Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ruski generali preuzimaju Zavalu

Objavljeno prije

na

Najmlađi ruski milijarder Sergej Polonski, vlasnik građevinske firme Mirax group praktično je uništen. Njegova kompanija nema novaca za završetak oobjekata u Rusiji i inostranstvu kao ni za vraćanje dugova bankama. Neki od njegovih najboljih objekata, nedovršeni poslovni kompleks Kula Federacije i Mirax Plaza u Moskvi, zaplijenjeni su krajem avgusta 2009, godine po zahtjevu ruske Alfa banke zbog neizmirenog duga od 200 miliona dolara. Uprkos tome što su brojni ruski mediji donijeli vijest o bankrotu Polonskog, u njegovoj crnogorskoj kompaniji Miraks Balkan to su uporno demantovali i najavljivali nastavak radova na opustjelom gradilištu na rtu Zavala iz mjeseca u mjesec.

Jesen i zima su prošli a radovi na Zavali nisu obnovljeni.

Sunovrat Miraksa se nastavlja, pa je sam Sergej Polonski na početnoj stranci zvaničnog sajta svoje firme početkom marta postavio slogan – „Prodajem sve! Veoma potreban novac!” sa brojem telefona u uglu.

„Novac mu je potreban da isplati dugove koji su do sredine februara ove godine iznosili oko 500 miliona dolara, kao i za završetak radova na velelepnim kompleksima Kula i Plaza”, navodi dnevnik Komersant.

Policija je po drugi put u posljednjih osam mjeseci upala u poslovne prostorije Miraksa.

Na dan 1. aprila služba Odjeljenja za ekonomsku bezbjednost Ministarstva unutrašnjih poslova okupirala je kancelarije Miraksa koje se nalaze u zgradi Kule Federacije. Policajci pod punom opremom i maskama okružili su zgradu u kojoj nije bio dozvoljen izlaz zaposlenima ni njihovo kretanje među spratovima.

Prema navodima Komersanta, riječ je o krivičnom slučaju krađe električne energije jednog od stanara u stambenom objektu Miraksa.

Bankrotom Polonskog neslavno se završio i jedan od najjačih graditeljskih poduhvata Miraksa u inostranstvu, izgradnja ekskluzivnog grada-kluba Astra Montenegro na rtu Zavala. Promovisan kao projekat od velikog značaja za crnogorski turizam, investicija vrijedna oko 200 miliona eura koje će se uložiti u gradnju dva hotela i niza individulanih vila na atraktivnom rtu koji razdvaja Slovensku od plaže Bečići, doživio je poslije dvije godine krah.

PUSTOŠ I DUGOVI: Iza Polonskog i njegovih poslovnih partnera koji su tokom kratkog ruskog investicionog buma na Crnogorskom primorju pronosili iluziju o ulasku ruskih miliona, nakon ludih žurki bogatih Rusa koje su dovodili, na kojima se točio vrhunski francuski šampanj i jeo najbolji ruski kavijar u društvu lijepih djevojaka, Budvi je ostalo napušteno graditeljsko ruglo i veliki dugovi.
Zavala je postala sinonim za najveću degradaciju prostora, za bespravnu gradnju, falsifikovanje strateških planova, izigravanju propisa, uništavanje prirodnih vrijednosti, betoniranje plaže, nasilno zatvaranje javnih puteva i šetališta lungo mare od Budve do Bečića…
Umjesto gradnje obećanog luksuznog turističkog resorta, na Zavali je niklo gusto nabijeno, divlje građeno i nedovršeno stambeno naselje.
Ključni razvojni projekat Budve postao je najveći dužnik i veliki problem za čiju se sanaciju grozničavo traže rješenja.
Budžet opštine oštećen je za oko 6,5 miliona eura koliko na ime nenaplaćenih komunalnih taksi Miraks trenutno duguje. Milione eura Miraks duguje preduzeću Monterra, generalnom izvođaču radova na Zavali.
Najveću štetu trpe kupci apartmana i stanova na Zavali kojima je prodato obećanje da kupuju „najviši standard življenja na nesvakidašnje lijepom Jadranu”. Bili su uvjereni da kao kupci stanova mogu da koriste privilegije i usluge hotela sa pet zvjezdica u elitnom kompleksu koji će imati vile premijum klase, hotel, i razne sadržaje, velnes i fitnes centar, spa centar, dječji klub, pristanište za jahte, pa čak i zoološki vrt. Ništa od toga na Zavali nije izgrađeno.

Kupci su uglavnom ruski državljani, generali, poznati umjetnici i muzičari, članovi ruske Dume, političari, biznismeni i bankari. Svoje vile na obali, u zoni morskog dobra sagradili su Sergej Polonski i Vjačeslav Lejbman, direktor Miraksa u Crnoj Gori.
Prema posljednjim informacijama koje stižu iz Opštine, prevareni kupci su se organizovali, formirali udruženje sa ciljem da obezbijede sredstva i sami izvedu završne radove u naselju. Nema govora o tome da će na Zavali investirati odbjegli tajlandski premijer Taksin Šinavatra, tvrde u lokalnoj upravi.
POBJEDA RAFAILOVIĆA:
Novi obrt na Zavali je vijest koju je potvrdio predsjednik opštine Rajko Kuljača, da će opština vratiti vlasnicima, pripadnicima bratstva Rafailovića zemlju na Zavali, koja im je bila oduzeta. „Ali samo pod uslovom da se ne mijenja namjena planirana na toj lokaciji”, kaže Kuljača. On takođe najavljuje da će sa novim investitorom, ukoliko se takav pojavi, uslove gradnje hotelskih kapaciteta ugovarati novi-stari vlasnici, članovi porodica Rafailović iz Bečića.
Podsjećamo, Urbanističkim projektom „Turistički kompleks Zavala” predviđeno je da u prvoj zoni, na parceli koja je u vlasništvu Sergeja Polonskog, budu izgrađene 32 vile, odnosno 237 apartmana. U drugoj fazi, na oko 61.500 kvadrata planirana je gradnja dva hotela, jednog od 10 i drugog sa 27 spratova, nazvanog Jedro, po ugledu na hotel Šat el Arab u Dubaiju.
Na polovinu te parcele koja je u vlasništvu opštine, vlasničko pravo polažu Rafailovići koji su podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Kotoru sa zahtjevom da se izrekne privremena mjera zabrane izvođenja radova na njoj. Oglušujući se o zahtjeve bivših vlasnika, Opština je prenijela tih 2,9 hektara zemljišta na opštinsku firmu Budva Holding. Plan je bio da opština uloži zemlju a Polonski sagradi manji hotel i „visokospratni stambeni objekat” pored!
Takozvani hotel Jedro, „novi graditeljski simbol Crne Gore”, bio je još jedna od prevara opštinskih čelnika i ruskih investitora na Zavali. U soliteru od 27 spratova, prema podacima sa sajta Astra Montenegro, predviđeni su takođe apartmani za prodaju, dok u cijelom kompleksu koji je planiran na oko 94.000 kvadrata, hotelski kapaciteti zauzimaju svega trećinu ukupno planiranih kvadrata!
Kako Prostornim planom Opštine Budva na Zavali nije dozvoljena gradnja kapaciteta namijenih tržištu ispada da Opština krši planove koje sama donosi. Skupa sa Ministarstvom za uređenje prostora koje je dalo saglasnost za stambenu gradnju na Zavali!

BEZ DOZVOLE: Da bi dovršili ružno naselje na iskrčenoj borovoj šumi Zavale, vlasnici moraju da legalizuju sve bespravne radnje prodavca.
Problem je nastao jer izvedeno stanje na terenu nije u skladu sa usvojenim urbanističkim projektom naselja i odobrenjem za gradnju koje je u decembru 2008. potpisao ministar Branimir Gvozdenović. Kako po broju sagrađenih zgrada tako i po njihovoj spratnosti.
Vruć krompir oko legalizacije bespravnih kuća i spratova Opština prebacuje na Ministarstvo za uređenje prostora. Traži se od novog investitora, Udruženja kupaca, da zatrpa nekakva prizemlja, da zasadi travu po krovovima zgrada, u skladu sa projektnim rješenjima… Trava na krovovima višespratnica na Zavali treba valjda da vrati zelenu boju Zavale, da pokrije načičkane stanove….
Niko ne traži da se poruše spratovi, tri vile bespravno sagrađene na pijesku plaže Guvance, da se oslobodi gradsko šetalište i put do tunela za Bečiće.
Možda bogati ruski generali uskoro sve to dovedu u red.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo