Vesna Lazarević sa porodicom posjeduje oko 100.000 kvadrata zemlje u Bigovu. O porijeklu zemlje i tome kako je imovina nasljeđivana u porodici Lazerević svjedoče brojna dokumenta, počev od austrougarske gruntovnice iz 1889, pa sve do dokumenata SFRJ, SCG i Crne Gore.

Hrpa dokumenata i stogodišnje nasljeđe u tranzicionim vremenima ne moraju da budu od presudne važnosti. Lazarevićeva već sedam godina pokušava da dokaže imovinsko pravo svoje porodice na zemlji u Bigovu. Komplikovani sudski lavirint, u koji je silom prilika uvučena i u kome se dokumenta na volšeban način gube, a pravosudne sudske odluke ne sprovode, uz poslovično sporo rješavanje sporova, ne daju nadu da će njene muke oko zemlje biti uskoro riješene.

Lazarevićeva i njeno četvoro djece, svekrva Anđa i djever Jovo, su nasljednici 97.836 kvadrata zemlje na lokaciji ,,Ponta KO Glavatičići”,ukupne površine oko milion kvadrata, na kojoj su suvlasnici i ostale porodice Lazarevića iz Bigova.

Cjelokupnu imovinu njen pokojni suprug Ljubo Lazarević naslijedio je, rješenjem o nasljeđivanju, nakon smrti svog oca Nika.

Lazarevićeva posjeduje brojna dokumenta i pravosudna sudska rješenja koja dokazuju da su ,,njihovi preci za života završavali ostavštinu”. Da sve to i ne mora baš da važi pokazalo se kada je počela masovna kupovina zemlje na Crnogorskom primorju.

Lazarevićeva priča da je tada na nju i njenu porodicu počeo pritisak da prodaju svoj dio zemlje na obali mora na ponti Bigovo koja je postala atraktivna za investicije. Vesna Lazarević je tada poručila ostalim suvlasnicima zemlje da oni ne blokiraju prodaju nego traže da se pravosudne sudske odluke sprovedu u katastru.

Optuživali su ih tada da koče prodaju zemlje ostalih 130 suvlasnika koji su se već dogovorili da svoju zemlju prodaju po cijeni od 25 eura za kvadrat. Zemlju je otkupljivala firma Bigova bay iz Kotora, čiji je osnivač kompanija Aralsoft LTD iz Kipra.

Lazarevićeva kaže da je 2006. uz posredovanje Emila Kriještorca i advokata Dragana R. Banićevića otišla u Beograd da sa Vojinom Lazarevićem razgovara o prodaji svog dijela zemlje.

,,Vojin Lazarević mi je tada nudio 60 eura po kvadratu. Njegov advokat Dragan Perovanović je kazao da ne mogu meni da daju 60 eura kada su ostalima dali po 25. Rekla sam da se možemo naći i na nekih 40 eura. Međutim, ne dolazi do dogovora jer oni u ugovoru nisu naveli kvadraturu zemlje koju kupuju. Valjda su navikli da kupuju zemlju na brzinu i da oni koji su je prodali ćute. Ostala sam pri svom stavu da ću čekati da se sprovede pravosnažna sudska odluka, odnosno da se zemlja uknjiži u katastar”.

Čim je počelo interesovanje investitora za kupovinu zemlje, Lazarevićeva je u oktobru 2005. godine, podnijela zahtjev Upravi za nekretnine, područnoj jedinici Kotor, sa priloženim rješenjima o nasljeđivanju.

,,Zahtjev sam podnijela da bi se imovina uknjižila sa umrlih na žive, odnosno sa pokojnog svekra na svekrvu, na djevera Jova sa njegovog oca i sa mog pokojnog supruga na mene i djecu. Međutim, iako je sudska odluka o diobi iz 1984. godine davno postala pravosnažna, to se ne sprovodi u službi katastra, iako im je to zakonska obaveza”, ističe Lazarevićeva.

Nakon toga počele su druge vrste pritisaka.

,,Pojedinci su pokretali sudske postupke u namjeri da ospore naše vlasničko pravo nad imovinom, ali je Viši sud presudio u našu korist”, kaže Vesna Lazarević.

Jedan takav proces počeo je 2006, a od 2010. pretvoren je u dva spora.

,,Kažu mi na sudu da nije moje da dokazujem nasljeđe, jer sam ga dokazala, nego je to na ovima koji nas tuže. A opet ispada da samo ja dokazujem. Ispada da ja dokazujem ono što je sud već dokazao”, kaže Lazarevićeva.

,,Teško je sve ovo izdržati. Kada se uđe u sudske procese sudarite se sa zidom. Niko neće da da dokumente, sve je tajna. Za sve morate da se izborite. Oni hoće da nas umore, da nas posvađaju, da dignemo ruke… Sva ta sudanija mnogo košta, para, živaca, vremena. Neću odustati, hoću da djeci ostavim čiste račune i imovinu koja im je ostala od predaka”, priča Lazarevićeva.

Ona najavljuje krivične prijave protiv svih koji su im prijetili i tužili ih: Dragana Perovanovića, Dragana R. Banićevića‚ Vojina Lazarevića…

U katastru sve moguće

Vesna Lazarević je posebno ogorčena na kotorski katastar. ,,U katastru je sve moguće. Ne sprovode pravosudna sudska rješenja, dešava se da izostavljaju knjiženja, posebno zemlje na obali mora, mijenjaju brojeve parcela, nestaju im dokumenti… Pa se desi da se najatraktivnije čestice zemlje uz samu obalu mora uzmu od našeg i ostalih suvlasnika i uknjiže na Opštinu . O tome kako se radi u kotorskom katastru, kaže Lazarevićeva, svjedoče i hapšenje rukovodilaca u tom katastru u ljeto 2009. godine.

Predrag NIKOLIĆ