Tehnologija ima ogroman potencijal, ali njome moraju upravljati ljudi — ne obrnuto. Budućnost neće pisati algoritmi, pisaće je ljudi, kao kolektivna snaga. Nalazimo se na raskrsnici. Odluke koje sada donosimo o tome ko gradi AI, ko od njega ima koristi, i čije vrijednosti ga oblikuju odrediće hoće li on pojačati ljudske potrebe ili ih potkopati

Koalicija filantropa najavila je petogodišnju inicijativu Humanity AI, vrijednu 500 miliona dolara. U okviru inicijative Humanity AI, deset najdinamičnijih američkih fondacija koje podržavaju umjetnost, rad i zapošljavanje, demokratiju, obrazovanje i bezbjednost, usmjeravaće nova ulaganja ka stvaranju budućnosti zasnovane na ljudima — budućnosti u kojoj AI služi čovječanstvu, jača zajednice i unapređuje ljudsku kreativnost.

Kako bi odgovorile na važna pitanja koja AI postavlja, Doris Duke Foundation, Ford Foundation, Lumina Foundation, Kapor Foundation, John D. and Catherine T. MacArthur Foundation, Mellon Foundation, Mozilla Foundation, Omidyar Network, David and Lucile Packard Foundation i Siegel Family Endowment udružuju svoje resurse da bi ljudima obezbijedile snažniji glas u zastupanju njihovih potreba i interesa. Kako smatraju oni su često izostavljeni iz rasprava o AI.

Kako AI postaje sve prisutniji u svakom segmentu društva i svakodnevnog života, ljudi počinju da postavljaju osnovna pitanja o svojoj ulozi i vrijednosti u budućnosti vođenoj vještačkom inteligencijom. Radnici se pitaju hoće li AI zamijeniti njih ili poboljšati njihov učinak; umjetnici se preispituju kako će se vrednovati njihov doprinos i da li će njihova intelektualna svojina biti zaštićena u svijetu u kojem postoji AI-generisana umjetnost; dok se mnogi brinu o rizicima koje AI može predstavljati po nacionalnu bezbjednost, kao i po njihovu digitalnu i fizičku sigurnost.

Cilj Humanity AI je promjena tog odnosa tako što će podržati tehnološke stručnjake, istraživače i zagovornike ujedinjene zajedničkom vizijom da AI postane sila dobra, koja stavlja ljude i planetu na prvo mjesto“.

Identifikovane su sljedeće prioritetne oblasti i planirana sredstva za njihove razvoje: demokratija, obrazovanje, humanistika i kultura, rad i ekonomija i bezbjednost.

Ova koalicija će se vremenom proširivati, uključujući i druge aktere koji se bave društvenim i kulturnim uticajem AI. Partneri Humanity AI inicijative počeće sa usklađenim dodjeljivanjem grantova već na jesen 2025. godine, usmjeravajući nova ulaganja kroz svoje programe i prioritetne oblasti Humanity AI.

„Poruka koju želim da odjekne svuda jeste ova: AI nije sudbina — on je dizajn,“ rekla je Michele L. Jawando, predsjednica Omidyar Networka. „Tehnologija ima ogroman potencijal, ali njome moraju upravljati ljudi — ne obrnuto. Budućnost neće pisati algoritmi, pisaće je ljudi, kao kolektivna snaga. Nalazimo se na raskrsnici. Odluke koje sada donosimo o tome ko gradi AI, ko od njega ima koristi, i čije vrijednosti ga oblikuju odrediće hoće li on pojačati ljudske potrebe ili ih potkopati. Ta budućnost je na nama da je osmislimo“.

Organizacije zainteresovane za Humanity AI mogu se prijaviti za ažuriranja, uključujući informacije o načinu prijave za grantove. Humanity AI poziva dodatne finansijere da se pridruže misiji i doprinesu izgradnji društva u kojem ljudi i zajednice imaju veću mogućnost i slobodu da oblikuju svoje živote, oblikujući i sam AI.

D. LUČIĆ

Italija je prva članica EU koja je zvanično usvojila zakon za regulisanje vještačke inteligencije.  S obzirom da je ovaj zakon novina, baš kao i njegovo polje djelovanja, primjena će biti pod nadzorom više državnih agencija

Nedavno smo u ovoj rubrici pisali o zakonima koji se moraju donositi vezano za pitanja koja se tiču vještačke inteligencije. Ponešto od toga se desilo brže nego što se smatralo da će se desiti, a da li je kvalitetno odrađeno, ostalo je da se tumači.

Italija je prva članica EU koja je zvanično usvojila zakon za regulisanje vještačke inteligencije. Senat Italije konačno je dao odobrenje na ovaj zakon nakon godinu dana rasprave. Novi zakon je usklađen sa ključnim EU Aktom o AI i postavlja jasne smjernice za njenu upotrebu u raznim sektorima.

Usvojeni zakon ima za cilj da uskladi inovacije sa zaštitom prava građana. Obuhvata širok spektar sektora, uključujući zdravstvo, obrazovanje i pravosudni sistem. Propisuje jasna pravila za AI, sa fokusom na transparentnost, sigurnost i razvoj usmjeren na čovjeka.

Zakon obavezuje kompanije da osiguraju da AI aplikacije budu u skladu s javnim interesom i da minimizuju rizike. Takođe, strogo reguliše upotrebu AI za djecu mlađu od 14 godina, zahtijevajući saglasnost roditelja za pristup. Italijanski mediji navode da je ovo jedna od najkontroverznijih odredbi zakona. A njeni branitelji navode da je ona direktan odgovor na nedavne zabrinutosti u vezi s uticajem vještačke inteligencije na razvoj djece i njihovu privatnost.

Prema ovom zakonodavstvu, Italija uvodi teške kazne za krivična djela povezana sa zloupotrebom AI. Vrlo značajno je uvođenje krivičnog djela koje se klasifikuje kao nezakonito širenje AI-generisanog sadržaja, poput deepfake materijala. Oni koji budu proglašeni krivima u Italiji mogu dobiti kaznu zatvora do pet godina ako njihovo djelovanje prouzrokuje štetu.

Pored toga, prevara povezana sa AI, krađa identiteta i pranje novca sada se tretiraju kao otežavajuće okolnosti, što znači strožije kazne u sudskim postupcima. Sudovi će imati ovlašćenje da brzo uklone štetne materijale, omogućavajući bržu reakciju na nezakonite AI aktivnosti.

S obzirom da je ovaj zakon novina, baš kao i njegovo polje djelovanja, primjena će biti pod nadzorom više državnih agencija. Agencija za digitalnu Italiju i Nacionalna agencija za sajber bezbjednost odgovorne su za sprovođenje regulative. Pored njih, finansijski regulatori poput Banke Italije i Consoba nastaviće da prate upotrebu AI u svojim oblastima. Kritičari izražavaju zabrinutost, jer će dvije agencije, a ne nezavisno tijelo, nadgledati sprovođenje novih pravila. Očigledno je ovo nešto o čemu će se u Italiji u narednom periodu voditi dosta polemike.

Novi zakon se bavi i autorskim pravima. Propisuje da su djela nastala uz pomoć AI zaštićena ukoliko potiču iz stvarnog intelektualnog rada, dok će AI-generisano rudarenje teksta i podataka biti dozvoljeno samo za nekorišćeni sadržaj koji nije zaštićen autorskim pravima ili za naučna istraživanja ovlašćenih institucija. Italijanska premijerka Đorđa Meloni je tehnologiju opisala kao najveću revoluciju našeg vremena, ali je istakla da ona može dostići svoj puni potencijal samo ako se razvija u okviru etičkih pravila koja stavljaju fokus na ljude, njihova prava i potrebe.

R.M.

Analiza umjetničkih djela i detekcija falsifikata od strane AI mogla bi donijeti revoluciju na polju umjetnina. Zato i ne čudi što se ovi modeli razvijaju na raznim stranama svijeta

Montrealski start-up Acrylic Robotics je ovoga jula objavio da će, u partnerstvu sa Norval Morrisseau Estate, izraditi AI robota koji će reprodukovati pet slika kanadskog slikara Norvala Morrisseaua. One će nakon toga biti ponuđene za kupovinu.

Nije ovo jedini start up koji pokušava da napravi proboj u ovoj niši. Analiza umjetničkih djela i detekcija falsifikata od strane AI mogla bi donijeti revoluciju na polju umjetnina. Zato i ne čudi što se ovi modeli razvijaju na raznim stranama svijeta.

„Napravili smo sopstvenu vještačku inteligenciju pod nazivom Norval AI koja pomaže u određivanju vjerovatnoće autentičnosti slika ovog slikara“, rekao je Cory Dingle, izvršni direktor Morrisseau Estate, za The Art Newspaper. On objašnjava da je ovaj model razvijen da obavlja i mnoge druge funkcije koje pomažu muzejima u provjeri porijekla djela, kao i pravosudnim organima. Moguće i da otkrije osobu koja je uradila falsifikovano djelo.

„Trebaju nam preciznije replike da testiramo naš AI program – postojeće lažne slike su bile tako loše“, kaže Dingle. „Saradnjom sa Acrylic Robotics pomogli smo da njihov robot nauči da stvara realističnije lažne slike“, objasnili su.

Prošle godine Norval Morrisseau Family Foundation pomogla je Acrylic Robotics da proizvede vrlo preciznu repliku jedne od originalnih Morrisseauovih slika. Ova replika je potom obrađena kroz Norval AI program, a rezultati su podijeljeni sa Acrylic Robotics kako bi se unaprijedile buduće replike.

Zanimljiv primjer je i apstrakcija Jacksona Pollocka. Sa cijenama ponekad većim od 100 miliona dolara, njegove slike su česta meta falsifikatora.

Zato je tim predvođen profesorom sa Univerziteta u Oregonu razvio alat koji može autentifikovati Pollockova djela sa tačnošću od 98,9 posto, dajući stručnjacima za umjetnost novu, naučno utemeljenu metodu za otkrivanje falsifikata.

Alat koristi mašinsko učenje za prepoznavanje vizuelnih karakteristika, poput fraktalnih obrazaca prisutnih u Pollockovim jedinstvenim kompozicijama.

Ovaj model naučen je na kolekciji od skoro 600 digitalizovanih djela. Tu nijesu uključeni samo Pollockovi originali i skice već i neki poznati falsifikati.

Tim iza ovog modela kaže da je potrebno hiljade slika da se neuronska mreža njihovog modela efikasno obuči. Mnogo kontroverzi oko autentifikacije umjetnosti leži u tome da li su u nju uključeni ljudi koji rade na identifikaciji pristrasni, ili imaju neki motiv. Uz ovakve AI modele sve će biti mnogo lakše.

Istraživači naglašavaju da njihova tehnika autentifikacije neće zamijeniti stručnjake za umjetnost. U idealnom svijetu, kombinacija ovakvih metoda sa drugim tehnikama, poput analize materijala ili vizuelne inspekcije, može pružiti izvanredan dodatak struci.

D.LUČIĆ