MONITORING
SARA VIDAK I DRUGI FENOMENI CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA: Kazni me selektivno
Za Beograđanku Saru Vidak u Crnoj Gori malo ko više ne zna. Mnogima nije jasno zbog čega skoro svakog dana tokom proteklih tridesetak dana pročitaju njeno ime među udarnim vijestima, ali ni oni upućeniji ne uspijevaju do kraja sebi da razjasne kako je to jedna dvadesetogodišnjakinja iz susjedne zemlje postala dio njihove svakodnevice.
Vidak, o kojoj slušamo cijeli bogovetni avgust, ove je sedmice osuđena na četiri mjeseca zatvora zbog optužbi da je napala sutkinju suda u Kotoru Jelenu Stanišić, i ukinut joj je pritvor do pravosnažnosti presude. Tužilaštvo je Beograđanku teretilo da je 14. avgusta oko podneva u prostorijama Suda za prekršaje u Kotoru napala sutkinju kotorskog suda, koja je tom prilikom zadobila laku tjelesnu povredu. Sutkinja tvrdi da je Vidak fizički napala nezadovoljna epilogom prekršajnog postupka protiv njenog momka Stevana Prpe, kome je ona prethodno izrekla novčanu kaznu zbog saobraćajnog prekršaja. Sara Vidak i njena porodica, međutim, tvrde da to nije tačno, te da je sutkinja ta koja je bila neprijatna prema njoj i prva je napala.
Advokat optužene Vidak, Srđan Lješković ocijenio je nakon izricanja presude da je Beograđanka osuđena bez mnogo dokaza, da nije bilo naloženo uzimanje tkiva ispod noktiju njegove klijentkinje kako bi se vidjelo da li DNK materijall odgovara Stanišićevoj, čije povrede nisu ni fotografisane, niti je utvrđeno da li razmak ogrebotina na njenoj ruci odgovara razmaku noktiju Sare Vidak.
Kako god, Beograđanka je pritvorena, a suđenje organizovano nikad ekspresnije u istoriji crnogorskog pravosuđa. Jemstvo koje je za nju ponudio advokat, u iznosu od 10 hiljada eura, odbijeno je.
A u slučaj su se ubrzo javno ,,uključili”i crnogorski i srpski visoki zvaničnici. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i ministar pravde Zoran Pažin su, između ostalih, odmah nakon događaja osudili napad na sutkinju, pozdravili reakciju policije i tražili brzo procesuiranje slučaja. Smetnuli su s uma ,,prezumpciju nevinosti”. Potom je reagovao i šef srpske diplomatije Ivica Dačić. ,,Lično osuđujem hajku u crnogorskim medijima bez ikakvih dokaza”, rekao je Dačić.
Slučaj je potom prerastao u jednu verziju rata između ovdašnjih i beogradskih medija. Ovdje su presudili Beograđanki, a u Beogradu sutkinju nazivali lažljivom.
Ispostavilo se, u međuvermenu da Sara Vidak ima i rođake među političarima ovdje. ,,Osam dana sam ćutao u želji da nijednim svojim potezom ne odmognem maloj Sari, i da neko ne zloupotrijebi moje javno saopštenje. Kakva je država Crna Gora i kakav je njen državni aparat to mi iz Demkratskog fronta dobro znamo. Montirani politički procesi, zatvaranje naših funkcionera, naših članova i članova naših porodica, privođenje na stotine naših aktivista, samo je vrh ledenog brijega u pomahnitalom obračunu aktuelnog režima sa političkim neistomišljenicima i borcima za slobodu i demokratiju”, oglasio se i Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta (DF).
On je ocijenio da je hapšenjem i određivanjem pritvora dvadesetogodišnjoj Beograđanki, režim pokazao da je metastaza zahvatila svaki državni organ.
,,Da li su Veselin Pejović ili bratanić Brana Mućunovića bili pritvoreni zbog napada na Nebojšu Medojevića, da li je Šaleta Đurović bio ijedan sekund u pritvoru kada je prebio državljanina Srbije, da li je neko bio pritvaran kad su inspektori završavali u moru…”, ređao je primjere Đukanović. Po njegovim riječima ,,Šarić, Kalić, Marović, Soković, Keljmendi i njima slični nijesu bili interesantni pravosudnim organima i nijesu zadržavani u pritvoru zbog mogućeg bjekstva”.
Iako je napad na sudiju ozbiljan prestup, a poruka u tom slučaju treba biti jasna, zaimljivo je da crnogorski pravosudni i istražni organi nemaju baš uravnoteženu praksu kad su u pitanju napadi na službena lica – sudije,poslanike, policajce…Niti su do sada bili ovako revnosni i strogi.
Nebojšu Medojevića, tada člana skupštinskog Odbora za bezbjednost 20. februara 2010. godine napao je ispred zgrade u kojoj živi Nenad Mićunović, bratanić Nikšićanina Brana Mićunovića, prijatelj Mila Đukanovića sa italijanske optužnice za šverc cigareta. On je od Medojevića tražio da prestane sa pominjanjem njegove porodice: „Ja sam Nenad Mićunović i ne dirajte nam porodicu, jer sa svima koji verbalno napadaju našu porodicu mi se moramo obračunati”, kazao je i nogom udario poslanika. Osuđen je na novčanu kaznu od 400 eura.
Nikšićanin Ranko Radulović , protiv koga je sada podiguta optužnca kao vođi grupe koja je između ostalog pripremala više likvidacija, pa i na visoke funkcionere u bezbjednosnom sektoru, nikada nije krivično odgovarao zato što je, kako je sam priznao, bacio dvojicu državnih službenika, odnosno inspektora, u more 2008. godine.
To je potvrđeno i u izvještaju iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, a tužilaštvo je tvrdilo da nije moglo pokrenuti postupak jer nije bilo prijava napadnutih službenika. ,,Niko od inspektora, nije podnio krivičnu prijavu protiv Radulovića zbog napada na službena lica. Tužilaštvo ni sada, nakon javnog priznanja Radulovića, ne može pokrenuti postupak protiv njega, jer je evidentno da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, koje je navodno izvršeno 2008. godine”, objasnili su.
Radulović je tvrdio da ima i svjedoke da je napao inspektore. ,,Jednog sam udario, a drugi je sam skočio u more. Imam ja dosta svjedoka koji će to da potvrde. A i oni sami znaju ko su i šta su”, kazao je on Vijestima.
Ministar policije Mevludin Nuhodžić svojevremeno se požalio da se napadi na policajce često dešavaju, a da sudovi u tom slučaju izriču kazne ispod zakonskog minimuma.
Zašto je Sara Vidak postala tema političara ne može se sa sigurnošću tvrditi. Jedno je, bar ovdje jasno, nije svejedno koga sud kažnjava.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije
-
Izdvojeno1 sedmicaI POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmicaEDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmicePRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmiceGRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način