Političke elite demonstriraju moć nad sistemima koje su same ispraznile od sadržaja. Društva, institucije i priroda u međuvremenu plaćaju cijenu
RIBANJE: Nakon povratka sa jalove ekskurzije u Davosu, koju je, prema vlastitoj najavi, planirao provesti “ispod kamena”, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se samopozvao na sjednicu Vlade Srbije, na kojoj je bez ustručavanja ministrima i premijeru Đuri Macutu sasuo u brk sve ono što svjetskim liderima u Davosu nije mogao. Sjednica, koja je prenošena uživo, pružila je gledateljima rijetko zadovoljstvo da vide Vučića dok govori istinu – to jest, optužuje ministre i direktore javnih preduzeća zbog nesposobnosti, inertnosti, privilegija, egzotičnih putovanja, te uživanja u “kancelarijama, sekretaricama i kombinacijama”. I dok se nije detaljno upuštao u objašnjenja kako se to, na primjer, uživa u sekretaricama, ili o kakvim se tačno kombinacijama radi, Vučić jest s pravom naribao Vladu i mlitavog premijera Macuta, kojemu nije preostajalo ništa drugo nego da se složi s predsjednikom, koji se i sam priprema da predsjedničku fotelju zamijeni premijerskom, najavljujući vlastiti ostanak na vlasti do 2035. godine. Još jedino nije naribao glavnog i odgovornog za postavljanje te iste vlade, budući da bi u tom slučaju i sam morao natrag pod isti onaj kamen, ili iza rešetaka.
ESKALACIJA: U sjeni vijesti da se i Albanija pridružila privatnoj prćiji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, poznatoj pod imenom Odbor za mir, u Tirani su eskalirali antivladini protesti, rezultirajući nasiljem na ulicama. Protesti sami po sebi nemaju veze sa vanjskopolitičkim stremljenjima vlade socijaldemokrate Edija Rame, već su kulminacija višemjesečne krize, u kojoj opozicija optužuje vlast za korupciju i izborne prevare. Policija je prošlog vikenda upotrijebila suzavac i gumene metke protiv hiljada okupljenih, koji su gađali molotovljevim koktelima i kamenjem, ranivši nekoliko policajaca. Opozicioni lider Sali Berisha je iz kućnog pritvora pozvao na nastavak borbe protiv “diktature”, iako je i sam uzrok ozbiljnih podjela u albanskom društvu, u proteklih 30 i kusur godina.
EROZIJA: Albanija se već odavno suočava sa ozbiljnom erozijom povjerenja u Raminu vlast, ponajprije zbog nekolicine visokoprofilnih slučajeva korupcije, koji su rezultirali hapšenjem i istragama protiv brojnih ministara i visokih zvaničnika. Tužioci su podigli krivične optužnice protiv potpredsjednice vlade i ministarke infrastrukture Belinde Baluku, jedne od najbližih saradnica Edija Rame i ključne figure u velikim infrastrukturnim i energetskim projektima. Ovaj slučaj je izazvao otvoreni institucionalni sukob između vlade i pravosuđa, nakon što je Rama osporio odluku suda o njenoj suspenziji sa funkcije pred Ustavnim sudom. Istovremeno, otkrivena je organizovana kriminalna grupa unutar Nacionalne agencije za informaciono društvo, ključne institucije odgovorne za državne digitalne sisteme i podatke od značaja za nacionalnu sigurnost, pri čemu su uhapšeni direktor agencije, njegov zamjenik, i još nekoliko zvaničnika, uključujući civilnog koordinatora Ergusa Agasija, kojeg tužioci opisuju kao osobu koja je vodila paralelnu kriminalnu strukturu ugrađenu unutar same agencije. Za sada, nijedna strana u sukobu ne izgleda spremna da se povuče. Što je još gore – nijedna ne obećava sjajnu perspektivu.
MANIPULACIJA: Na Kosovu je uhapšeno 109 osoba osumnjičenih za manipulaciju glasovima na ponovljenim parlamentarnim izborima u decembru 2025. nakon istrage koja je dovela do ponovnog brojanja glasova. Izbori su bili raspisani zbog desetomjesečne pat pozicije u formiranju vlade nakon prethodnih izbora u februaru 2025, kada Vetevendosje Albina Kurtija nije uspio osigurati većinu. Operacija je provedena u Prizrenu, gdje su osumnjičeni navodno lažirali rezultate, što je izazvalo optužbe za izbornu prevaru. Istraga traje, a hapšenja su dio napora da se očuva integritet izbora, usred političke krize. Procjenjuje se da će politička nestabilnost potrajati sedmicama, ugrožavajući EU fondove i normalizaciju odnosa sa Srbijom. Ako se ta procjena ne ispostavi kao tačna za potonje, naći će se nešto drugo.
BLOKADE: Vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije blokirali su više od 20 EU graničnih prelaza 26. januara 2026, protestujući protiv strogih Schengen viza ograničenja, pojačanih EU Entry/Exit sistemom iz 2025. Protesti su započeli 26. januara 2026. kao odgovor na pooštrena EU pravila o boravku u Schengen zoni, koja ograničavaju vozače na 90 dana u 180, dovodeći do deportacija i gubitaka za balkanske transportne kompanije koje opskrbljuju Italiju i druge zemlje. Dobra vijest je da je EU priznala problem i najavila pregled ograničenja. Loša vijest je da vozači najavljuju još blokada, tražeći specijalne vize ili izuzetke. Kažu da sit gladnom ne vjeruje, ali je očigledno da ta izreka, kao i batina, ima dva kraja.
KATASTROFA: Nova sveobuhvatna procjena hidromorfoloških uslova širom Balkana otkriva dramatično i ubrzano pogoršanje stanja poznatih netaknutih vodotokova. Izvještaj “Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025”, autora dr Ulricha Schwarza iz Fluvius Vienna, pripremljen u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i RiverWatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, pokazuje da je udio prirodnog riječnog toka opao sa 30% u 2012. godini na svega 23% u 2025. godini. To znači da se dužina netaknutih vodenih tokova smanjila za skoro dvije i po hiljade kilometara. Glavni uzroci su, navodi se u izvještaju, razvoj hidroenergije, regulacija rijeka, vađenje vode, eksploatacija sedimenta i infrastruktura. To pogoršava stanje većih rijeka poput Drine, Neretve i Vardara, ugrožavajući biodiverzitet i otpornost na klimatske promjene. Ako se nastavi ovaj trend, neće nas oprati ni Vardar, ni Neretva. Bukvalno.
Eldin HADŽOVIĆ