Povežite se sa nama

MONITORING

Za šaku obećanja

Objavljeno prije

na

Nuhodzic-Mevludin01

Superioran program, izuzetan kadrovski potencijal, evropski put Crne Gore – time se, službeno, preporučuje vlast. Na terenu, stvari se svode na pravu mjeru: tamo priču o evropskoj perspektivi zamjenjuje priča o perspektivama računa za struju, bespravno sagrađene kuće, pripravničkog posla. Ako profesoricu srednje škole pitate je li istina da ih direktori propituju za koga će glasati, zaradićete najprije ispitivački pogled – provocirate li ili ste samo tupavi. Ako prođete kao tupavi, razjasni se: „To se uvijek radilo. Direktori za svake izbore imaju spisak ko će za koga da glasa”. Prirodnije od kiše. Kad je, međutim, nastavnica Aila Šoškić iz podgoričke Osnovne škole Dr Dragiša Ivanović optužila direktora Nika Raičevića da agituje za Demokratsku partiju socijalista, svi su bili iznenađeni. Predsjednik države, skoro uvrijeđen: „Trebalo je registrovati i primjere kada su se sa raznih pozicija u prosvjeti slale antivladine poruke”, rekao je predsjednik Filip Vujanović.

U pogoričkom Odboru sindikata prosvjete tvrde da je prilikom izbora direktora na djelu „najtvrđa verzija centralizacije”, te da direktori obezbjeđuju lojalnost nastavnika njihovim zapošljavanjem na određeno vrijeme. ,,Za posljedicu ovakvog sistema imamo masovnu pojavu apatije i ćutanje u školskim zbornicima. Strah za sopstvenu egzistenciju pobjeđuje sve, pa su i pritisci bilo kakve vrste mogući”.

Zapošljavanje na određeno vrijeme nije rezervisano samo za prosvjetu. Sagovornica Monitora, koja je željela da ostane anonimna, objašnjava da je u pojedinim opštinama i preko 40 odsto radnika zaposleno “na ugovor o djelu” koji važi tri ili šest mjeseci. Ona kaže da mehanizam funkcioniše vrlo precizno: ,,Riječ je uglavnom o vozačima, kuririma, čistačicama, ljudima koji su niže obrazovani, ali često imaju brojne familije. Naravno, da bi ostali na poslu – cijela porodiica glasa za vlast”. Suptilan je naš narod, nekad je dovoljno da neispravnu orjentaciju šef prokomentariše: ,,Čudi me to od Milorada, njemu se đeca školuju”.

„DPS izborna kuhinja je stvarno raznovrsna: prvo ubjedjuju ljude da znaju ko za koga glasa, pa onda, na osnovu te premise idu dalje… Onog ko čeka posao (i njegovu porodicu) primoravaju da glasa za njih kako bi ga zaposlili ‘odmah posle izbora’, onom kome posao ‘visi o koncu’ se savjetuje da glasa kako treba, pa će ga sačuvati, a onaj ko je već ostao bez posla treba da glasa kako mu se kaže, pa će ga, možda, vratiti na posao”, objašnjava za Monitor potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović.

,,Građani Crne Gore srpske nacionalnosti, koji su se davno doselili u Crnu Goru i ispunili zakonske uslove za dobijanje državljanstva, ne mogu da dobiju ličnu kartu, jer se očekuje da će – valjda zbog jasne vladine antisrpske politike – glasati za neku opozicionu stranku. Koliko poznajete crnogorskih snaha ili raseljenih osoba koje žive ovdje 10-15, pa i 30 godina, a da ne mogu da dobiju državljanstvo Crne Gore. To je aparthejd”, ukazuje Radunović uz ocjenu da se nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, crnogorski mediji, ali i intelektualna elita crnogorskog naroda, prave da ne vide ovaj vid diskriminacije, jer je u vrijeme referenduma to bilo „društveno korisno”.

neven-gosovicU SNP-u kažu da pritisci na zaposlene u organima uprave, javnim službama i javnim preduzećima, sijanje straha od gubitka posla, kupovina ličnih karata, zloupotrebe institucija u sektorima zapošljavanja i socijalnog staranja, predstavljaju opštu pojavu u izbornom ambijentu Crne Gore.

„Lične karte se kupuju na javnim mjestima. Puno je učesnika u tom postupku. Kako je moguće da policija nema podatke, ko daje novac, ko kupuje lične karte, ko prodaje? Jedini mogući odgovor je, da se ukupne aktivnosti kupovine ličnih karata, upravo odvijaju pod zaštitom policije”, kaže Neven Gošović, potpresjednik SNP-a. U toj partiji podsjećaju da su nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2008. godine, Vrhovnom državnom tužiocu, podnijeli devet krivičnih prijava, zbog zloupotrebe prava glasanja na pojedinim biračkim mjestima u Podgorici i Rožajama. Tužilaštvo do sada predkrivični postupak nije okončalo ni po jednoj od tih prijava.

Tužnije od Tužilaštva možda još jedino izgledaju razni posmatrači koji nakon svakih izbora konstatuju kako za tvrdnje opozicije nema dokaza. SNP-ove prijave imale su imena, prezimena, matične brojeve ljudi – možda su falile fotografije. Suad Muratbašić jasno je rekao da je 34 ljudi odradio da na izborima 2006. glasaju za DPS tako što ga je angažovao Mevludin Nuhodžić. Muratbašić je ostao bez posla, a Mevludin Meco Nuhodžić, avanzovao na sedmo mjesto izborne liste Evropska Crna Gora Milo Đukanović. Ne vidi ko neće.

Slaven Radunović kaže da su među DPS-ovim metodama poznati i slučajevi držanja dokaza o krivičnim djelima u „fiokama”, dok prođu izbori – „pa ćemo da vidimo šta ćemo”. ,,U jednoj izbornoj kampanji namignu beskućnicima da bespravno podižu kuće, ukoliko glasaju DPS – naravno, a u sljedećoj im prijete da će im ih srušiti – opet, ako ne glasaju DPS. Najpoznatiji takav slučaj je Park – šuma Zagorič”.

Upućeni tvrde da vlast ima i sijaset načina na koje uspijeva da zaobiđe tajnost glasanja. Po tome gdje je udaren pečat na glasačkom listiću, na primjer, može se prepoznati koje je za koga glasao. Prirodno, kontrolišu se samo ,,sumnjivi”. Uz modernu partiju idu i moderne tehnologije – glasački listić može se fotografisati mobilnim telefonom. Opozicija se već odavno žali i na glasove koji za svake izbore DPS-u dolijeću iz inostranstva. Ljudima koji žive na raznim krajevima svijeta DPS- plaća prevoz, ne zna se od kojih para. Ko zna koliko je ljudi u Crnoj Gori dobilo obećanje da će baš njih zapasti jedan od 1.100 stanova solidarnosti čiju izgradnju najavljuje Danilo Popović u ime Crnogorskog fonda za solidardnu stambenu izgradnju. „U svakoj opštini ćemo uraditi jedan broj kvalitetnih stanova po veoma povoljnim cijenama, kojim će biti riješeni stambeni problemi radnika”. Svi znaju Popovićeve domete, ali onima što su vijek proveli bez krova nad glavom nije teško prodati – slamku.

Narodnjačka koalicija je upozorila da je otvarajući “minornu” dionicu na putu Risan – Žabljak, premijer Milo Đukanović zloupotrijebio državnu funkciju za potrebe kampanje DPS-a. Predsjednik države i ministar poljoprivrede iznenada su otkrili čari vina i rakije u Lješanskoj nahiji. Uz dužnu medijsku pažnju, dabome.

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da je „stvar percepcije” da li će tokom predizborne kampanje biti zloupotreba državnih resursa i dodao da se nada da ih uopšte neće biti. Zatim je sjeo u službeni auto i otišao u Tivat na promociju koalicije. Objasnio je to svojim statusom „štićene ličnosti”. Specijalne ličnosti, specijalna auta, specijalno gorivo – samo su pare kojima se sve to plaća obične, naše.

Nije DPS jedan u svijet. Sjevernokorejski lider Kim Džong-il pobijedio je ovih dana na izborima sa sto odsto glasova.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ONUFRIJE NA LITIJAMA: Nudi li se bivši ukrajinski model Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ni jedna priča ni jednog aktera naše tekuće drame nema završen kraj. Iako su i Đukanović i mitropolit Amfilohije zaoštrili retoriku i poteze, obrt nije nemoguć.  I o tome svjedoči priča o ukrajinskom pravosljavlju koja se  koristi u domaćim odmjeravanjima.  Mitropolija je najavljujući posjetu mitropolita Onufrija na litijama,  posebno akcentovala da Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske partrijaršije, koju on vodi,  uživa veliku administrativnu autonomiju  od Moskve.  Da li je to bivši ukrajinski model,  jače autonomije Crkve od Beograda,  ono što Mitropolija  nudi?

 

Ukrajina, Rusija, Beograd, Kosovo –  ove su sedmice često ponavljane riječi  kada se govori o   Zakonu o slobodi vjerskih zajednica, koji je usvojen krajem godine, a koji je produbio krizu u zemlji i pokrenuo proteste i litije koje sedmicama predvodi Mitropolija crnogorsko primorska.  Ovdašnji Zakon se  sve češće pominje i koristi u pričama van Crne Gore.  Istovremeno stiče se utisak da se  rješenje koje se tiče  valjanosti Zakona,  i ne traži.   I da se on koristi u  nekim drugim, širim i većim političkim i geopolitičkim igrama.

Mitropolija još nije podnijela inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore, radi ispitivanja ustavnosti Zakona, iako je još početkom januara najavljeno da će se to desiti „uskoro“.  Još čekamo I datum novog termina sastanka Mitropolije i Vlade, na kom bi se nastavio „dijalog“, i pokušalo naći rješenje koje bi zaustavilo krizu.  Na prvom sastanku, nije se mrdnulo ni milimetar s početnih pozicija.  Poslije su  mitropolit Amfilohije i predsjednik Milo Đukanović nastavili  da odmjeravaju snage, šaljući jedan drugom poruke sa skupova i preko medija.

Poreska Uprava je najavila da će naplatiti poreski dug Mitropolije,  Đukanović je na TV Face,  govoreći o Zakonu, pomenuo  velikosprske nacionaliste koji Crnu Goru hoće da „vrate pod kišobran Srbije i učine odgovornom Srbiji i sveslovenskim interesima čija je centrala u Moskvi“,  potom u  Ženevi saopštio da je država na udaru i da postoji „otvorna sprega crkve sa nacionalističkim  vansistemskim djelovanjem“. Mitropolit Amfilohije je na litiji u Risnu pozvao  vjernike  da ne glasaju za vladajuću partiju, uključivši se tako  u lokalnu političku utakmicu.  Čini se da su  Đukanović i Amfilohije udaljeniji ove sedmice nego prethodne  kada su  lideri DF obznanili da je mitropolit blagosiljao njihov ulazak u lokalnu izbornu trku u Tivtu. To se moglo tumačiti ustupkom Đukanoviću, pošto DPS-u odgovaraju izbori u ovakvim uslovima.   No, ni jedna priča ni jednog aktera naše tekuće drame nema završen kraj.  Zaoštravanje  odnosa ne znači da nije moguć obrt u odnosima  dva višedecenijska strateška partnera, već iskaljena  u proizvodnji krize I pružanje ruke kako bi očuvali svoja  zemljska carstva.  Đukanović ima u vidu da je je Mitropolija   najozbiljnija politička prijetnja DPS-u. I da su na litijama MPC i njegove pristalice.

Mitroplija je najavila i novitet:  u Crnu Goru ove sedmice  dolazi  „poglavar Ukrajinske Pravoslavne Crkve Blaženjejši Mitropolit Kijevski i cijele Ukrajine g. Onufrije”.

“On će, u pratnji nekoliko ukrajinskih arhijereja, zajedno sa vjernim narodom, sveštenstvom i monaštvom SPC u Crnoj Gori predvoditi Svetosimeonovsku litiju podgoričkim ulicama, od Hrama Vaskrsenja do Nemanjinog grada”, pojasnio je rektor Bogoslovije Gojko Perović.  Perović je zaboravio da napomene, da je Onufriju vaseljenski patrijarh Vartolomej oduzeo titulu i eparhije, iako formalno nije raščinjen. Onufrije je sada u stvari ruski mitropolit u Kijevu.  Da to potvrdi, oglasila se i ambasada Ukrajine u Crnoj Gori. Iz ambasade su saopštili i da “smatraju neprikladnim da predstavnik Ruske pravoslavne crkve – mitropolit Onufrije – komentariše unutrašnja pitanja Crne Gore u ime Ukrajinaca“

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GRADNJA STANOVA U MILOČERU U PUNOM JEKU: Ljetovalište oronulo i zapušteno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posjetioce Miločera ovih dana dočekuje veliko gradilište na kome teške građevinske mašine  pripremaju temelje za gradnju novog hotela Kraljičina plaža, na mjestu starog  koji je porušen. Pored hotela gradi se stambeni blok sa destinama luksuznih stanova, svaki ponaosob površine oko 120 kvadrata. Na parceli od 12.255 m2 planirana je izgradnja objekata ukupne površine od 22.000 kvadrata.

 

Krajem januara isteklo je 13 godina od kada je poznato crnogorsko ljetovalište sa hotelima Sveti Stefan I Miločer dato u zakup na 30 godina. Ugovor o zakupu i menadžmentu hotela potpisali su predstavnici dvije kompanije, jedne of-šor statusa, Aidwey Investment LTD, nepoznate vlasničke strukture i druge, poznate singapurske hotelske kuće Aman resorts. Zakupac, Aidwey Investment osnivač je  kompanije Adriatic properties Doo, za upravljanje hotelima, kojom rukovodi grčki biznismen Petros Statis. Prije Statisa tu ulogu obavljao je grčki brodovlasnik I milijarder Viktor Restis.

Tokom proteklih 13 godina ništa se epohalno nije dogodilo što bi opravdalo višegodišnji zakup bisera turističke privrede Crne Gore osim drastične promjene uslova zakupa u korist nepoznatog zakupca sa Britanskih Djevičanskih Ostrva. Zakupac Sveca I Miločera uspio je da produži rok zakupa na 42 godine I smanji iznos zakupnine za dva hotela sa pripadajućim zemljištem, restoranima I kafeima, na 1,2 miliona godišnje. Zakupac je obezbijedio I glavni zgoditak, dozvolu da u Miločeru gradi stanove za prodaju. Ko je mogao I sanjati da će doći vrijeme u kome će prostor miločerskog parka, jedinstvenog prirodnog ambijenta sa gustom šumom mediteranskog drveća I rastinja, postati građevinsko zemljište na kojem će stranci za svoj račun graditi I prodavati stanove.Da bi to mogli, dobili su još jedan ustupak mimo ugovorom predviđenih uslova, da za zemljište u Miločeru produže  zakup na 90 godina. Dakle, bez promjene ugovora I bez tendera, nepoznati vlasnici kompanije Aidwey uzeli su nam Miločer na dugih 90 godina. Po isteku tog roka, daleke 2097. godine vratiće ga, betoniranog i urbaniziranog u potpunosti,sa izgrađenim nekretninama, stanovima i vilama, u vlasništvu nekih drugih lica.

Posjetioce Miločera ovih zimskih dana dočekuje veliko gradilište na kome teške građevinske mašine  pripremaju temelje za gradnju novog hotela Kraljičina plaža, na mjestu starog  koji je porušen. Na parceli od 12.255 m2 planirana je izgradnja objekata ukupne površine od 22.000 kvadrata. Pored hotela gradi sestambeni blok sa destinama luksuznih stanova, svaki ponaosob površine oko 120 kvadrata.Mozda su ti luksuzni stanovi u miločerskoj šumi, na najekskluzivnijoj lokaciji na Crnogorskom primorju, nadomak male Kraljičine plaže,  unaprijed našli svoje bogate kupce. Građani licitiraju sa mogućom cijenom kvadratameđu kapijama kraljevskog Miločera. Ako se na lokacijama Porto Montenegro I Luštica Bay pominju cijene od 5-6 hiljada eura po metru kvadratnom, u srcu Miločera biće svakako višestruko veće.Da li su budući vlasnici dijela Miločera bogataši sa neke Forbs liste ili će biti naših ljudi koji su se u životu lijepo snašli.Gradnja napreduje, brzo će iuseljenje pa će se sretnici možda znati.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

CRNA GORA LIDER U REGIONU PO PREDSTAVKAMA U STRAZBURU: Masovno nepovjerenje u domaće pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila  1.282.227 eura. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno  490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija  40.762 eura

 

Crna Gora je i dalje rekorder po  broju tužbi podnijetih Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Ne radi se naravno o  najvećem ukupnom broju podnijetih predstavki, već broju podnijetih predstavki na deset hiljada stanovnika.

Prema godišnjem izvještaju o radu i statistici Evropskog suda, državljani Crne Gore predali su lani 427 tužbi, što je za 25 odsto više u odnosu na 2018.  To je 6,86 tužbi na 10.000 stanovnika, što je 13 puta više u odnosu na evropski prosjek, a u najvećem broju država zapadne Evrope prosječni koeficijent je ispod jedne podnijete predstavke na isti broj građana.

O ovoj vrsti liderstva advokat Siniša Gazivoda za Monitor kaže: ,, Sve dok nadležni ne urade ozbiljne i opsežne analize možemo samo da nagađamo što su uzroci ovakve statistike. Moja pretpostavka je da je prije svega u pitanju nepovjerenje u domaće pravosuđe”.

O neophodnosti dubinske analize stanja u pravosuđu za Monitor govori i advokat Sergej Sekulović: ,,Ovakav podatak sigurno treba da predstavlja znak za uzbunu. Sam po sebi, bez dodatnih informacija, jasno govori da veliki broj građana i građanki Crne Gore smatra da nisu dobili pravdu pred nacionalnim organima”.

On ističe da je potrebno doći do uzorka, poraditi na edukaciji i uspostaviti  jasan sistem odgovornosti tamo gdje se pokazuju slabosti: ,,Koliko su građani u pravu, to je drugo pitanje. Sigurno da se predstavke Suda u Strazburu podnose jer on  ima autotitet među našim građanima, ali nerijetko je to i posljedica neznanja načina na koji ovaj sud funkcioniše”.

O nepoznavanju funkcionisanja suda govore podaci Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. ,,Iako je riječ o velikom broju predstavki u odnosu na broj stanovnika, potrebno je naglasiti da veliki procenat ovih predstavki, preko 90 odsto, bude odbačen u inicijalnoj fazi ispitivanja od strane Evropsko suda. Poređenja radi, neke države imaju znatno niži indeks, ali je procenat predstavki koje prođu inicijalnu fazu znatno veći. Samim tim, ovaj broj ni u kojoj mjeri nije pokazatelj postojanja velikog broja povreda Konvencije u nekoj državi. Relevantan pokazatelj može biti samo broj donijetih presuda u kojima je utvrđena povreda Konvencije, u kom dijelu Crna Gora ima pozitivne rezultate”, kaže za Monitor Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Tokom protekle godine građani Crne Gore su podnijeli 427 predstavki, a čak 442 ih odbačeno i proglašeno neprihvatljivim u inicijalnoj fazi.

,,Ova statistika ukazuje da bi, prvenstveno zbog strogo formalnog postupka pred Sudom u Strazburu, građani predstavke trebali podnositi uz stručnu pomoć advokata ali i da bi advokati morali više da se edukuju za takve postupke”, kaže Gazivoda.

Advokat Budislav Minić smatra da je nepovjerenje javnosti u domaće pravosuđe nesporno, kontinuirano i izraženo u mjeri koja ukazuje da je pravosuđe zarobljeno i nefunkcionalno. On  posebno slabosti sudstva.  ,,Očigledno je da su sve tri grane vlasti pod kontrolom političkih i finansijskih centara moći ali je naročito zabrinjavajuća kontrola sudske od strane izvršne vlasti, odnosno struktura koje nju kontrolišu. Porast broja predmeta iz Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, uprkos drastičnom ograničavanju prava građana na pristup sudu izmjenama zakonodavstva na štetu dostupnosti pravde građanima, izvršenim na inicijativu izvršne vlasti i uz podršku vrha sudske vlasti, prvenstveno govori o nepodnošljivom  prisustvu neprava u Crnoj Gori”.

On upozorava na ono što je građanima i njihovim pravnim zastupnicima postalo očigledno – dugi i skupi, a po pravilu, nepravični sudski postupci. ,,Najintezivniji sunovrat prava, profesionalnih standarda i sudijske etike je u izigravanju pravde od strane sudova u predmetima protiv zarobljene i nefunkcionalne države. Nesloboda sudija u tim predmetima je bolna do suza. To su faktori koji uzrokuju porast broja predmeta iz Crne Gore u Strazburu i visoke štete koju godinama plaćaju građani kao poreski obveznici – bez ičije odgovornosti i sankcija”.

Crna Gora je po osnovu presuda Suda u Strazburu od 2009. do ove godine isplatila 1.282.227 eura, kaže Pavličić. Na osnovu presuda 751.249 eura, za isti period po osnovu prijateljskog poravnjanja je isplaćeno 490.215 eura, a po osnovu jednostranih deklaracija 40.762 eura.

U odnosu na Crnu Goru Evropski sud je do sada odlučio u 118 predmeta. ,,Stanovištva Evropskog suda iskazana u predmetima protiv Crne Gore imaju veliki značaj za nacionalni pravni poredak, jer su one najbolji pokazatelj u kom pravcu treba da se unapređuje nacionalni mehanizam zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda i koje mjere država mora da preuzme kako bi se taj mehanizam uskladio sa traženim standardima Konvencije”, kaže Pavličić.

Evropski sud je tokom prošle godine donio tri presude protiv Crne Gore. Dvije su pravosnažne Šaranović protiv Crne Gore i Bigović protiv Crne Gore. Evropski sud je u obje presude utvrdio povredu Konvencije zbog propusta nadležnih sudova da vrše kontrolu pritvora u skladu sa relevantnim odredbama ZKP-a.

Treća presuda je KIPS i Drekalović protiv Crne Gore iz oktobra prošle godine, a zastupnica Pavličić je ocjenjuje kao jednu od najznačajnijih u odnosu na Crnu Goru. Podsjetimo, zahvaljujući bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši koji je stopirao plan biznismena Rista Drekalovića, građani će morati da plate presuđeni iznos od 4,5 miliona eura. A možda i više. Drekalovićev punomoćnik je nezadovoljan dosuđenim iznosom podnio zahtjev Sudu za preispitivanje presude o pravičnom zadovoljenju, pa ova presuda još uvijek nije pravosnažna.

,,Mnogo je važno da,  kada se u nekom predmetu utvrdi povreda ljudskih prava,  država preduzme sve moguće mjere da se takve povrede ne ponavljaju. Činjenica da je u nekom slučaju utvrđeno kršenje ljudskih prava signifikantnija je od eventualne štete po budžet”, kaže advokat Gazivoda.

Naši sagovornici očekuju da će i ova godina biti rekordna po broju prestavki, budući da će  predmeti u vezi tzv. naknada za majke značajno povećati priliv predmeta  za odlučivanje.

Minić, koji je uključen u ove predmete ističe da bi šteta po građane u ovim predmetima, bila umanjena da stvarno imamo Ustavni sud:  ,,Većina u Ustavnom sudu čini taj sud produženom rukom izvršne vlasti i selektivno postupa. Tokom prethodne godine Sud je rješavao isključivo predmete umanjenja naknada a nijedan predmet ukidanja prava nije riješen. To će, naravno, doprinijeti porastu broja predmeta u Strazburu iako vlast očekuje da će ovakvim selektivnim postupanjem Ustavnog suda splasnuti energija i istrajnost majki da do kraja dovedu postupke povodom ukidanja prava na naknadu, gdje je pozicija majki znatno povoljnija od pozicije države, za razliku od situacije kod umanjenja zarada”.

Milioni će jednog dana doći na naplatu.  Platićemo debelo greške moćnika i pravosuđa.

 

Broj predstavki

 

Predstavke prema podacima Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

  1. godina:
  2. a) broj podnijetih predstavki (138)
  3. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (154)
  4. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (13)
  5. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (24)
  6. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (6)
  7. godina:
  8. a) broj podnijetih predstavki (318)
  9. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (264)
  10. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (10)
  11. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (16)
  12. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (7)
  13. godina:
  14. a) broj podnijetih predstavki (427)
  15. b) predstavke koje su proglašene neprihvatljivim u inicijalnoj fazi i odbačene (442)
  16. c) predstavke koje su komunicirane Kancelariji zastupnika (7)
  17. d) predstavke u kojima je donijeta presuda ili odluka o prijateljskom poravnanju/jednostranoj deklaraciji (4)
  18. e) predstavke u kojima je donijeta odluka o neprihvatljivosti (3)

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo