Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kamen, beton i otkazi

Objavljeno prije

na

Akcionarsko društvo Novi prvoborac iz Herceg-Novog, nekada respektabilno građevinsko preduzeće, posljednjih nedjelja nalazi se u žiži medijske pažnje. Prvo je Novi prvoborac zapečatila Inspekcije rada. U tom ,,umrtvljenom” stanju isplaćena su dugovanja – radničke plate, porezi i doprinosi – za 30 preostalih radnika. Ostalih 46 otpuštenih i izmanipulisanih radnika traže pravdu po crnogorskih sudovima. I dobijaju parnice. Za to vrijeme trguje se imovinom Novog prvoborca. U igri su atraktivne lokacije i objekti, širom Crne Gore.

BOLNA GENEZA: Haos u novljanskoj firmi ima bolnu genezu. Nakon dugogodišnjeg stečaja (1999 -2007. godine), staro preduzeće, pod nazivom Prvoborac, transformisano je u akcionarsko društvo za građevinarstvo i usluge Novi prvoborac. Najveći broj akcija kupile su kompanije sa Djevičanskih ostrva: Pit investment 39,79 akcija, a Melie investment 8,62 odsto.
Ostali akcionari firme su svoje akcije dobili po osnovu ranijeg dugovanja: Opština Herceg Novi 2,9 akcija, Elektroprivreda Crne Gore sa 1,79 akcija, Preduzeće za izgradnju Podgorice 2,7 akcija, Jugobanka 1,6 akcija i bivše Savezno ministarstvo odbrane sa 21,6 odsto akcija.
Od 2008. godine strartovao je Novi prvoborac sa novim menadžmentom uprave u sastavu: Dragan Liješević,Vadim Ogorodov,Viktor Kjalov i izvršni direktor Ilija Vukelić.

PRAVNI MANEVAR: Na skupštini akcionara, maja 2009, predloženo je osnivanje preduzeća Prvoborac development. Procjenu nekeretnina obavilo je preduzeće Dreamy iz Podgorice – radi se o vrijednosti od 10,5 miliona eura.
Novi prvoborac je osnovao preduzeće pod imenom Kamen i beton. Radnici koji su dobili otkaz postali su radnici Kamena i betona. Sa radnicima je sklopljen ugovor o radu na mjesec, dva ili tri. I po isteku ugovora, 60 radnika je dobilo otkaze. Ovim pravnim manevrom, tvrde otpušteni radnici, poslodavac je izbjegao isplatu otpremnine i izigrao Zakon o radu.
Radnici tvrde da nije ispoštovan kupoprodajni ugovor i ugovor o uređenju prava i obaveza iz marta 2007. godine. Ilija Vukelić, iz menadžmenta Novog prvoborca, kazao je da preduzeće zapravo nikada nije privatizovano, već da je riječ „o transformaciji preduzeća u toku stečaju”.
Onda je grupa radnika – njih 59 koji su 2009. proglašeni tehnološkim viškom – angažovala advokata i pokrenut je sudski proces. Viši sud u Podgorici donio je presudu u korist devet radnika i naložio menadžmentu preduzeća da ih vrati na posao. Ali, menadžment nije pozvao niti jednog od otpuštenog radnika nazad na posao.
U međuvremenu, još 11 radnika Novog prvoborca dobilo je sudski spor. ,,Vlasnik je napravio pravnu mahinaciju da bi se na najbezboljniji način oslobodio radnika”, navodi se u presudi Petra Zlokovića, sudije Osnovnog suda u Herceg-Novom. Još 26 radnika čeka na presudu.

PRODAJA VLASTITIH NEKRETNINA: Dok se radnici nadaju da će biti vraćeni na posao, Novom prvoborcu cvjeta posao – sa prodajom vlastitih nekretnina! Kupac parcele Novog prvoborca u Meljinama (lokacija Nemila) je ni manje ni više – Opština Herceg Novi, akcionar ovog preduzeća.
Opštinski oci pravdaju ovu transakciju javnim interesom, navodno, na parceli će se graditi fabrika za preradu otpadnih voda. Mašu sa izvjesnom ekspertiziom u kojoj je „crno na bijelo” utvrđeno da je upravo plac Novog prvoborca idealan za takvu investiciju.
Zaludu su se pojedini odbornici SO Herceg-Novi sporili oko toga sa gradonačelnikom Dejanom Mandićem. SO Herceg-Novi se zadužila kod Komercijalne banke iz Budva za 1,5 miliona eura za kupovinu zemljišta u Meljinama.
Gradonačelnik Mandić je jesenas kazao kako gradu ne treba Novi prvoborac, ni betonjerka, ni kamenolom.
,,Preduzeće očigledno nije održivo, nemaju kadrove i nijesu konkurentni na tržištu. Zbog toga smo upravi predložili preorijentaciju njihove dosad primarne grane na nešto drugo, poput valorizacije prostora koji već posjeduje na neki drugi način”, izjavio je Mandić.

KOSOVO ODGODILO POTPIS: Takva „valorizacija” je zapravo rasprodaja imovine, koju diktiraju Pit investment i Melie investment, iako nijesu većinski akcionari Novog prvoborca.

Svi se pitaju šta je sa vlasnikom famoznih 21,6 odsto akcija nekadašnjeg Saveznog ministarstva odbrane koje niko ne zastupa na skupštinama akcionara. Tih 21,5 odsto akcija Novog prvoborca dio su već napisanog ugovora Ministarstava odbrana Crne Gore i Srbije o razmjeni vojne imovine i usluga koji je trebalo da bude potpisan nedavno u Beogradu, ali do toga nije došlo zbog najave zvanične Podgorice da će uspostaviti diplomatske odnose sa Kosovom.
A imovina Novog prvoboraca ide na doboš, preostali radnici se otpuštaju, dok se sudske odluke ne poštuju.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo