Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ruski generali preuzimaju Zavalu

Objavljeno prije

na

polonski

Najmlađi ruski milijarder Sergej Polonski, vlasnik građevinske firme Mirax group praktično je uništen. Njegova kompanija nema novaca za završetak oobjekata u Rusiji i inostranstvu kao ni za vraćanje dugova bankama. Neki od njegovih najboljih objekata, nedovršeni poslovni kompleks Kula Federacije i Mirax Plaza u Moskvi, zaplijenjeni su krajem avgusta 2009, godine po zahtjevu ruske Alfa banke zbog neizmirenog duga od 200 miliona dolara. Uprkos tome što su brojni ruski mediji donijeli vijest o bankrotu Polonskog, u njegovoj crnogorskoj kompaniji Miraks Balkan to su uporno demantovali i najavljivali nastavak radova na opustjelom gradilištu na rtu Zavala iz mjeseca u mjesec.

Jesen i zima su prošli a radovi na Zavali nisu obnovljeni.

Sunovrat Miraksa se nastavlja, pa je sam Sergej Polonski na početnoj stranci zvaničnog sajta svoje firme početkom marta postavio slogan – „Prodajem sve! Veoma potreban novac!” sa brojem telefona u uglu.

„Novac mu je potreban da isplati dugove koji su do sredine februara ove godine iznosili oko 500 miliona dolara, kao i za završetak radova na velelepnim kompleksima Kula i Plaza”, navodi dnevnik Komersant.

Policija je po drugi put u posljednjih osam mjeseci upala u poslovne prostorije Miraksa.

Na dan 1. aprila služba Odjeljenja za ekonomsku bezbjednost Ministarstva unutrašnjih poslova okupirala je kancelarije Miraksa koje se nalaze u zgradi Kule Federacije. Policajci pod punom opremom i maskama okružili su zgradu u kojoj nije bio dozvoljen izlaz zaposlenima ni njihovo kretanje među spratovima.

Prema navodima Komersanta, riječ je o krivičnom slučaju krađe električne energije jednog od stanara u stambenom objektu Miraksa.

Bankrotom Polonskog neslavno se završio i jedan od najjačih graditeljskih poduhvata Miraksa u inostranstvu, izgradnja ekskluzivnog grada-kluba Astra Montenegro na rtu Zavala. Promovisan kao projekat od velikog značaja za crnogorski turizam, investicija vrijedna oko 200 miliona eura koje će se uložiti u gradnju dva hotela i niza individulanih vila na atraktivnom rtu koji razdvaja Slovensku od plaže Bečići, doživio je poslije dvije godine krah.

PUSTOŠ I DUGOVI: Iza Polonskog i njegovih poslovnih partnera koji su tokom kratkog ruskog investicionog buma na Crnogorskom primorju pronosili iluziju o ulasku ruskih miliona, nakon ludih žurki bogatih Rusa koje su dovodili, na kojima se točio vrhunski francuski šampanj i jeo najbolji ruski kavijar u društvu lijepih djevojaka, Budvi je ostalo napušteno graditeljsko ruglo i veliki dugovi.
Zavala je postala sinonim za najveću degradaciju prostora, za bespravnu gradnju, falsifikovanje strateških planova, izigravanju propisa, uništavanje prirodnih vrijednosti, betoniranje plaže, nasilno zatvaranje javnih puteva i šetališta lungo mare od Budve do Bečića…
Umjesto gradnje obećanog luksuznog turističkog resorta, na Zavali je niklo gusto nabijeno, divlje građeno i nedovršeno stambeno naselje.
Ključni razvojni projekat Budve postao je najveći dužnik i veliki problem za čiju se sanaciju grozničavo traže rješenja.
Budžet opštine oštećen je za oko 6,5 miliona eura koliko na ime nenaplaćenih komunalnih taksi Miraks trenutno duguje. Milione eura Miraks duguje preduzeću Monterra, generalnom izvođaču radova na Zavali.
Najveću štetu trpe kupci apartmana i stanova na Zavali kojima je prodato obećanje da kupuju „najviši standard življenja na nesvakidašnje lijepom Jadranu”. Bili su uvjereni da kao kupci stanova mogu da koriste privilegije i usluge hotela sa pet zvjezdica u elitnom kompleksu koji će imati vile premijum klase, hotel, i razne sadržaje, velnes i fitnes centar, spa centar, dječji klub, pristanište za jahte, pa čak i zoološki vrt. Ništa od toga na Zavali nije izgrađeno.

Kupci su uglavnom ruski državljani, generali, poznati umjetnici i muzičari, članovi ruske Dume, političari, biznismeni i bankari. Svoje vile na obali, u zoni morskog dobra sagradili su Sergej Polonski i Vjačeslav Lejbman, direktor Miraksa u Crnoj Gori.
Prema posljednjim informacijama koje stižu iz Opštine, prevareni kupci su se organizovali, formirali udruženje sa ciljem da obezbijede sredstva i sami izvedu završne radove u naselju. Nema govora o tome da će na Zavali investirati odbjegli tajlandski premijer Taksin Šinavatra, tvrde u lokalnoj upravi.
POBJEDA RAFAILOVIĆA:
Novi obrt na Zavali je vijest koju je potvrdio predsjednik opštine Rajko Kuljača, da će opština vratiti vlasnicima, pripadnicima bratstva Rafailovića zemlju na Zavali, koja im je bila oduzeta. „Ali samo pod uslovom da se ne mijenja namjena planirana na toj lokaciji”, kaže Kuljača. On takođe najavljuje da će sa novim investitorom, ukoliko se takav pojavi, uslove gradnje hotelskih kapaciteta ugovarati novi-stari vlasnici, članovi porodica Rafailović iz Bečića.
Podsjećamo, Urbanističkim projektom „Turistički kompleks Zavala” predviđeno je da u prvoj zoni, na parceli koja je u vlasništvu Sergeja Polonskog, budu izgrađene 32 vile, odnosno 237 apartmana. U drugoj fazi, na oko 61.500 kvadrata planirana je gradnja dva hotela, jednog od 10 i drugog sa 27 spratova, nazvanog Jedro, po ugledu na hotel Šat el Arab u Dubaiju.
Na polovinu te parcele koja je u vlasništvu opštine, vlasničko pravo polažu Rafailovići koji su podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Kotoru sa zahtjevom da se izrekne privremena mjera zabrane izvođenja radova na njoj. Oglušujući se o zahtjeve bivših vlasnika, Opština je prenijela tih 2,9 hektara zemljišta na opštinsku firmu Budva Holding. Plan je bio da opština uloži zemlju a Polonski sagradi manji hotel i „visokospratni stambeni objekat” pored!
Takozvani hotel Jedro, „novi graditeljski simbol Crne Gore”, bio je još jedna od prevara opštinskih čelnika i ruskih investitora na Zavali. U soliteru od 27 spratova, prema podacima sa sajta Astra Montenegro, predviđeni su takođe apartmani za prodaju, dok u cijelom kompleksu koji je planiran na oko 94.000 kvadrata, hotelski kapaciteti zauzimaju svega trećinu ukupno planiranih kvadrata!
Kako Prostornim planom Opštine Budva na Zavali nije dozvoljena gradnja kapaciteta namijenih tržištu ispada da Opština krši planove koje sama donosi. Skupa sa Ministarstvom za uređenje prostora koje je dalo saglasnost za stambenu gradnju na Zavali!

BEZ DOZVOLE: Da bi dovršili ružno naselje na iskrčenoj borovoj šumi Zavale, vlasnici moraju da legalizuju sve bespravne radnje prodavca.
Problem je nastao jer izvedeno stanje na terenu nije u skladu sa usvojenim urbanističkim projektom naselja i odobrenjem za gradnju koje je u decembru 2008. potpisao ministar Branimir Gvozdenović. Kako po broju sagrađenih zgrada tako i po njihovoj spratnosti.
Vruć krompir oko legalizacije bespravnih kuća i spratova Opština prebacuje na Ministarstvo za uređenje prostora. Traži se od novog investitora, Udruženja kupaca, da zatrpa nekakva prizemlja, da zasadi travu po krovovima zgrada, u skladu sa projektnim rješenjima… Trava na krovovima višespratnica na Zavali treba valjda da vrati zelenu boju Zavale, da pokrije načičkane stanove….
Niko ne traži da se poruše spratovi, tri vile bespravno sagrađene na pijesku plaže Guvance, da se oslobodi gradsko šetalište i put do tunela za Bečiće.
Možda bogati ruski generali uskoro sve to dovedu u red.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo