Povežite se sa nama

MONITORING

Tajne oficirskih dosijea

Objavljeno prije

na

Ministarstvu odbrane Crne Gore na raspolaganju su pet aktivnih generala, od kojih dvojica na službi u Generalštabu, dok su trojica u vojno-diplomatskim misijama.
Toliki broj generala, kao i ostalog oficirskog personala – uključujući i aktivne pukovnike – nesrazmjeran je planiranoj formaciji Vojske Crne Gore (VCG) od 2.400 pripadnika. Objavljen je deficit podoficira, kao i profesionalnih vojnika (loše plate), ali, s generalima – da kucnemo u drvo – dobro stojimo.
Na jednog crnogorskog generala tako dolazi svega po 500 oficira, podoficira i vojnika, što je red veličina jednog pješadijskog bataljona.
U odnosu na 1990-te pa nadalje, brojnost profesionalnih pripadnika oružanih snaga u Crnoj Gori je prepolovljena. Bivši operativno-strategijski nivoi komandovanja Vojske Jugoslavije instaliralni od 1992. godine – poput armije, korpusa ili komande ratne mornarice – ukinuti su, ali je, paradoksalno, broj aktivnih generala u VCG, odnosno, u Ministarstvu odbrane povećan. Ranije su obično bila najviše tri jugoslovenska generala, dva su sjedjela u Podgorici a jedan u Kumboru (komandi ratne mornarice) – i njihov broj je bio neracionalan.

KO JE KO: Viceadmiral Dragan Samardžić, načelnik Generalštaba VCG, ima dvije generalske zvjezdice, jednu manje načelnik štaba Generalštaba VCG general-major Dragan Milosavljević.
Ukupno trojica drugih general-potpukovnika (dvije zvjezdice) podnose izvještaje o radu mninistru odbrane Boru Vučiniću. General-potpukovnik Ljubiša Jokić je šef vojnog dijela misije Crne Gore pri NATO-u u Briselu, general-potpukovnik Jovan Lakčević vojni ataše u Sloveniji a general-potukovnik Radosav Martinović vojni ataše i u Austriji i pri OEBS-u.
Vazduhoplovac Jokić je bio posljednji načelnik Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore, inženjerac Lakčević komandant Podgoričkog korpusa i prvi načelnik Generalštaba VCG; artiljerac Martinović je sredinom 1990-ih bio pomoćnik načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije a 1999. komandant 2. armije (Podgorica).
Svi oni, uključujući Samardžića i Milosavljevića, u generale su promovisani odlukama iz Beograda, za doba „saveznih država”. Bez izuzetka, završili su jugoslovenske vojne akademije i sva komadno-štabna usavršavanja i bili učesnici slavnog vojevanja na prostoru SFRJ; tokom karijera na šapkama su promijenili po tri-četiri i državnih i ideoloških amblema.
Od crnogorskog referenduma, jedina unaprijeđenja u viši generalski čin su uslijedila kada je, predsjednik Filip Vujanović, 9. juna 2006. u čin general-potpukovnika unaprijedio general-majora Lakčevića a kontraadmirala Samardžića u viceadmirala – oba unaprjeđenja bila su vanredna.
Karijera Samardžića, sadašnjeg šefa Generalštaba, uglavnom i jeste hronologija vanrednih unaprijeđenja. Izgleda kako se Samardžić istakao kao oficir 18. mornaričke brigade raketnih čamaca i topovnjača Jugoslovenske narodne armije (JNA) tokom borbenih dejstava u Hrvatskoj. Od ratne 1992, kada je nagrađen činom poručnika bojnog broda, unaprijedili su Samardžića ukupno šest puta – od toga čak pet puta vanredno.
Nakon referenduma, Samardžić je najprije bio Lakčevićev zamjenik, zatim je – navodno, uzburkale su se generalske pizme – privremeno skinuo uniformu, obukao građansko odijelo, stavio kravatu i postao, kao civil, pomoćnik ministra Vučinića za materijalne resurse. Samardžić je u uniformu opet uskočio kada je Lakčević februara 2008, odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost, razriješen dužnosti šefa Generalštaba.
U Generalštabu drugi po činu, pješadijski general Milosavljević, od 1992. vanredno je proizvođen u sve činove. Kao pripadnik jedinica i operativnih štabova bivšeg 2. korpusa (Titograd) JNA, on je, takođe, učesnik ratnih dejstava.

KABINET: Autorizacija kadrovske politike, ne samo zbog Ustavnih i zakonskih ovlašćenja, pripisuje se predsjedniku Vujanoviću.
Šef njegovog vojnog kabineta, Rajko Pešić, postavljen je prošle godine za vojnog atašea u SAD. Pešić je samo potpukovnik, što je upadljiv hijerarhijski kontrast u odnosu na trojicu drugih vojnih atašea – general-potpukovnike Jokića, Lakčevića i Martinovića.
Upravo intervencijom iz Vujanovićevog kabineta, na službu je 2006. primljen pukovnik Zoran Bošković, sada šef Odsjeka za međunarodnu odbrambenu saradnju Ministarstva odbrane. Bošković se u propisanom roku da se oficiri bivše ,,savezne vojske”, nakon crnogorskog referenduma, po slobodnoj volji izjasne da li će biti pripadnici oružanih snaga Crne Gore ili Srbije – najprije opredijelio da ostane u Srbiji. Naknadno, predomislio se, perspektiva daljeg napredovanja u Beogradu mu se izjalovila.
Pukovnik Bošković je rođak Vuka Boškovića, Vujanovićevog savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Prema pisanju štampe, Bošković je viđen za budućeg vojnog atašea u Njemačkoj.

Iz akta Vujanovićevog kabineta Br.02-728/2 od 7. juna 2007. godine, potpisao generalni sekretar Milan Brajević, saznajemo da su i dokumenti oko unaprjeđenja i postavljenja najodgovornijih u vojnom vrhu – nedostupni! Vujanovićev kabinet je odbio zahtjev za pristup informacijama o unaprjeđenjima i postavljenjima za general-potpukovnika Lakčevića i viceadmirala Samardžića. Iako je ta informacija objavljena u svim medijima, iz Vujanovićevog kabineta su se pozvali na odredbe o ograničavanju slobodnog pristupa informacijama jer ,,dokumenta koja se traže predstavljaju sastavni dio personalnog dosijea” čijim bi se ,,objelodanjivanjem značajno ugrozili privatnost i druga lična prava pojedinaca”.

Vujanović je Lakčevića i Samardžića, unaprijedio i postavio na dužnosti u Generalštabu VCG na osnovu zakonskih propisa ,,savezne države” a da akti o tim unaprjeđenjima nijesu objavljeni u Službenom listu RCG – samim tim akti formalno i nijesu stupili na snagu. I to se zove: vojna tajna!

TAJNE: Male države, po običaju, imaju najveće vojne tajne. Na crnogorskom primjeru vojne tajne nijesu vrste i obim ubojnih ratnih materijala, već domen zakulisne kadrovske politike.
Markantan primjer je ,,razrješenje” general-potpukovnika Lakčevića s dužnosti načelnika Generalštaba koje je uslijedilo par mjeseci nakon hapšenja mornaričkog pukovnika Ilije Brčića u Italiji. Javnost sa službene adrese nikada nije upoznata o stvarnim razlozima sklanjanja Lakčevića.
Brčićev ,,personalni dosije” imao je neprijatnu činjenicu – krivičnu presudu hrvatskog suda, izrečenu u odsustvu, ali za nju se, na vrijeme, znalo i u Generalštabu i u Ministarstvu odbrane!

U Crnoj Gori, nekada mnogopoštovana oficirska uniforma, sada je i zgodna mimikrija. Na primjer, komandant Vazduhoplovne baze VCG u Golubovcima, pukovnik Vladislav Vlahović, službeno – helikopterski pilot, bio je zapravo pripadnik vojno-obavještajne službe, te raniji šef 123. obavještajnog centra VJ u Podgorici i vojni ataše zvaničnog Beograda na povjerljivim zadacima u Velikoj Britaniji.

Niz neprijatnih ili manje prijatnih činjenica iz biografija mnogih aktivnih oficira VCG su arhivirane u ,,personalnim dosijeima” i mogu – daleko od javnosti i stvarnih potreba oružanih snaga – našim glavarima poslužiti kao delikatno sredstvo selektiranja vojnog vrha, po modelu: Ja tebi serdare, ti meni vojvodo.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo