Povežite se sa nama

MONITORING

Za šaku obećanja

Objavljeno prije

na

Superioran program, izuzetan kadrovski potencijal, evropski put Crne Gore – time se, službeno, preporučuje vlast. Na terenu, stvari se svode na pravu mjeru: tamo priču o evropskoj perspektivi zamjenjuje priča o perspektivama računa za struju, bespravno sagrađene kuće, pripravničkog posla. Ako profesoricu srednje škole pitate je li istina da ih direktori propituju za koga će glasati, zaradićete najprije ispitivački pogled – provocirate li ili ste samo tupavi. Ako prođete kao tupavi, razjasni se: „To se uvijek radilo. Direktori za svake izbore imaju spisak ko će za koga da glasa”. Prirodnije od kiše. Kad je, međutim, nastavnica Aila Šoškić iz podgoričke Osnovne škole Dr Dragiša Ivanović optužila direktora Nika Raičevića da agituje za Demokratsku partiju socijalista, svi su bili iznenađeni. Predsjednik države, skoro uvrijeđen: „Trebalo je registrovati i primjere kada su se sa raznih pozicija u prosvjeti slale antivladine poruke”, rekao je predsjednik Filip Vujanović.

U pogoričkom Odboru sindikata prosvjete tvrde da je prilikom izbora direktora na djelu „najtvrđa verzija centralizacije”, te da direktori obezbjeđuju lojalnost nastavnika njihovim zapošljavanjem na određeno vrijeme. ,,Za posljedicu ovakvog sistema imamo masovnu pojavu apatije i ćutanje u školskim zbornicima. Strah za sopstvenu egzistenciju pobjeđuje sve, pa su i pritisci bilo kakve vrste mogući”.

Zapošljavanje na određeno vrijeme nije rezervisano samo za prosvjetu. Sagovornica Monitora, koja je željela da ostane anonimna, objašnjava da je u pojedinim opštinama i preko 40 odsto radnika zaposleno “na ugovor o djelu” koji važi tri ili šest mjeseci. Ona kaže da mehanizam funkcioniše vrlo precizno: ,,Riječ je uglavnom o vozačima, kuririma, čistačicama, ljudima koji su niže obrazovani, ali često imaju brojne familije. Naravno, da bi ostali na poslu – cijela porodiica glasa za vlast”. Suptilan je naš narod, nekad je dovoljno da neispravnu orjentaciju šef prokomentariše: ,,Čudi me to od Milorada, njemu se đeca školuju”.

„DPS izborna kuhinja je stvarno raznovrsna: prvo ubjedjuju ljude da znaju ko za koga glasa, pa onda, na osnovu te premise idu dalje… Onog ko čeka posao (i njegovu porodicu) primoravaju da glasa za njih kako bi ga zaposlili ‘odmah posle izbora’, onom kome posao ‘visi o koncu’ se savjetuje da glasa kako treba, pa će ga sačuvati, a onaj ko je već ostao bez posla treba da glasa kako mu se kaže, pa će ga, možda, vratiti na posao”, objašnjava za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

,,Građani Crne Gore srpske nacionalnosti, koji su se davno doselili u Crnu Goru i ispunili zakonske uslove za dobijanje državljanstva, ne mogu da dobiju ličnu kartu, jer se očekuje da će – valjda zbog jasne vladine antisrpske politike – glasati za neku opozicionu stranku. Koliko poznajete crnogorskih snaha ili raseljenih osoba koje žive ovdje 10-15, pa i 30 godina, a da ne mogu da dobiju državljanstvo Crne Gore. To je aparthejd”, ukazuje Radunović uz ocjenu da se nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, crnogorski mediji, ali i intelektualna elita crnogorskog naroda, prave da ne vide ovaj vid diskriminacije, jer je u vrijeme referenduma to bilo „društveno korisno”.

neven-gosovicU SNP-u kažu da pritisci na zaposlene u organima uprave, javnim službama i javnim preduzećima, sijanje straha od gubitka posla, kupovina ličnih karata, zloupotrebe institucija u sektorima zapošljavanja i socijalnog staranja, predstavljaju opštu pojavu u izbornom ambijentu Crne Gore.

„Lične karte se kupuju na javnim mjestima. Puno je učesnika u tom postupku. Kako je moguće da policija nema podatke, ko daje novac, ko kupuje lične karte, ko prodaje? Jedini mogući odgovor je, da se ukupne aktivnosti kupovine ličnih karata, upravo odvijaju pod zaštitom policije”, kaže Neven Gošović, potpresjednik SNP-a. U toj partiji podsjećaju da su nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2008. godine, Vrhovnom državnom tužiocu, podnijeli devet krivičnih prijava, zbog zloupotrebe prava glasanja na pojedinim biračkim mjestima u Podgorici i Rožajama. Tužilaštvo do sada predkrivični postupak nije okončalo ni po jednoj od tih prijava.

Tužnije od Tužilaštva možda još jedino izgledaju razni posmatrači koji nakon svakih izbora konstatuju kako za tvrdnje opozicije nema dokaza. SNP-ove prijave imale su imena, prezimena, matične brojeve ljudi – možda su falile fotografije. Suad Muratbašić jasno je rekao da je 34 ljudi odradio da na izborima 2006. glasaju za DPS tako što ga je angažovao Mevludin Nuhodžić. Muratbašić je ostao bez posla, a Mevludin Meco Nuhodžić, avanzovao na sedmo mjesto izborne liste Evropska Crna Gora Milo Đukanović. Ne vidi ko neće.

Slaven Radunović kaže da su među DPS-ovim metodama poznati i slučajevi držanja dokaza o krivičnim djelima u „fiokama”, dok prođu izbori – „pa ćemo da vidimo šta ćemo”. ,,U jednoj izbornoj kampanji namignu beskućnicima da bespravno podižu kuće, ukoliko glasaju DPS – naravno, a u sljedećoj im prijete da će im ih srušiti – opet, ako ne glasaju DPS. Najpoznatiji takav slučaj je Park – šuma Zagorič”.

Upućeni tvrde da vlast ima i sijaset načina na koje uspijeva da zaobiđe tajnost glasanja. Po tome gdje je udaren pečat na glasačkom listiću, na primjer, može se prepoznati koje je za koga glasao. Prirodno, kontrolišu se samo ,,sumnjivi”. Uz modernu partiju idu i moderne tehnologije – glasački listić može se fotografisati mobilnim telefonom. Opozicija se već odavno žali i na glasove koji za svake izbore DPS-u dolijeću iz inostranstva. Ljudima koji žive na raznim krajevima svijeta DPS- plaća prevoz, ne zna se od kojih para. Ko zna koliko je ljudi u Crnoj Gori dobilo obećanje da će baš njih zapasti jedan od 1.100 stanova solidarnosti čiju izgradnju najavljuje Danilo Popović u ime Crnogorskog fonda za solidardnu stambenu izgradnju. „U svakoj opštini ćemo uraditi jedan broj kvalitetnih stanova po veoma povoljnim cijenama, kojim će biti riješeni stambeni problemi radnika”. Svi znaju Popovićeve domete, ali onima što su vijek proveli bez krova nad glavom nije teško prodati – slamku.

Narodnjačka koalicija je upozorila da je otvarajući “minornu” dionicu na putu Risan – Žabljak, premijer Milo Đukanović zloupotrijebio državnu funkciju za potrebe kampanje DPS-a. Predsjednik države i ministar poljoprivrede iznenada su otkrili čari vina i rakije u Lješanskoj nahiji. Uz dužnu medijsku pažnju, dabome.

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da je „stvar percepcije” da li će tokom predizborne kampanje biti zloupotreba državnih resursa i dodao da se nada da ih uopšte neće biti. Zatim je sjeo u službeni auto i otišao u Tivat na promociju koalicije. Objasnio je to svojim statusom „štićene ličnosti”. Specijalne ličnosti, specijalna auta, specijalno gorivo – samo su pare kojima se sve to plaća obične, naše.

Nije DPS jedan u svijet. Sjevernokorejski lider Kim Džong-il pobijedio je ovih dana na izborima sa sto odsto glasova.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo