Prvi put u Crnoj Gori prekinut je jedan sportski događaj zbog dojave o postavljenoj bombi. Košarkaški meć Budućnost-Mornar završio se deset minuta nakon početka. U Sportskom centru Morača u isto vrijeme je zakazana polumaturska svečanost O.Š. ,,Vuk Karadžić”. Zabrinuti roditelji su čekali sa djecom da specijalci pregledaju svečanu salu. Jedna od majki komentarisala je: ,,Lažna dojava, a što će biti ako jednom ne bude, pa pukne”. Panici se ne gleda u zube, ona zna biti stvarna baz obzira da li su realni razlozi za nju.
Učestale dojave uzbunjuju javnost u Podgorici posljednjih mjesec dana. Uoči prvomajskih praznika evakuisano je i Specijalno državno tužilaštvo. Dojavu o bombi policija je prvo dobila iz Srbije, da bi nešto kasnije osoba iz Bosne i Hercegovine zvala i tužioce. Uzbunjivači su toliko drski da su prilikom jedne od ranijih dojava zvali direktno u sjedište Specijalne antiterorističke jedinice.
Pored ove dvije lažne dojave, tokom aprila na udaru su konstantno bili šoping centri Delta siti i Kapital plaza, hoteli Hemera, Hilton i Ramada, te diskoteka Bigl. Fos media je izvijestila da je 1. maja oko 21 sat Ambasada SAD uputila upozorenje da je postavljena bomba u hotelu Splendid u Bečićima. Uprava hotela je to demantovala.
Iako je serija dojava o bombama startovala prije mjesec, javnost ne zna da li ima pomaka u istrazi. Iz policije su saopštili da su svi pozivi registrovani sa pripejd kartica iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje su korištene samo u tu svrhu i više nijesu u funkciji.
Policija je uz pomoć Interpola i međunarodne policijske saradnje od Srbije i BiH zatražila identifikovanje odgovornih.
Stručnjaci za telekomukacije su objasnili da to što neko posredstvom pripejd broja uputi prijetnju, ne znači da ne može biti otkriven. Međutim, kako su pozivi došli iz okruženja, neophodno je uključivanje tamošnjih policija. I pored toga što se naši zvaničnici hvale da imaju odličnu saradnju sa regionalnim bezbjednosnim službama, ova istraga, iako je prioritet, teče sporo.
,,Neophodno je da služba hitno reaguje. Iako su se pozivi desili sa teritorija zemalja u okruženju, treba sve učiniti da se što prije utvrdi ko su počinioci. Ako se to ne uradi u skorije vrijeme, Crna Gora će biti u ozbiljnom problemu”, kaže za Monitor privatni detektiv Vladan Pavićević.
On napominje da je na testu i poštovanje kolega iz okruženja prema crnogorskim službama. ,,Postoje naučni, forenzički metodi da se otkriju počinioci, no vidjećemo da li će to službe susjednih zemalja uraditi. Ukoliko ne urade i ne odgovore na zahtjeve Crne Gore, ostaje mrlja na saradnji ali i poštovanju crnogorske strane. Svakako treba biti svjesan da je Crna Gora izložena bezbjednosnom riziku”.
Dok stručnjaci upozoravaju da je na djelu specijalni rat, te da ovakav način uznemiravanja javnosti spada u jednu vrstu terorizma, nadležni uglavnom ćute. A i kada se oglase najodgovorniji, premijer i ministar MUP-a, hrabre sebe i nas izjavama o bezbjednosnoj situaciji na zavidnom nivou.
Čak i provladini mediji pišu da do sada serija lažnih dojava nije ozbiljno shvaćena i da je bilo propusta u istrazi. Pobjeda navodi da iako je crnogorska policija stupila u kontakt sa kolegama iz Srbije i Bosne i Hercegovine, nadležna tužilaštva u tim državama nijesu naložila istragu u ovim slučajevima. Navodno, još im nije stigao zahtjev iz Crne Gore, shodno međunarodnoj pravnoj pomoći!
Crnogorski Nacionalni centralni biro Interpola je saopštio da ne isključuje nijedan motiv serije lažnih dojava o navodno postavljenim bombama u Podgorici. Pavićević ističe da ove pojave imaju tri komponente rizika.
Prva je ekonomski lobi i mogućnost nanošenja štete konkurenciji. Kako su na meti bili šoping molovi, hoteli i diskoteka ovaj motiv ne treba isključiti. Monitoru su iz menadžmenta Delte kazali da nijesu pravili računicu koliko su novca izgubili zbog tri evakuacije šoping centra u posljednjih mjesec dana. I ranije je bilo lažnih dojava o bombama kao vida slabljenja konkurencije, slučajevi zabilježeni za doček Nove 2015. u budvanskim diskotekama.
Pavićević navodi da je druga mogućnost obračun kriminalnih grupa. Podsjeća na nedavni slučaj aktiviranja bombe u vozilu u pokretu usred bijela dana na prometnoj saobraćajnici u Herceg Novom. ,,Ovdje su obračuni kriminalnih grupa na nivou terorizma. Oni imaju sve elemente aktivnosti koje su odlika određenih terorističkih grupacija”, kaže Pavićević.
U obračunima kriminalnih klanova česte su bile lažne dojave o postavljenim bombama u primorskim diskotekama Maksimus, Sparta, Trokadero. Kriminalni klanovi su ovom metodom znali prekidati licitacije o zakupu objekata, tokom 2014, lažnim dojavama o postavljenoj bombi u zgradi Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora.
Ipak, nije bilo dojave kada je u septembru 2015. oko 1.50 noću ispred kafića Grand na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici detonirala eksplozija. Grand je bio simbol ovog režima. Povrijeđenih nije bilo, a šteta je načinjena u lokalu, stanovima i vozilima parkiranim ispred. Inspektori su tada ukazali na sumnje da je napadač koristio dinamit i plastični eksploziv jake razorne moći i da je ovo bilo svojevrsno upozorenje, najvjerovatnije vlasnicima lokala.
Nakon niza nerasvijetljenih ubistava koja se vezuju za obračune kriminalnih grupa, te eksplozija u kojima su letjeli i automobili državnih službenika i policajaca, sada je na djelu teror lažnih dojava. Premijer Duško Marković obećao je nakon što je nedavno u vazduh odletio automobil načelnika CB Bar Ivana Đokovića da će država snažno odgovoriti kriminalnim grupama. Odgovora nema, a bezbjednosno stanje sve je gore.
Kao treću opasnost, Pavićević navodi moguću aspiraciju neke terorističke organizacije, što se može dovesti i u kontekst učlanjenja u NATO. ,,Na djelu je psihološko opipavanje, navikavanje građana. Sada, umjesto da su građani zabrinuti, zbijaju šale povodom učestalih dojava o bombama. Nastaja ravnodušnost na tu prijetnju. A s druge strane neko daje do znanja, posebno pozivom SDT-u, da u svakom trenutku, danju ili noću, može da ih destabilizuje”.
Prije izglasavanja ulaska u NATO, sredinom februara, zasijedanje Skupštine Crne Gore na Cetinju je kasnilo zbog dojave o postavljenoj bombi u sali. Krajem prošlog mjeseca policija je uhapsila Podgoričanina V.K. (41) nakon što je na Fejsbuk profilu objavio da je u zgradi parlamenta na Cetinju ostavljena bomba.
Stručnjaci sa kojima je Monitor razgovarao upozoravaju da su sve preventivne radnje jasno definisane u Zakonu o zaštiti lica i imovine. Međutim, kao i u mnogim slučajevima do sada lako se prepisuju evropska pravila ali se teško primjenjuju. Do sada se nije puno radilo na preventivi mogućih napada koji su sada u domenu lažnih najava. Stručnjaci ukazuju da nam u pripremi za najgore scenarije ne može pomoći ni NATO, niti bilo koja druga međunarodna organizacija. Za to moramo sami imati sistem i obučene institucije i pojedince. Međunarodne organizacije mogu jedino da traže odgovornost ljudi u lokalnim strukturama ukoliko se usljed neadekvatne zaštite i neprimjene zakona desi neki incident.
Po mišljenju stručnjaka već je trebalo pooštriti inače blage kazne za ovakva krivična djela. Kriminolog Velimir Rakočević je upozorio da je preblaga kaznena politika jedan od osnovnih problema u slučaju lažnih dojava o postavljenim bombama. U ovom slučaju može se raditi o dva krivična djela – izazivanje panike i lažno prijavljivanje. Za oba djela predviđena je novčana kazna ili maksimalna kazna zatvora u trajanju do godinu dana.
Nadležni ponavljaju da, za sada, nema mjesta panici. Prve evakuacije iz šoping centra Delta ličile su, kažu svjedoci, na stampedo. Srećom nije bilo povrijeđenih. Nakon serije lažnih dojava građanstvo se naviknulo pa je manje paničnog reagovanja, ali i više rizika.
U narednim mjesecima očekuju nas brojni sportski događaji, međunarodne utakmice, muzički festivali, turistička sezona… Što ako se ni do tada ne otkriju počinioci?
GOJKO PEJOVIĆ, BIVŠI GLAVNI INSPEKTOR ANB-A
Specijalni rat
Danas se s razlogom mnogi, prateći iz dana u dan anonimne prijetnje vezane sa postavljanjem eksploziva u brojnim privatnim i državnim objektima, pitaju da li se to protiv naše države vodi specijalni rat i ko ga vodi.
Dakle, specijalni rat, po definiciji, vodi država agresor protiv napadnute države prije, za vrijeme ili nakon oružanog sukoba. Razni su oblici specijalnog rata – psihološki rat, obavještajne akcije, paravojne aktivnosti, granični incidenti manjeg ili većeg intenziteta, ekonomski pritisak… Ako bismo analizu radili na osnovu pisanja medija, odnosno na osnovu podataka sa kojim nas dnevno zasipaju, ne bi bilo dileme da se protiv naše države vodi specijalni rat. Tu ima svega po malo, i paravojnih akcija, i obavještajnih aktivnosti i ekonomskoh prijetinji, i, na kraju, psihološkog rata izazivanjem nesigurnosti i poticanjem straha.
Direktno nadležni i odgovorni da se suprotstave ovim tajnim, organizovanim i protivustavnim aktivnostima su službe bezbjednosti i Državno tužilaštvo. Oni su naravno dužni da ova krivična djela procesuiraju nadležnim sudovima na ocjenu. Naravno, zadaci službi su mnogo širi. Oni imaju obaveze da djeluju i preventivno, da ove aktivnosti presjecaju i suzbijaju u samom začetku.
Psihološki rat mogu da vode osim države, političke, kriminalne, idološke i brojne druge interesne grupe protiv svojih protivnika, što opet, u principu, pokaže da se iza svega ne nalazi neka država.
U ovom trenutku jasno je da nadležne službe i organi, još uvijek, nijesu dali jasan odgovor na pitanje ima li ga, i ako ima, ko to vodi specijalni rat protiv naše države i naših građana. Situacija postaje svakim danom sve ozbiljnija i vrijeme da daju jasan odgovor im ističe, u suprotnom postaviće se ozbiljno pitanje ima li političke volje ili je u pitanju nesposobnost. Oboje bi bilo vrlo opasno.
Lažne dojave
Tokom prošle godine zabilježeno je tek nekoliko lažnih upozorenja o postavljenim bombama. U septembru 13-godišnji dječak iz Podgorice zvao je turističku agenciju na Svetom Stefanu i slagao ih da je u grad-hotelu postavljena bomba. Policija je ubrzo identifikovala ,,šaljivdžiju”. Sredinom jula na aerodromu u Golubovcima uhapšeni su turski državljanini Jurtkan Kaner (35) i Emin Eltutan (35). Njih dvojica su se prije polijetanja aviona posvađali međusobno, a kada je utvrđeno da su u alkoholisanom stanju skinuti su sa leta. Tada su prijavili da je u avionu bomba. Policija je utvrdila da je riječ o lažnoj dojavi. O bombi na podgoričkom aerodromu, putem mejla, stigla je lažna prijava i u februaru prošle godine. Tivatska policija osumnjičila je, u novembru 2015, Podgoričanina G.D. da je lažno prijavio da je na Trgu magnolija u centru Tivta postavljena bomba. Inspektori su tokom istrage otkrili da je Podgoričanin, koji je bliski srodnik zakupca jednog od lokala na šetalištu Pine, lažno prijavio da je postavljena bomba, kako bi spriječio da se proda imovina njegovog rođaka. Proteklih godina lažne dojave o bombama zabilježene su pored aerodroma i u pojedinim hotelima, autobuskim stanicama, stambenim zgradama. Septembra 2015. uhapšen je Kotoranin S. R. (23) zbog sumnje da je lažno prijavio da je u diskoteci Maximus za vrijeme Refresh festivala postavljena bomba. Tom prilikom je iz diskoteke evakuisano 3.000 ljudi. Bilo je slučajeva i da nezadovoljni klijent dojavi da će banka biti dignuta u vazduh ili da svjedok u sudskom procesu, kako bi odgodio suđenje, javi da je u zgradi Višeg suda u Podgorici postavljena bomba. No, sve su ovo pojedinačni slučajevi koji su ubrzo i otkriveni i koji se ne mogu upoređivati sa aktuelnom organizovanom akcijom uznemiravanja i zastrašivanja javnosti.
Predrag NIKOLIĆ
IN ENGLISH3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
SVIJET4 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU1 sedmica