Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprava javna, interes privatni

Objavljeno prije

na

Javna rasprava o gradnji četiri hidroelektarne na Morači se zahuktava. Argumenata protiv plana koji je naručila Vlada Crne Gore je sve više i dolaze sa raznih strana. Univerzitetski profesori, predstavnici NVO, crkva, mještani – negoduju. Nervoza ljudi iz Vladinih redova koji navijaju da se ubrza usvajanje planske dokumentacije – sve je veća. Sada više nema dileme. I planeri koje je Vlada platila da osmisle potop Morače priznaju da konkretnih koristi za građane Crne Gore, kada je struja u pitanju i njena cijena – nema. Priznali su i da se plan za HE na Morači nije mnogo bavio tom ekonomskom računicom.

,,Prostorni plan ne daje garancije da će struja biti jeftinija. Interes građana Crne Gore je da imaju što više energetskih objakata u blizini, jer je tako sigurnije snabdijevanje i manji su gubici prenosa”, objašnjava Predrag Bulajić, čija je firma Urba Montenegro obrađivač DPP za hidroelektrane na Morači.

STRUJA NEĆE BITI JEFTINIJA: No, argument da je prenos struje jeftiniji sa elektrana u Morači nego iz inostranstva ne znači da će građani plaćati jeftinije struju. Oni će je, odakle god da dolazi, plaćati po tržišnoj cijeni. To samo može da znači da će investitor imati manji trošak prevoza i šansu da ostvari veći profit koji ide u njegov, a ne džep potrošača.

Od 2015. elektrotržište će, zbog međunarodnih sporazuma, biti potpuno otvoreno i svako će sam birati odakle će nabavljati struju. Tako će potpuno nebitno biti dolazi li struja iz Morače ili neke udaljene zemlje. Biraćemo dobavljača prema cijeni, a ne lokalitetu.

Kolika će biti koncesiona naknada, hoće li biti minimalna kako bi se privukao investitor, ili će se pod naletom jakih energetskih lobija država i toga odreći ne bi li dovela i zadržala partnera… Mnogo je pitanja o tom projektu na koja, iako je krenula javna rasprava, i dalje odgovora nema. Jedno je sigurno – država će pripremiti sav teren za investitora kako i dolikuje.

Pred Crnom Gorom su teške godine u kojima će se tek početi oporavljati od teške finansijske krize. Iz svoje, ionako ispražnjene kase, mogla bi izdvojiti preko 250 miliona eura samo da bi privukla investitore da krenu u ovaj, inače, prilično neisplativ projekat.

PLAĆANJE NOVIH PUTEVA: Iz budžeta će biti isplaćene naknade mještanima za potopljena imanja i iseljene kuće. Onda ćemo, opet iz zajedničke kase zvane budžet – platiti sve one kilometre puteva koji će se asfaltirati jer se sadašnji potapaju. Platićemo i izgradnju novih mostova, škola, domova zdravlja, mjesnih ureda i još koječega. I pored toga što će to biti veliko opterećenje za ionako krhku ekonomiju Crne Gore – to je još i bolja varijanta koja nas može zadesiti. Gora je, da kao Piva, i Morača nakon izgradnje hidroelektrana utone u – mrak.

Da se ne smije ponoviti takav scenario opominje prof. dr Radenko Pejović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici: ,,Kada se predstavlja prostorni plan, izgleda da će teći med i mlijeko, zaposlenje, turizam… Sve je to najavljivano i za Plužine, a nije ispoštovano”.

Pejović pojašnjava da HE Piva „proizvede” 60 miliona eura godišnje, odnosno 12.000 eura po glavi stanovnika Plužina, a građani žive siromašno. Zato je zatražio da se država zakonom obaveže da će obaveze u područjima gdje se grade elektrane biti poštovane, a sve bez toga je, kako kaže, prazna priča. On, nakon iskustva sa HE Piva, ne vjeruje ,,na riječ”, jer 80 odsto obaveza pune 34 godine nije ispoštovano, a sada se ,,EPCG vadi da stranac neće da potpiše realizaciju tih obaveza”.

IDITE U PLUŽINE: Otkud, onda, znamo da Vlada Crne Gore neće nakon izgradnje brana zaboraviti na Moraču kao što je zaboravila na Plužine koje već decenijama nemaju ama baš ništa od toga što je Piva potopljena. Osim – lažnih obećanja!

Na zaboravljeni pivski kraj, dok su organizatori skupa govorili o blagodetima koje će nam donijeti betonske brane – opominjali su aktivisti NVO Green home natpisima – ,,Idite u Plužine” i ,,Pamet u glavu – plan na popravni”.

Plan su na popravni ,,poslali” i pozvali da se svi prizovu pameti i univerzitetski profesori, uglavnom, inženjeri i biolozi. Oni – koji su uspjeli da dođu do riječi na javnoj raspravi u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Profesor Mićko Radulović, član komisije za reviziju SEA, izložio je stavove koji su usaglašeni, kao je rekao, na stručnom kolegijumu Građevinskog fakulteta. Prema tim stavovima u planu za gradnju HE na Morači korišteni su nepotpuni ili netačni stručni podaci.

„Ni za jednu elektranu nema podataka o koti krune brane niti o koti maksimalnog uspora. Čak i u rezimeu se navodi da je kota krune barem 190 metara nad morem što je nemoguće, jer je kota uspora 285 za Andrijevo i vjerovatno je da se radi o koti uspora od 292 metra. Ako je kota uspora 285 metra, zašto je kota krune 292, čak sedam metara veća. Zbog toga su proistekle i neke kontradiktornosti”. Profesor Radulović je ustvrdio da u dokumentu nijesu korišteni svi raniji dokumenti, hidrološke i geološke karte koje ukazuju na mogućnost gubljenja voda iz pojedinih akumulacija. „Uopšte nijesu urađene geološke analize podzemnih voda”, upozorio je Radulović.

Ni prof. dr Jelisava Kalezić nije planu dala pozitivnu ocjenu. ,,Da je danas mart 1980. imalo bi smisla razgovarati o materijalu o kojem sada razgovaramo. Danas ne.” Ona je postavila i ovo logično pitanje: ,,Hoće li Crna Gora tražiti investitora koji će položiti bankarsku garanciju kako bi se mi osigurali od mogućeg rizika?”.

DETALJNI PLAN BEZ – DETALJA: I dok su mještani, čija sela Vlada hoće da potopi, na javnoj raspravi tražili da čuju hoće li imati puta i mosta, kako će i kuda ići, hoće li biti odsječeni od svijeta – prvi čovjek crnogorskog urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović ,,utješio” ih je blistavim odgovorom: ,,Detaljni prostorni plan ne može da ide u detalje!”.

Sudeći prema studiji koju je napravila češka konsultantska kuća Integra Consulting Services ne samo da Detaljni prostorni plan nije išao u detalje – nego i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu (SEA) tog plana ima ozbiljnih manjkavosti.

U analizi koju su naručili Svjetski fond za prirodu i Green home stoji da SEA dovoljno ne tretira uticaje čitavog plana, već se samo fokusira na određene – iako veoma značajne – aktivnosti. Strani eksperti tvrde da nije potpuno jasno ,,šta je uzeto kao baza za predviđanje budućeg razvoja”, zamjeraju da efekti na stanovništvo i ljudsko zdravlje nisu adekvatno sagledani, SEA izvještaj ne daje jasne smjernice za smanjenje potencijalnih negativnih efekata… Mnoštvo negativnih ocjena dali su strani konsultanti ovom dokumentu.

Ostaje otvoreno pitanje – zašto bi Crna Gora potapala svoju teritoriju, brisala sela sa svoje mape, potapala mostove i puteve, rijetke biljne i životinjske vrste, kulturne spomenike, otkidala dio svoje istorije ako njeni građani neće vidjeti konkretne koristi od svega toga?

Možda odgovor leži u tome što je para sve manje pa treba, što prije, privući neku investiciju. Pošto-poto. Bez gotovog novca, ma koliki bio, nema novih pobjeda na izborima i produžetka života vladajuće nomenklature. A sve se može pokritu papirologijom. I potop Morače.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo