Pomoć koju su susjedne države spremno pružile Hrvatskoj poslije potresa na području Petrinje i Siska, značila je za sigurnost u regiji više nego nabavka bilo kakvih borbenih aviona

Prizor prvi

Potres u Zagrebu. Ljudi se iseljavaju iz srušenih i teško oštećenih kuća. Bolnice na Šalati, velike zgrade građene 1928. i 1930, iseljene kao neupotrebljive, glavna zgrada Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, građena 1909, iseljena zbog oštećenja, teško stradala bolnica u Petrovoj, izgrađena 1920, iseljena, bolnica na Jordanovcu, … Šteta samo na zdravstvenim ustanovama u Zagrebu procijenjena na miljardu kuna.

U Hrvatskoj uvedena stroga ograničenja zbog epidemije COVID-19.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević: „Odgađa se nabava borbenih aviona zbog krize uzrokovane koronom. O tome će se razgovarati nakon što prođe pandemija, kad gospodarska situacija bude bolja“.

 ***

Prizor drugi

Ljetno opuštanje, poslije izjava o pobjedi nad COVID-19, završilo je i broj bolesnika zaraženih sa SARS-CoV-2 eksponencijalno raste.

Liječnici, sestre, bolničari, .. javno protestiraju pred KB Dubrava jer su uvjeti takvi da ni novopridošlim bolesnicima od COVID-19, ni svojim redovnim pacijentima nisu u stanju pružiti adekvatnu pomoć.

Šest liječničkih organizacija šalje pismo Vladi u kojem upozoravaju da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj pred slomom i traže uvođenje strogih epidemioloških mjera.

Zagrebačka ,,Arena“, izgrađena 2008. za utakmice i koncerte, uređuje se za prihvat bolesnika od COVID-19.

Preko puta „Arene“ stoje betonske konstrukcije nečega što se trebalo zvati „Sveučilišna bolnica“ i čija je izgradnja počela 1985. Građena je kao najveći klinički centar u Hrvatskoj, otporna na potrese od 9 Richtera, a za njenu izgradnju građani Zagreba odvajali su 1,5% od svojih plaća i mirovina tokom deset godina, od 1982. do 1992. Izgradnja je, 1992, kad se od daljnje izgradnje odustalo, bila dovršena 45 posto.  Danas se taj „betonski spavač“, zarastao u šibljike s desne obale Save, zove „Sveučilišna bolnica u izgradnji u likvidaciji“.

Međuresorno povjerenstvo za nabavu borbenih aviona zaprimilo je četiri ponude za kupnju 12 aviona po cijeni od miljarde do miljarde i pol eura.

Prizor treći

Katastrofalan potres u Petrinji i Sisku. Očajni ljudi stoje ispred svojih srušenih kuća. Plućna bolnica u Petrinji teško oštećena i evakuirana. Od bolnice u Sisku, koja je, kad je izgrađena 1896, bila najmodernija bolnica u Hrvatskoj, ostao je upotrebljiv samo jedan odjel.

Međuresorno povjerenstvo za nabavu borbenih aviona izabralo jednu od četiri ponude i svoj izbor poslalo Vladi. Računa se da je cijena nabave eskadrile od 12 lovačkih aviona tek trećina troška njihovog održavanja.

***

Smisao i jedna od glavnih dužnost države i državnih institucija je da brinu o sigurnosti građana. Barem u teoriji.

A hrvatski građani jesu ugroženi!

Od epidemije, od prirodnih nepogoda, potresa, poplava, … Ugroženi su jer se zdravstveni sustav raspada, bolnice se zatvaraju, nove se ne grade, dostupna zdravstvena skrb je sve slabija, a liste čekanja sve duže. Sve više ljudi ugroženo je siromaštvom, a o ugroženosti ljudi koji su ostali bez svojih domova i radnih mjesta da se ne govori.

Odgovorna Vlada odgodila bi izdavanje ogromnih sredstava za naoružanje, tako nužno potrebnih na drugim mjestima, zdravstvu, obnovi od potresa, za neka buduća vremena. Kada se privreda oporavi, kad se štete od 2020. godine saniraju, kad se, racionalnom politikom Vlade, smanje prijetnje koje hrvatske građane ugrožavaju danas. Srećom, među te prijetnje ne spada prijetnja vanjskom vojnom agresijiom. Hrvatska je članica EU i NATO-a, okružena je državama koje su ili članice EU (i NATO-a) ili su u pregovorima da to postanu.

Borbeni avioni neće ni na koji način povećati ozbiljno ugroženu sigurnost građana, a obnova i izgradnja bolnica, porušenih kuća, radnih mjesta, … hoće.

Osim toga, moderni lovci su specijalizirano, uglavnom ofenzivno, oružje. Oni mogu preletjeti s kraja na kraj Hrvatske za nekoliko minuta ali, za razliku od helikoptera, ne mogu se upotrebiti za ništa drugo van njihove uske vojne namjene. U doglednoj budućnosti Hrvatskoj ne prijeti vanjska agresija, ali je prilično izgledno da će u doglednoj budućnosti i danas najmoderniji lovci biti zastarjeli i zamijenjeni višestruko jeftinijim dronovima.

Pomoć koju su susjedne države spremno pružile poslije potresa na području Petrinje i Siska, značila je za sigurnost u regiji više nego nabava bilo kakvih aviona. Slike konvoja kamiona s građevinskim strojevima koji je odmah krenuo iz Rogaške Slatine prema Petrinji i Sisku, propratna odluka predsjednika Srbije da za štete od potresa u Hrvatskoj Srbija donira milijun eura, građani Beograda koji su došli pred hrvatsko veleposlanstvo izraziti solidarnost s postradalima u Hrvatskoj, kontejneri koji stižu iz BiH, masovno skupljanje pomoći u Crnoj Gori, … A pomoć koja stiže iz EU rječitije govori o njenoj važnosti i snažno doprinosi osjećaju zajedništva i pripadnosti.

Pokazalo se da naoružavanje može djelovati i u suprotnom smjeru nego što tvrde političari koji ga zagovaraju. Prema smanjenju, a ne povećanju sigurnosti građana. Primjera je bezbroj. Od čuvene Goeringove poruke njemačkim građanima u doba kad se nacistička Njemačka naoružavala: „Morate izabrati putar ili topove. S topovima ćete biti moćni, od putra samo debeli“. Koliko bi samo sigurnost njemačkih građana bila veća da su izabrali putar. Do trajnog problema američkih građana, koji su nesigurniji što više oružja kupuju za vlastitu sigurnost.

Ali politike koje, ustrajno i dugotrajno, „kod kuće“ ulažu u zdravstvo, u obrazovanje, u institucije koje brinu za one kojima je pomoć potrebna, a „prema van“ razvijaju dobre odnose sa susjedima, gotovo uvijek vode većoj sigurnosti i svoje zemlje i njenih građana.

Zoran PUSIĆ
*Naslov komedije Jovana Kesara s početka 1970-ih.

Komentari

EIB je 2020. godine investirala preko 1 milijarde EUR kao podršku bržem oporavku Zapadnog Balkana

U jeku globalne pandemije koja mijenja tok moderne istorije, zemlje Zapadnog Balkana preduzimaju važne mjere za sprečavanje daljeg opadanja ekonomije. S obzirom na to da je prisutna u regionu preko 40 godina, Evropska investiciona banka (EIB) je uvijek predstavljala pouzdanog partnera u svim hitnim slučajevima u kojima je potrebna neposredna finansijska pomoć. To je bio slučaj tokom ogromnih poplava u Bosni i Hercegovini 2011. godine, u Crnoj Gori 2012. i u Srbiji 2014. godine, tokom ekonomske krize 2008, zemljotresa u Albaniji 2019. godine, a sada i razorne krize izazvane pandemijom COVID-19, koja nastavlja da nepovoljno utiče na ljudske živote i ekonomske izglede.

Na samom početku pandemije, institucije EU su udružile snage u okviru inicijative Tim Evropa kako bi podržale društveno-ekonomski oporavak u zemljama partnerima. Kao dio te inicijative, EIB je usvojila finansijski paket za COVID-19 za Zapadni Balkan u iznosu od 1,7 milijardi EUR. Predviđeno je da on pomogne privatnom sektoru i sektoru zdravstva kako bi riješili najhitnije deficite. Od tada smo otišli korak dalje u naporima i već smo uspjeli da izdvojimo preko jedne milijarde eura za region putem raznih finansijskih instrumenata. Naša finansijska pomoć je udružena sa tehničkom pomoći i posebnim mjerama koje za cilj imaju ubrzavanje raspodjele postojećih i novih sredstava u okviru finansijskog programa za COVID-19.

Nacrt ekonomskog razvoja

Pandemija je otkrila slabost nacionalnih sistema zdravstvene zaštite i privatnog sektora, kao i nedostatak vitalne infrastrukture, što utiče na reagovanje jedne zemlje tokom krize. Prema tome, dugoročno osnaživanje ovih sektora putem povećavanja njihove otpornosti na hitne slučajeve predstavlja ključni faktor za dalji razvoj i rast. Kriza izazvana pandemijom COVID‑19 trajno mijenja način našeg poslovanja koje mora da se ubrzanim korakom usmjeri na digitalizaciju i održivost.

Novi ekonomski i investicioni plan, koji je Evropska komisija nedavno usvojila, predstavlja nacrt sveukupne društveno-ekonomske transformacije Zapadnog Balkana. Na nedavno održanom samitu u okviru Berlinskog procesa, predsjednik EIB banke Hojer je podržao plan koji predlaže mobilizaciju 9 milijardi eura za investiranje u prelazak na digitalne i ekološke tehnologije, održivi rast i mobilnost.

Stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta koje je zasnovano na održivosti i digitalizaciji i usaglašeno sa standardima EU predstavlja srž ove inicijative. EIB je spremna da pokrene svoju finansijsku i tehničku podršku kako bi pomogla regionu da izgradi bolje transportne, digitalne i energetske mreže koje će omogućiti neometanu razmjenu robe i proizvoda, kao i konkurentnije i kohezivnije tržište. Neki od prvih projekata u tom pravcu obuhvataju obnavljanje željezničkih mreža između zemalja u regionu, izgradnju dijelova auto-puta na koridorima Vc, X i VIII, kao i razvoj projekata koji su digitalni i energetski efikasni.

Pomoć za oporavak MSP

Posebna podrška biće usmjerena na mala i srednja preduzeća (MSP), koja predstavljaju glavni izvor zapošljavanja u regionu i obezbjeđuju poslove za preko 70 posto aktivne populacije. Ovaj sektor je najgore pogođen pandemijom, pa je EIB banka oslobodila 100 miliona eura 2020. godine samo za Crnu Goru, kako bi pomogla malim preduzećima da ostanu likvidna i da nastave sa radom i zapošljavanjem u ovim teškim vremenima. Novi plan Evropske komisije obuhvata prilagođenu podršku za privatni sektor putem obezbjeđivanja garancija u okviru novog Garantnog instrumenta (GF) za Zapadni Balkan i Evropskog investicionog fonda. Pored smanjivanja rizika i troškova finansiranja, očekuje se da ove mjere doprinesu mobilizaciji potencijalnih investicija u visini do 20 milijardi eura tokom ove decenije i da znatno unaprijede razvoj MSP u regionu.

Konkretan fokus će biti na podršci mikro i startap kompanijama, koje se često susreću sa poteškoćama u pristupanju finansijskim sredstvima usljed visokog rizika kreditiranja. Olakšano dobijanje prilagođenih kreditnih linija sa pristupačnim uslovima biće od ključnog značaja pri pomaganju malim preduzećima da nastave sa radom i proizvodnjom u toku ovih neprestanih izazova.

Održivo regionalno tržište zasnovano na znanju

Podsticanje inovacija na polju transformacije privatnog sektora u smjeru ekoloških i digitalnih tehnologija biće jedan od prioriteta EIB banke, pošto će to odrediti tok budućeg rasta. Razvili smo specijalne fondove i finansijske instrumente za podršku inovativnim preduzetnicima i infrastrukturnim projektima velikih razmjera. EIB na Zapadnom Balkanu finansira izgradnju naučnih i tehnoloških parkova, koji predstavljaju logistička čvorišta za tehnološke startap kompanije. U tim centrima za inovacije mlade kompanije mogu da razvijaju svoje napredne koncepte i da ih plasiraju na tržištu, uz stručnu podršku koju pružaju timovi mentora i konsultanata. Pomoću sredstava EIB banke već su izgrađena tri takva parka, u Novom Sadu, Nišu i Beogradu.

Izgradnja snažnog i održivog zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju, sa solidnim transportnim, digitalnim i energetskim vezama stvoriće nove mogućnosti za ljude u cijelom regionu. To će omogućiti ekonomiji Zapadnog Balkana da se integriše u tržište EU i njene lance vrijednosti, da postane konkurentnija i stvori nove i inkluzivne prilike za zapošljavanje.

Ljiljana PAVLOVA
(Autorica je potpredsjednica Evropske investicione banke )

Komentari

Zloupotreba interneta kao sredstva za masovno širenje lažnih vijesti odavno se smatra najvećom prijetnjom konceptu demokratije. Cilj je, pored očuvanja vlasti, i subverzivno djelovanje u inostranstvu radi širenja vlastitog uticaja. Posljednjih nekoliko godina preplavljeni smo pričama o botovima, trolovima i bot mrežama  kojima se utiče na javno mnjenje putem društvenih mreža, iako je većini ljudi nejasno njihovo značenje i koncept

Masovno širenje digitalnih dezinformacija kroz zloupotrebu interneta se odavno smatra najvećom prijetnjom konceptu demokratije, kojima se služe autoritarni režimi diljem planete. Cilj je, pored očuvanja vlasti, i subverzivno djelovanje u inostranstvu radi širenja vlastitog uticaja. Posljednjih nekoliko godina preplavljeni smo pričama o botovima, trolovima i bot mrežama (botnets) kojima se utiče na javno mnjenje putem internetskih društvenih mreža, iako je većini ljudi i dalje nejasno njihovo pravo značenje i koncept.

Bot je, u suštini, nalog na društvenoj mreži koji automatski odrađuje zadatke putem zadatih algoritama a koji se predstavlja kao živa osoba. Dizajniran je tako da može sam postavljati objave na društvenim mrežama (najčešće Twitter-u), koje dozvoljavaju korisniku da otvara višestruke naloge.

Trol je živa osoba koja ciljano inicira zapaljive kontroverzne rasprave sa namjerom stvaranja i/ili produbljivanja podjela na društvenim mrežama uz sijanje lažnih ili poluistinitih informacija kako bi se isprovocirale ostrašćene reakcije. Trolovi koriste botove da bi povećali amplitudu online podrške svojim objavama i raspravama time zbunjujući i varajući javno mnjenje na internetu koga koristi skoro 87 posto stanovništva razvijenih država.

Za vrijeme rata u Ukrajini 2014. godine ruski agresor je, osim svojih oružanih snaga preobučenih u uniforme samoproglašenih „narodnih republika“ na istoku i Krimu, obilato koristio čitave bataljone trolova koji su sjedili za kompjuterima, kreirali i sijali lažne vijesti uz pomoć botova preko društvenih mreža širom planete. Plan je bio da se unese zabuna i predstavi se konflikt kao unutrašnji sukob između proruskih regiona i Kijeva iza kojega stoji Zapad. Posebno je ostao zabilježen slučaj obaranja putničkog aviona Malezija Airlines iznad istočne Ukrajine ruskom raketom, kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade. Ruska strana je, da bi sakrila odgovornost zbog ispaljivanja rakete usljed pogrešne identifikacije vazduhoplova, lansirala nekoliko lažnih priča oko obaranja aviona, koje su putem botova viralno prenošene internetom dok su se trolovi uključili u davanje prokremaljskih komentara i prebacivali odgovornosti na Kijev pozirajući kao građani zapadnih zemalja.

Fenomen „lažnih vijesti“ (fake news) je doživio vrhunac za vrijeme predsjedničke trke u Sjedinjenim Državama 2016. godine, nakon čega su američke vlasti pokrenule nekoliko istraga oko miješanja Rusije u izborni proces. Digitalni udar na SAD je predvodila Agencija za istraživanje interneta (AII) sa sjedištem u Olginu, okrugu St. Petersburg, koja se povezuje sa Jevgenijem Prigožinom, kontroverznim oligarhom bliskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Inače se za Prigožina vezuje i Vagner grupa, plaćenička armija koja djeluje u Ukrajini, Siriji, Centralnoafričkoj Republici itd. i koristi se za crne operacije kako bi se izbjeglo otvoreno rusko učešće u konfliktima van zemlje. Agencija za istraživanje interneta se još popularno zove i Putinova Fabrika trolova i ima oko 1000 stalno zaposlenih. Američko Ministarstvo pravde je u februaru 2018. podiglo optužnicu protiv 13 Rusa povezanih sa ovom agencijom i protiv same agencije zbog pokušaja da utiču na rezultat izbora u korist sadašnjeg predsjednika Donalda Trampa.

Kada se pogleda metod rada Agencije za istraživanje interneta (AII), zapravo se vidi da je fabrika trolova radila ne toliko da pomogne Trampu na izborima koliko da eksploatiše i produbi podjele u američkom društvu time ga učinivši ranjivijim i slabijim. Ruski trolovi su inicirali brojne debate na internetu o imigraciji, abortusu, nošenju oružja, pravima Afroamerikanaca i LGBT populacije, pozirajući kao Amerikanci sa lažnih društvenih naloga pri tom koristeći botove da multipliciraju podršku za jednu i drugu stranu u pregrijanoj debati. U aprilu 2016. godine AII je pozivala na proteste zbog smrti dvoje Afroamerikanaca za čije stradanje je optužena policija dok su istovremeno podsticali i protest bijelih nacionalista u Džordžiji koji se završio scenama nasilja. Tokom predsjedničke kampanje AII je objavljivala i rasturala postove u kojima je podržavala i napadala oba predsjednička kandidata predstavljajući se kao Facebook grupe fanova obje strane.

Mimo izbora, ruski trolovi će biti upamćeni po izazivanjima panike preko lažnih vijesti. Prvo je 11. septembra 2014. lansirana vijest o požaru koji je izbio u nepostojećoj hemijskoj fabrici u Centervilu, Luizijana i da je požar podmetnut od strane Islamske države. Čak su montirana i Twitter saopštenja kao i snimak požara na Youtube-u. Drugo sijanje panike trolova se desilo 13. decembra 2014. kada su lansirane vijesti o izbijanju epidemije ebole u Atlanti sa istih naloga sa kojih je lansirana i lažna vijest o požaru u hemijskoj fabrici. Zatim je sa različitih naloga objavljena lažna vijest da je policija Atlante namjerno usmrtila jednu Afroamerikanku istog dana.

Na domaćem frontu Putinova Fabrika trolova ima zadatak da napada opoziciju i sve što je protiv Kremlja a sa druge strane maksimalno da uzdiže Putina i njegov autokratski stil vladanja zemljom.

Za razliku od Rusije koja vani vodi negativnu kampanju i radi na urušavanju povjerenja u zapadne demokratije, Kina ima nešto drugačiji pristup. U Kini se zadnje vrijeme jako potencira kineska efikasnost i dominacija u suzbijanju pandemije COVID-19 upravo zahvaljujući autoritarnom i centralizovanom sistemu vladanja za razliku od demokratskog i neefikasnog Zapada. Kina se takođe hvali pomoći koju je poslala Italiji, Mađarskoj i Srbiji, pri tom prenaglašavajući količinu i kvalitet takve pomoći. Kineski mediji su obilato izvještavali o „oduševljenju“ koje je kineska pomoć izazvala u Evropi prikazavši televizijsku scenu gdje navodno Italijani šalju aplauze Kini uz zvuke kineske himne. Kasnije je analizom toga priloga utvrđeno da je pomenuti aplauz posvećen zdravstvenim radnicima Italije dok je melodija kineske himne naknadno ubačena u prilog. Slično je izvještavano i u nekim ruskim medijima s tim što je navedeno, naravno uz zvuke ruske himne, da Italijani aplaudiraju Rusiji zbog pomoći koju je Putin poslao.

S druge strane kineski trolovi i botovi su zaduženi da prate sve „antikineske“ aktivnosti i odgovore kontra napadima. U samoj Kini internet i društvene mreže su pod cenzurom tako da je vladajućoj Komunističkoj partiji donekle lakše da drži kućnu situaciju pod stegom i objavljuje priloge gdje srpski predsjednik Vučić ljubi kinesku zastavu prilikom dočeka aviona sa doniranom opremom i gdje se zahvaljuje ideološki srodnom režimu „jer je EU izneverila Srbiju“.

Kad je naš region u pitanju, kompanija Twitter je objavila 2. aprila ove godine da je uklonila 8588 naloga „namjenjenih promociji vladajuće partije u Srbiji i njenog lidera“ zbog kršenja pravila. Twitter je takođe objavio da je osim bot naloga u Srbiji uklonio i naloge režima u Egiptu, Hondurasu i Saudijskoj Arabiji u kojoj je uklonjeno preko 5000 automatizovanih naloga koji su štancali slavu i hvalu kraljevskoj porodici.

Srbijanski botovi su sprovodili koordiniranu akciju i poslali čak 43 miliona objava (ili tvitova) „u kojima se radilo na promociji Vučićeve politike i potkopavanju podrške njegovim protivnicima“ navodi se u analizi Stanforda (Internet observatorije u Kaliforniji). „Vlada pripada narodu a ne žutim tajkunima“ tj. opoziciji, hvale se „mudro preduzete reforme Aleksandra Vučića“ i „narod na izborima odlučuje ko će biti na vlasti“ su neki od stalno ponavljajućih botova kojima se dnevno zasipao običan narod. Botovi SNS-a su lansirali i 14.8 miliona napada na protivnike Vučića, prevashodno protiv Saveza za Srbiju. Sam Vučić se „čudio“ vijestima sa Twitter-a rekavši da „ne zna ništa o tome“ i da ga narod podržava i bez Twitter-a.

Crna Gora baštini iste sisteme vrijednosti kao i zemlje čije naloge je Twitter uklonio. Digitalne aktivnosti crnogorskih službi se veoma vidljive preko tvitovanja botova na komentarima portala i društvenih mreža. Već je ranije objavljivano u domaćim medijima da policija i tajna služba imaju posebnu jedinicu trolova sa određenim brojem bot naloga kojima se podstiče razdor među opozicijom i razne istorijske podjele kako bi se skrenula pažnja sa kriminala i korupcije u gornjim ešalonima vlasti. Izvještavano je da su posebno praćene aktivnosti i objave odbjeglog biznismena i privatnog bankara vladajuće partije, na koje se hitro odgovaralo putem već spremnih komentara trolova na društvenim mrežama. Realno je očekivati da će biti sve više inducirane online rasprave oko crkve i popova, koje će se forsirati radi skretanja pažnje sa suštinskih životnih problema i pohare državnih resursa.

Tu je i neslavni slučaj objavljivanja slike dječaka navodno prebijenog od strane crnogorske policije. Tu su uradili jedan od lidera DF Nebojša Medojević i lider vanparlamentarne Prave Crne Gore Marko Milačić. Jednostavna google image provjera je lako pokazala da je ta slika preuzeta sa Interneta i da nema veze sa navedenim događajem. Da li se radi o omašci ili podmetnutoj slici na koju su sve ova dvojica političara upecala nije razjašnjeno. Ko što je ostalo nejasno ko je i zašto pustio pjesmu na jutarnjem programu RTCG-a proustaškog Marka Perkovića Tompsona na Dan pobjede nad fašizmom.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari