Deveti novembar 2010. je veliki dan za Crnu Goru. Naša zemlja je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije (avis) o kandidaturi, i taj će datum označiti prekretnicu u novijoj crnogorskoj istoriji. On istovremeno označava kraj evropeizma kao fraze i „evropski vrhunac” političke garniture u Crnoj Gori koja nekontrolisano vlada pune dvije decenije. Duže i od diktatora u Bjelorusiji, Aleksandra Lukašenka.
PERSPEKTIVA: „EK smatra da pristupni pregovori sa Crnom Gorom treba da budu otvoreni onda kada ta zemlja postigne neophodan stepen u ispunjavanju kriterijuma za članstvo, posebno Kopenhaških kriterijuma koji se tiču stabilnosti institucija koje garantuju vladavinu prava”, kazao je komesar Štefan File.
„Prihvatanje crnogorske kandidature za članstvo u Evropskoj Uniji, iako se o tome ranije govorilo, bilo je iznenađenje”, kaže za Monitor poznati austrijski novinar Norbert Mapes-Nidik. On je uvjeren da je ta odluka motivisana željom Brisela da zemljama na jugoistoku dokaže da imaju evropsku perspektivu.
„Naravno da Crna Gora još ne ispunjava uslove da postane kandidat, ali je odabrana kako bi se državama na Zapadnom Balkanu uputila poruka da će one jednog dana, ipak, biti članice Unije,” rekao je Monitoru jedan strani diplomata. Da je ova ocjena osnovana vidi se i po tome što Crna Gora nije dobila datum početka pristupnih pregovora.
Crnogorski premijer Milo Đukanović ranije je izjavio da bi kandidaturu beza datuma za pregovore smatrao neuspjehom. Sada on i ministrica za evropske integracije Gordan Đurović tvrde da će datum za početak pristupnih pregovora biti određen tokom naredne godine. Evropski komesar za proširenje Štefan File i šef Delegacije EU u Podgorici Leopold Maurer kažu da bi EK u oktobru 2011. godine mogla preporučiti određivanje datuma. Ali, i da sve zavisi od nas i ispunjavanja uslova.
Podgorica je na potezu. Brisel će prvenstveno ocjenjivati postignuti napredak Crne Gore koji mora biti vidljiv u sedam ključnih oblasti koje je markirala EK. One su prevashodno političko-pravne prirode i zaista djeluju strogo. Crnogorske vlasti moraju iskazati konkretne rezultate – od odlučne borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca preko poštovanja slobode medija, vladavine prava, depolitizacije pravosuđa i administracije, zaštite prava manjina i životne sredine…
Za sve je to, kako tvrde u mišljenju EK, do sada nedostajala politička volja. Jednostavno kazano, Brisel smatra da Đukanović i njegovi nijesu sproveli učinkovite reforme, konsolidovali demokratiju i vladavinu prava.
KORUPCIJA: „EK je potvrdila da crnogorske institucije ne ulažu ozbiljne napore da sprovode zakon, posebno prema šefovima kriminalnih grupa i korumpiranim funkcionerima”, kaže izvršna direktorka MANS-a Vanja Ćalović. Brisel je, kaže Ćalović, razotkrio pokušaje Vlade da manipulacijama sakrije nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije i kriminala.
Naivni su bili pokušaji crnogorskih vlasti da formiranjem raznih komisija i uprava ili procesuiranjem sitnih prestupnika pokažu da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala. EU traži borbu protiv korupcije na visokom nivou.
Nakon lošeg iskustva sa Grčkom, Bugarskom i Rumunijom, EU ne želi da u svom članstvu ima problematične države. Više neće biti popusta, o čemu svjedoči primjer Hrvatske, koja je gotovo pet godina čekala da otvori poglavlje o pravosuđu, a zatvara ga tek kada je poslala jasnu poruku da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih.
PREMIJER: Tih sedam eurozapovijesti su zapravo test kojim Unija provjerava spremnost crnogorskih partijskih i društvenih elita da prihvate evropska načela ograničenja političke vlasti. Bez toga Crna Gora će ostati zarobljenik nesmjenjive vlasti i njoj bliskih kriminalnih krugova.
Đukanović je najbližim saradnicima još prije godinu dana saopštio da odlazi sa državne funkcije kada Crna Gora postane kandidat za člana EU. U tom smislu, dugo su u vrhu DPS-a dogovarani uslovi povlačenja. Sada su, međutim, njegove izjave kontroverzne. Sudeći po onome što je kazao za Radio Crne Gore čak i on kao da počinje da primjećuje da bi njegovo povlačenje bilo blagotvorno za demokratizaciju zemlje.
Malo ranije junačio se da – ostaje. Monitorovi izvori tvrde da mu se ne ide s vlasti. Traži podršku od nekih država i moćnih međunarodnih krugova kojima je prethodnih godina omogućio da, po povlašćenim uslovima, investiraju u Crnoj Gori. Đukanović bi se mogao naći u sendviču, pritisnut između evropskih zahtjeva da ode, i potražnje domaće familije da ostane i štiti poslove.
„Njegovo povlačenje sa političke scene je jedan od uslova za nastavak puta ka pristupu EU”, tvrdi lider Pokreta za promjene i predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojša Medojević.
KLIMA: Crna Gora mora iskoristiti povoljnu klimu koja vlada u EU prema njoj kako datum početka pristupnih pregovora ne bi bio duži od godinu dana.
Goran Danilović, iz NOVE je uvjeren da crnogorske institucije u postojećem sistemu vlasti nemaju kapacitete da ispune ove vrlo složene domaće zadatke. „Ne mogu da vjerujem da ćemo uraditi za godinu ono što nijesmo uradili ni za tri”, naglašava on.
No, visoki funkcioner SDP-a Raško Konjević smatra da u državnoj upravi ipak postoje nužni kadrovski potencijali za sprovođenje evropskih normi.
Iduća će godina biti izuzetno stresna za Vladu, državnu administraciju i društvo u cjelini. Pokazaće se veoma brzo da i u tri od pet ministarstava koja imaju ključnu ulogu u procesu pregovaranja (finansije, ekonomija, pravda, poljoprivreda i vanjski poslovi), mora doći do velikih promjena.
Kad se iz domaćeg ugla pogledaju sedam uslova EK, jasno se vidi da su to u, stvari, glavni razlozi zbog kojih je ova vlast još odavno trebalo da bude smijenjena. Ni korupcija, ni organizovani kriminal, ni nesloboda medija, ni opšta pravna nesigurnost, ni parapartijska državna administracija i sudstvo, tužilaštvo, ništa od toga nije posljedica greški vlasti, već dosljedan rezultat njihove volje da uspostave nedodirljiv sistem monopola. To je iza fasade evropske retorike ogoljena istina vladajućeg poretka u Crnoj Gori. Insistiranje na sprovođenju evropskih principa građane dovodi pred izbor: Đukanović ili Evropa.
Ne treba padati u nekritički optimizam. Crnogorska vlast, kad se nađe pod pritiskom, funkcioniše po principu minimalnih ustupaka. Probaće, po oprobanom receptu, da selektivno sprovodi zahtjeve EK kako bi dobili na vremenu, i osvojili još koju izbornu pobjedu, ili učvrstili postđukanovićevski sistem namjesništva. Njima se ne žuri u EU.
Iz Brisela je, dakle, stigla ohrabrujuća vijest. Samo, crnogorski građani ne treba da očekuju da će neko umjesto njih osvojiti njihovu slobodu.
Sloboda medija
Sloboda medija jedan je od sedam uslova koji je Evropska komisija stavila pred Crnu Goru da bi počela pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Tom će se problemu, poručio je Leopold Maurer, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, posvetiti posebna pažnja u narednom periodu, a tom je uslovu posvećen poseban dio i u Analitičkom izvještaju EK, gdje je napravljen presjek stanja u zemlji. EK u tom izvještaju ocjenjuje da je bilo ozbiljnog nasilja nad novinarima ,,koji nijesu dovoljno istraženi i ispraćeni”, da se istraživački novinari suočavaju sa zastrašivanjem, te da se tužbe za klevetu i visoke novčane kazne ,,još koriste da bi se mediji pritiskali”. Ukoliko sudovi usvoje sve tužbe, nedjeljnik Monitor i dnevnici Vijesti i Dan platili bi oko 13 miliona eura kazni za klevete i duševne bolove. Ne računajući već isplaćene kazne, Monitor se, na primjer, za duševne bolove trenutno tuži za oko 300 hiljada eura, dnevnik Vijesti oko 12 miliona, a Dan između 200 i 300 hiljada eura. Većinu tužbi protiv tih medija podnijeli su ljudi bliski premijeru Milu Đukanoviću, koji je započeo proces tužbom protiv Vijesti i tražio odštetu od milion eura. Visoki iznos koji je Đukanović dobio postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni po kasnijim tužbama protiv medija. Cilj kazni je jasan – dovesti do bankrota nezavisne medije, koji se pokušavaju dodatno finansijski iscrpiti povlačenjem oglašivača i stečajem velikih distributera. Predstavnici nezavisnih medija su evropske zvaničnike u direktnim susretima i komunikaciji sa Briselom u posljednjoj godini izvještavali o prilikama u medijima. Osim pritiska na nezavisne medije vlast je izmijenila medijske zakone tako da su manje u skladu sa evropskim nego ranije, a novim zakonskim rješenjima javni servis stavljen je pod direktnu kontrolu vlasti. „Nije iznenađenje to što EK apostrofira slobodu medija. Bez slobodnog protoka informacija i debate u medijima o svim relevantnim pitanjima, džaba je i ako sve ostale institucije dobro funkcionišu”, kaže Dragoljub Duško Vuković, novinar i analitičar medija. ,,Sve ostalo ne može dobro funkcionisati bez slobode medija koji kontrolišu one koji imaju moć . Novinari i uopšte ljudi iz medija moraju da obrate pažnju i na stav koji se tiče samoregulacije, jer je i to naša veoma slaba tačka”.
DR FILIP KOVAČEVIĆ
Ovaj režim to ne može
Za ovaj režim postavljeni uslovi za početak pregovora su neostvarljivi. Uzmimo na primjer uslov koji se tiče ,,depolitizacije javne administracije”. Pa upravo to, politizovana javna administracija, je gibraltarska stijena ovog režima. Upravo na zapošljavanju politički podobnih kadrova i uvezivanju njihovih porodica u mrežu je ovaj režim dobijao na izborima i ostajao na vlasti. Zar se može očekivati da će oni sami sebi odsjeći granu na kojoj su izgradili izbornu mašineriju za fingiranje demokratije? Takođe, političko-tajkunsko-kriminalna sprega je nešto što definiše današnju Crnu Goru. Sa takvom hipotekom nema ulaska u Evropsku uniju. Dok ne dođe do smjene vlasti, dok se ne otvore knjige i pokrenu hapšenja lopova i prevaranata, dok se ne lustriraju odgovorni za ratove i šikaniranja, priča o političkom približavanju EU će ostati samo providni marketing. Fasada koju sada uporno malterišu DPS i SDP ne može da sakrije ono u što su pretvorili Crnu Goru. Crnu Goru u EU može da uvede samo drugačija – odgovorna i socijalno prosvjećena elita.
SVJETSKI MEDIJI O KANDIDATURI
Šargarepa, štap i zamor od proširenja
Godišnji izvještaji Evropske unije o napretku, koje je usvojila Evropska komisija, pružaju depresivnu sliku. ,,Izvještaj EU o proširenju je svima dao niske ocjene,” naslov je članka sa internet stranice Radija Slobodna Evropa (RFE). Medij koji finansira Kongres SAD-a, primjećuje kako od devet zemalja, o kojima je EK sačinila godišnji izvještaj o napretku samo Hrvatska ima realne šanse da se u doglednoj budućnosti priključi najvećoj regionalnoj integraciji u svijetu. Svi susjedi Hrvatske ,,ne ispunjavaju glavne testove i uslove EU, kao što to ne čini ni Turska”, naveo je RFE. Na prvi pogled, poslije Hrvatske je najbolje prošla Crna Gora za koju je EK, preporučila status kandidata za Uniju. Ciriški Noje cirher cajtung, u članku pod naslovom Briselska šargarepa za Crnu Goru ocjenjuje: “Crna Gora ostvarila još jedan korak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji”. Međutim, kako navode mediji, EK je odložila početak razgovora jer je brinu prilike u Crnoj Gori sa organizovanim kriminalom i korupcijom, i volja da poboljša izborni zakon, ojača sudstvo, a manjinama pruži veća prava. Rojters navodi da je EK zabrinuta što je u Crnoj Gori, rasprostranjen problem gušenja slobode medija. U izvještajima svjetskih medija, poput njujorškog Vol strit džornala ističe se nužnost borbe sa korupcijom, za koju ocjenjuju da dominira u svim oblastima crnogorskog društva. ,,Korupcija preovlađuje u mnogim oblastima i ostaje i dalje posebno ozbiljan problem, kaže se u izvještaju Komisije,” navela je i cijenjena briselska internet stranica EurAktiv. Na portalu stoji: ,,U Crnoj Gori, gradnja, inspekcija, nadzor, urbano i prostorno planiranje, uključujući katastar, predstavljaju visoko rizične oblasti podložne korupciji. Oblasti u kojima takođe postoji visoki rizik od korupcije su poreska administracija i carina, pravosudni sistem, policija i lokalna samouprava, dok su javne nabavke, zdravstvo, školstvo i privatizacija oblasti koje takođe izazivaju zabrinutost”. EurAktiv, prenosi da EK označava organizovani kriminal kao veliki problem. ,,Pranje novca i krijumčarenje narkotika su označeni kao glavne oblasti koje izazivaju zabrinutost,” precizira portal. ,,Proaktivni kapaciteti istrage su i dalje neodgovarajući. Procjena prijetnji i prikupljanje i obrada istraga o kriminalu nisu zadovoljavajući,” prenosi EurAktiv iz izvještaja EK o Crnoj Gori. Tek bi povlačenjem Mila Đukanovića, navodi britanski centar za istraživanje Ekonomist Intelidženst Junit, Crna Gora mogla početi pristupne pregovore sa EU. Na opštem planu opet, poljska Gazeta Viboršča kao i većina drugih medija ocjenjuje da se ,,EU zamorila od proširenja,” i objašnjava da je apatija u 500-tomilionskoj zajednici podgrijana ekonomskom krizom i opterećena ogromnim prilivom rumunskih i bugarskih migranata koji je uslijedio pošto su se te dvije zemalja 2007. priključile Uniji. ,,Francuzi, Njemci i Austrijanci nerado pristaju na brzo odobrenje novih kandidatura. Kao posljedica toga, jedan broj vlada na Balkanu, obeshrabrenih smanjenim šansama za pristupanje u sljedećih 10 godina, vjerovatno će zanemariti borbu protiv korupcije i povreda prava na slobodu govora,” ocijenio je dnevnik sa sjedištem u Varšavi.
Mustafa CANKA
Milan BOŠKOVIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
SVIJET4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS4 sedmice