980. imalo bi smisla razgovarati o materijalu o kojem sada razgovaramo. Danas ne.” Ona je postavila i ovo logično pitanje: ,,Hoće li Crna Gora tražiti investitora koji će položiti bankarsku garanciju kako bi se mi osigurali od mogućeg rizika?”.

DETALJNI PLAN BEZ – DETALJA: I dok su mještani, čija sela Vlada hoće da potopi, na javnoj raspravi tražili da čuju hoće li imati puta i mosta, kako će i kuda ići, hoće li biti odsječeni od svijeta – prvi čovjek crnogorskog urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović ,,utješio” ih je blistavim odgovorom: ,,Detaljni prostorni plan ne može da ide u detalje!”.

Sudeći prema studiji koju je napravila češka konsultantska kuća Integra Consulting Services ne samo da Detaljni prostorni plan nije išao u detalje – nego i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (SEA) tog plana ima ozbiljnih manjkavosti.

U analizi koju su naručili Svjetski fond za prirodu i Green home stoji da SEA dovoljno ne tretira uticaje čitavog plana, već se samo fokusira na određene – iako veoma značajne – aktivnosti. Strani eksperti tvrde da nije potpuno jasno ,,šta je uzeto kao baza za predviđanje budućeg razvoja”, zamjeraju da efekti na stanovništvo i ljudsko zdravlje nisu adekvatno sagledani, SEA izvještaj ne daje jasne smjernice za smanjenje potencijalnih negativnih efekata… Mnoštvo negativnih ocjena dali su strani konsultanti ovom dokumentu.

Ostaje otvoreno pitanje – zašto bi Crna Gora potapala svoju teritoriju, brisala sela sa svoje mape, potapala mostove i puteve, rijetke biljne i životinjske vrste, kulturne spomenike, otkidala dio svoje istorije ako njeni građani neće vidjeti konkretne koristi od svega toga?

Možda odgovor leži u tome što je para sve manje pa treba, što prije, privući neku investiciju. Pošto-poto. Bez gotovog novca, ma koliki bio, nema novih pobjeda na izborima i produžetka života vladajuće nomenklature. A sve se može pokritu papirologijom. I potop Morače.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo