Povežite se sa nama

BALKAN MONITOR

Selektivni antifašizam

Objavljeno prije

na

Preko Drine kokarde teku neometano u oba smjera, pare iz Srbije će teći naftovodom u Mađarsku, a niz Unu bi uskoro mogao teći i nuklearni otpad. Donald Trump osniva mirovne odbore, ali prema balkanskim normalizatorima ekstremizma, on još uvijek izgleda kao amater

 

 

KOKARDA: Izvjesni Brane Stanivuković potegao je čak iz Sremske Mitrovice da bi se ispred Memorijalnog centra u Potočarima, u kojem su ukopane žrtve srebreničkog genocida, fotografirao sa šajkačom i kokardom. Oglušivši se na upozorenja zaposlenika memorijala, nastavio je sa provokacijama i uvredama, sve dok nisu došli pripadnici MUP-a Republike Srpske, koji su četnika-provokatora udaljili sa lica mjesta. Nije poznato da li je Stanivuković suočen sa bilo kakvom sankcijom, ali jest da je već slijedećeg dana uredno napustio BiH, baš kao što je neometen i ušao. Raspirivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje je u Bosni i Hercegovini krivično djelo, ali ovo nije prvi put da počinitelji takvih i gorih djela neometano prelaze granicu u oba smjera. Sa sve kokardom – na glavi ili u srcu, svejedno.

BRNABIĆ: S druge strane Drine ne libe se kritizirati fašizam – doduše, samo ukoliko ne dolazi iz Srbije, sa kokardom na glavi. Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić osula je paljbu po Europskoj uniji zbog, kako prenose mediji, “šutnje o neonacističkim manifestacijama u Hrvatskoj, poput koncerta Marka Perkovića Thompsona u Splitu”, gdje su skandirali “ajmo, ustaše” i “Za dom spremni”. Brnabić je optužila hrvatsku vladu, a implicitno i kompletnu Hrvatsku, za podršku veličanju Jasenovca. Hrvatska policija je, sa svoje strane, na incidentim Thompsonovim nastupima privela 24 osobe, ali time se Ana Brnabić nije imala vremena baviti, vodeći se krilaticom: “Ako niste za dom spremni – onda sprem’te se, sprem’te.”

LUGONJA: U Beogradu je preminuo Marko Lugonja, osuđen 2017. za skrivanje tadašnjeg haškog bjegunca, a sadašnjeg osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Apelacioni sud u Beogradu osudio ga je zbog pomaganja Mladiću – obezbjeđivao mu je namirnice i smještaj na pet-šest dana u svom stanu, znajući za optužnicu i potjernicu, na nagovor generala Zdravka Tolimira. Lugonja je bio visoki bezbjednosni dužnosnik VRS i pomoćnik ministra odbrane RS. Za “zasluge u odbrani Republike Srpske” odlikovan je Ordenom Karađorđeve zvijezde drugog reda u Srbiji, i Ordenom Njegoša prvog reda u Republici Srpskoj. O odlikovanom jataku ratnog zločinca Ana Brnabić se nije izjašnjavala.

PREUZIMANJE: Srbijanska ministrica energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je da su MOL i Gazpromnjeft dogovorili kupoprodajni ugovor za NIS, koji čeka odobrenje američke administracije. Srbija, navodno, povećava vlasnički udio za pet posto, uz očekivano uključivanje partnera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za diverzifikaciju. Proces je pod utjecajem geopolitičkih pritisaka i sankcija protiv Rusije. Analitičari se slažu da je ovaj razvoj događaja samo flaster na otvorenu ranu, jer je i dalje neizvjesno šta će eventualno mađarsko vlasništvo u NIS-u dugoročno značiti za samu kompaniju i rad rafinerije u Pančevu, osim toga da će se MOL biti voditi prvenstveno komercijalnim i tržišnim interesima. A cijenu toga uvijek plaćaju građani na pumpama.

ARBITRAŽA: Bosna i Hercegovina angažirala je francuske pravnike “Laborde Law” i domaće stručnjake protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, blizu granice. Podnesene su predstavke Europskom sudu za ljudska prava, Savskoj i Dunavskoj konvenciji te Europskoj komisiji zbog rizika po rijeke. Najavljena je rasprava u Ženevi u maju, sa mogućom arbitražom. Hrvatski sabor usvojio je zakon o lokaciji za otpad iz NE Krško, koji predviđa da se nuklearni otpad odlaže na svega 800 metara od korita rijeke Une. Tako bi, osim unikatne vodene ljepotice, bilo ugroženo i oko 250.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini, zbog čega se često u raspravama o ovom konflikutu čuje termin eko-rasizam. Hrvatska uporno već četvrt stoljeća pokušava ozakoniti istresanje opasnog otpada na ovoj lokaciji. Iako zagovornici ove ideje tvrde da nema opasnosti od curenja materija, stručnjaci upozoravaju da bi jedan jači potres u tom inače seizmički aktivnom području prouzročio nepovratnu katastrofu nesagledivih razmjera.

POZIV: Premijer Slovenije Robert Golob dobio je poziv Donalda Trumpa da se pridruži Odboru za mir, pokrenutom za Gazu, ali zamišljenom kao alternativa UN-u. Odbor uključuje Tonyja Blaira, Marca Rubia, Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa; pozvan je i Putin. Golob navodno nije naklonjen ideji, dok su pojedini svjetski lideri, poput predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, već odbili. Ipak, nema sumnje da će Donald Trump naći dovoljno klimoglavaca da se priključe kontroverznom tijelu, budući da je samo dan kasnije objavljena informacija da je Trumpov poziv dobio i hrvatski premijer Andrej Plenković, a još dan kasnije stigao je i na adresu predsjednice Kosova Vjose Osmani. Isti poziv, na primjer, nije dobio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, vjerovatno zato što su njegovi stavovi o Gazi više nego dobro poznati i nimalo naklonjeni genocidnoj politici kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

BALKAN MONITOR

Serijski pritisak

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od smrtonosnog pritiska na bolnički krevet, preko ignorisanih prijava za nasilje, do iznenadnog buđenja tužilaštva tek kad padne vlast – pravda se i dalje pokreće samo kad više nema kud

 

PERIŠ: Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ prerasla je u političku i institucionalnu krizu nakon što su snimci nadzornih kamera otkrili brutalno postupanje medicinskih tehničara tokom primjene mjera prisile. Četvorica tehničara, osumnjičena za teško ubistvo, nalaze se u istražnom zatvoru. Prema snimcima koje su prenijeli hrvatski mediji, Periša su fizički sputavali i pritiskivali uz krevet, dok mu je jedan tehničar držao jastuk preko lica, a drugi koljenima pritiskao vrat. Intervencija je nastavljena i nakon što je prestao pružati otpor. Kada su shvatili da je izgubio svijest, pokušali su reanimaciju, ali bez uspjeha. Porodici je prvobitno saopćeno da je preminuo od zatajenja srca, a vidljive podljeve na vratu i krv oko usta objasnili su postupkom intubacije.

PROTOKOLI: Hrvatska ministrica zdravstva Irena Hrstić potvrdila je da bolnica nije pravovremeno prijavila smrt. Periš je preminuo 21. oktobra, a direktorica klinike Majda Grah obavijestila je Ministarstvo tek 7. novembra. Ministrica je postupanje prema pacijentu ocijenila okrutnim i neprimjerenim, a mjere sputavanja neusklađenim sa zakonskim protokolima. Nije isključila mogućnost zataškavanja, ali je naglasila da to tek treba utvrditi. Zagrebačka opozicija zatražila je smjenu direktorice, optužujući upravu i gradsku vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem za zakašnjelu reakciju i izostanak nadzora. Direktorica Grah je snimke pregledala tek 4. novembra, gotovo dvije sedmice nakon smrti pacijenta. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić i zdravstvene organizacije zatražili su nezavisnu istragu i reformu psihijatrijske njege, uz upozorenje da se mjere prisile smiju primjenjivati samo izuzetno, uz stalni nadzor i poštovanje procedura. Ustanova je imala kamere, ali je trebalo gotovo dvije sedmice da neko pogleda šta su zabilježile. Predmetom tragične smrti Kristiana Josipa Periša će se baviti državno tužilaštvo, ali i dalje ne jenjava ogorčenost zbog potresnog sloma medicinske etike i temeljnog povjerenja u instituciju koja je osobi u najranjivijem trenutku umjesto nužne stručne skrbi i zaštite priuštila brutalno nasilje, i to usred Europske unije.

ZEKAJ: Ubistvo 49-godišnje Arlinde Zekaj iz Vitomirice kod Peći, počinjeno 25. oktobra, uprkos njenim višestrukim prijavama prijetnji i zahtjevima za zaštitu, ponovo je otvorilo pitanje odgovornosti kosovskih institucija za nasilje nad ženama. Za ubistvo je osumnjičen brat njenog supruga, koji je u vrijeme zločina bio u pritvoru zbog prijetnji. Zekaj je bila osma žena ubijena na Kosovu od početka godine. Nakon protesta u Prištini pokrenuti su postupci protiv 13 službenika koji su ranije postupali po prijavama porodičnog nasilja: glavne tužiteljice u Peći, tužiteljice koja je vodila predmet i 11 policajaca. Skupština Kosova odobrila je formiranje istražne komisije, a Mreža žena Kosova zatražila je izmjene Krivičnog zakonika kojima bi se femicid definirao kao posebno krivično djelo, a kriminaliziralo i nasilje počinjeno putem tehnologije. Inicijativu je uputila predsjednici Skupštine Albuleni Haxhiu, a obaviještena je predsjednica Kosova Justina Shiroka Pula. Aktivistice traže i efikasniju zaštitu žrtava, ekonomsko osnaživanje žena te veća izdvajanja za socijalne radnike i specijalizirane službe. Institucije su imale prijave i upozorenja. Ono što nisu osigurale bila je zaštita.

SERIJA: Serija hapšenja visokih državnih i javnih funkcionera u Srbiji nastavljena je privođenjem bivšeg ministra privrede Radeta Baste 11. novembra. Osumnjičen je da je, kao direktor Javnog komunalnog preduzeća „Beogradske elektrane“, bez potrebnih saglasnosti i mimo procedura odobravao donacije i sponzorstva sportskim organizacijama, čime je preduzeće oštetio za više desetaka miliona dinara. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, uhapšeno je još sedam osoba, među njima i odgovorna lica sportskih udruženja preko kojih je, kako se sumnja, izvlačen novac. Nekoliko dana ranije uhapšen je upravnik Kazneno-popravnog zavoda Zabela Rodoljub Rončević, osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja i davanje mita u vezi s glasanjem. Prema navodima MUP-a, zatvorenicima su dijeljene zaplijenjene cigarete i kafa kako bi na parlamentarnim izborima 25. oktobra glasali za listu Srpske napredne stranke (SNS).

PRITISAK: Prema podacima MUP-a, koje je 10. novembra objavio RTS, u dvije sedmice nakon izbora uhapšeno je više od 90 osoba, među kojima su načelnici policijskih uprava, direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vlasnik Alta banke i drugi nosioci javnih funkcija. Akcije su zahvatile policijski vrh, zatvorsku upravu, javna preduzeća, pokrajinske institucije i lokalne vlasti. Posebno su značajna ranija hapšenja visokih policijskih funkcionera Marka Krička i Boška Sekulovića te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Igora Žmirića, zbog sumnji na zlostavljanje i mučenje učesnika studentskih protesta. Istrage obuhvataju i navodne izborne pritiske i kupovinu glasova, uključujući funkcionere bezbjednosnih i pravosudnih institucija. Otuda pitanje da li je počelo stvarno procesuiranje zloupotreba koje su godinama prolazile bez epiloga ili se nakon izbornog poraza SNS-a mijenja odnos snaga unutar institucija. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Goran Ilić upozorava da hapšenja sama po sebi ne znače utvrđivanje krivice, ali i pita zašto institucije nisu ranije reagirale.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Čisti baksuz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u Srbiji razotkriva finansijska mreža povezana s političkim vrhom, promjena vlasti u Budimpešti i izborni poraz Trampovih republikanaca otkrivaju koliko su krhka Dodikova međunarodna savezništva

 

 

ALTA: Srbiju trese nezapamćeni finansijsko-politički potres nakon što je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK), u saradnji sa specijalnim policijskim jedinicama UKP i SBPOK, uhapsilo rukovodstvo Alta banke zbog sumnje da je iz ove institucije izvučeno frapantnih 45,5 milijardi dinara (oko 382 miliona eura). Glavna meta policijske akcije je vlasnik Alta grupe i predsjednik Upravnog odbora banke, Davor Macura, biznismen čiji se nagli poslovni uspon godinama unazad javno povezivao s bliskošću s dosadašnjim režimom Srpske napredne stranke (SNS). Uz njega su uhapšeni i direktor Odjeljenja trezora, kao i saradnik za trezorsko poslovanje, koji se terete da su Macuri omogućavali neovlašteni ulazak i neometano pustošenje trezora pomoću službenih pristupnih kartica.

ČIŠĆENJE: Narodna banka Srbije (NBS) hitno je oduzela dozvolu za rad Alta banci i pokrenula stečajni postupak, navodeći drastično urušavanje likvidnosti. Prema dokumentima iz istrage u koje je uvid imao KRIK, čak 370 miliona eura fiktivno je prikazivano kao pazar menjačnica  Alta Pay, dok je novac zapravo završavao direktno u Macurinim rukama. Skandal dobija obrise masovnog čišćenja sistema. Pod lupom istražnih organa našla se i guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković, koja je već stavljena na spisak svjedoka tužilaštva, dok se traži njena odgovornost zbog sumnji da je neproceduralno odobrila hitnu konverziju dinara u eure i pokušaj transfera 50 miliona eura u inostranstvo neposredno prije gašenja banke. Slučaj ima i ozbiljne regionalne implikacije, s obzirom na to da je Alta banka služila kao važan kreditor Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske, ali i kao jedna od rijetkih regionalnih adresa preko koje su ruski državljani slobodno prebacivali stotine miliona eura na Balkan nakon invazije na Ukrajinu.

BAKSUZ: Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je u Mar-a-Lagu ponovo zaigrao na sve ili ništa, ali najnoviji izborni šok iz SAD-a mogao bi njegovo višemilionsko lobiranje (plaćeno parama poreskih obveznika) pretvoriti u još jedan promašaj. Lider SNSD-a stigao je na Floridu kako bi na desničarskom derneku proslavio ukidanje sankcija, odlazak visokog predstavnika Schmidta i kapitalizirao „promijenjeni međunarodni kontekst“ za unutrašnje pritiske u BiH. Međutim, republikanci su na tek završenim američkim izborima pretrpjeli ubjedljiv poraz. Time je potvrđen bizaran Dodikov status kao političkog „baksuza“, čiji politički saveznici padaju kao muhe u novembru. Viktor Orban je nakon 16 godina izgubio vlast od Tisa pokreta, Aleksandar Vučić je u Srbiji poražen od Studentske liste, Benjamin Netanyahu je u Izraelu ostao bez parlamentarne većine, a evo se ni Trumpovi Republikanci ne osjećaju baš najbolje.

KLACKALICA: Odluka Vlade Mađarske da naprasno obustavi program subvencija vrijedan 100 miliona eura za poljoprivrednike u Republici Srpskoj zapravo je najbolji dokaz da je „strateško partnerstvo“ bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana i bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika zavisilo samo od njihovih osobnih veza. Od obećanih silnih miliona realizirano je tek 28, dok su stotine farmera ostale zatečene, prevarene i sa zarobljenim sopstvenim novcem, uviđajući da se iza paravana „bratske i ekonomske pomoći“ krio klasični merkantilistički projekat. Poljoprivrednici iz RS-a novac nisu dobijali na ruke, već su njime mogli kupovati isključivo mađarsku mehanizaciju, uz sopstveno učešće i plaćanje PDV-a. Budimpešta je tako, pod krinkom razvojne pomoći, zapravo subvencionisala sopstveni izvoz i domaću industriju, a Dodik je lokalnim seljacima prodavao priču o partnerstvu s Mađarskom. Kada se politička klackalica u Mađarskoj pomjerila, ceh su platili domaći poljoprivrednici koji su ušli u kredite i investicije vjerujući praznim obećanjima.

DIJALOG: Politički dijalog između Kosova i Srbije već više od tri godine nalazi se u potpunom zastoju, što je izazvalo oštre kritike Evropske komisije u najnovijim izvještajima o napretku. Posljednji sastanak na visokom nivou održan je u septembru 2023. godine, a proces je sveden na neuspješno upravljanje krizama. Dok Priština povratak pregovorima uslovljava izručenjem Milana Radoičića zbog napada u Banjskoj, Beograd čvrsto insistira na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom. Stručnjaci upozoravaju da Evropska unija gubi poluge uticaja zbog unutrašnjih neslaganja, prvenstvenstveno zato što pet država članica i dalje ne priznaje nezavisnost Kosova, držeći njegov zahtjev za članstvo „u ladici“ od 2022. godine. Iako Brisel raspolaže finansijskim i političkim instrumentima, poput Plana rasta za Zapadni Balkan, analitičari smatraju da same finansijske stimulacije nisu dovoljne bez jasnih političkih integracijskih ustupaka. Nedavne dramatične političke promjene u regiji – stabilizacija Kurtijeve vlade na Kosovu i pad četrnaestogodišnje vladavine Aleksandra Vučića u Srbiji, unose novu dinamiku, ali ne garantiraju brz preokret. S obzirom na to da i nova vlast u Beogradu smatra Kosovo dijelom Srbije, nastavak dijaloga ostaje pod velikim znakom pitanja.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

BALKAN MONITOR

Poslije trijumfa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nova većina odmah ne slomi kičmu bezbjednosnom podzemlju i propagandnoj mašineriji, rizikuje da je te strukture progutaju.

 

 

TRIJUMF: Spektakularni trijumf studentske liste „Studenti pobeđuju” na parlamentarnim izborima u Srbiji, kojim je nakon četrnaest godina okončana autokratska vladavina Aleksandra Vučića i njegove partije, tektonski je poremećaj i buđenje generacije koja je odbila živjeti u apatiji i medijskom mraku. Mobilizacijom mladih, kreativnom i beskompromisnom kampanjom na društvenim mrežama, te jasnim antikorupcijskim porukama, studenti su uspjeli animirati apstinentne birače i srušiti naizgled nepobjedivi režimski aparat. Dok Beograd i drugi gradovi slave dolazak nove političke ere, pred mladim liderima sada leži mukotrpan zadatak demontaže duboko ukorijenjenog sistema, ekonomske stabilizacije i deblokade institucija. Ovaj trijumf mladosti poslao je snažnu poruku cijeloj regiji, dokazavši da su korjenite promjene na Balkanu itekako moguće kada se apatija zamijeni hrabrošću.

OPOZICIJA: Povratak Aleksandra Vučića u parlamentarne opozicione klupe vjerovatno donosi reaktivaciju njegovih izvornih, radikalskih postavki, jer populistički „catch-all“ mehanizam Srpske napredne stranke gubi svrhu izvan poluga državne vlasti. Lišen državnih resursa, medijskog monopola i aparata prinude, Vučić će se taktički vratiti retorici i metodama iz vremena kada je bio generalni sekretar Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja. Njegov opozicioni nastup neće biti zasnovan na konstruktivnoj parlamentarnoj debati, već na agresivnom populizmu, viktimizaciji, targetiranju političkih protivnika i podizanju nacionalnih tenzija – što je politički zanat koji je najbolje ispekao u devedesetima. Bez kontrole nad budžetom i klijentelističkom mrežom koja je održavala SNS, njegova stranka će se brzo ogoliti i transformisati nazad u tvrdu, desničarsku i radikalsku bazu koja parališe institucije i destabilizuje novu, ideološki heterogenu parlamentarnu većinu iz skupštinskih klupa.

KRAH: Pad Vučićevog režima nesumnjivo je centralni i istorijski najznačajniji događaj ovih parlamentarnih izbora, dok su potpuni krah njegovih satelita i brisanje onog dijela opozicije koji je odbio da studentima pruži bezuslovnu podršku prateći tektonski poremećaji. Tačka na kojoj je stara politička paradigma definitivno pukla jeste sudbina Socijalističke partije Srbije (SPS), tradicionalnog i najvjernijeg Vučićevog satelita vlasti, koji je sveden na istorijski minimum. Time je vječiti parazit vladajućih struktura, koji je još od Slobodana Miloševića bio sinonim za mrak i patnju na ovim prostorima, prvi put ostao ispod cenzusa i potpuno van parlamenta.

POTOP: Uporedo sa radikalima i SPS-om, glasači su brutalno počistili i salonsku elitu sa oba politička pola. Konačni potop Novog DSS-a istovremeno je i krah Miloša Jovanovića, koji se nakon izbornog šamara povukao sa javne scene, pošto je njegova strategija da sorbonski doktorat upregne u kočije rigidnog izolacionizma, sterilne homofobije i otpora istopolnim brakovima pala na gluve uši. Podrška akademika Matije Bećkovića pod patetičnim sloganom „Odvažno, srpski!“ samo je cementirala jad i estetiku tog političkog leša, razotkrivajući svu ispraznost te reakcionarne ekipe. Sa druge strane, ova politička katarza zbrisala je i dio tradicionalne proevropske opozicije okupljene oko „Evropske Srbije“, koja je odbila da studentima da bezuslovnu podršku. Građani su žestoko kaznili njihovu političku kratkovidost, samodovoljnost i inertnost salonske kaste koja je godinama bila potpuno lišena sluha za stvarnost na terenu, ostavljajući ih izvan novog političkog poretka.

MANJINE: Ovu pobjedu dodatno specifičnom čini i činjenica da su manjinske zajednice u Srbiji odigrale ključnu ulogu u rušenju autokratije, svjesno plaćajući političku cijenu. Savez vojvođanskih Mađara sveden je sa šest na tri mandata, a u Novom Pazaru Studentska lista osvojila je više glasova nego sve bošnjačke stranke zajedno. SPP je praktično nestao sa političke scene, dok je i sam njegov lider sugerisao da je većina njegovih birača glasala za studente. Birači su odlučili da glasaju referendumski i građanski, stavljajući rušenje režima ispred partikularnih etničkih interesa. Takav rasplet pred pobjedničku listu postavlja maksimalnu i moralnu odgovornost da se ovim zajednicama pošteno oduži i garantuje njihova prava, što je, uostalom, obaveza svake demokratske vlasti.

TERET: Na toj raščišćenoj sceni, studenti sada imaju široko odriješene ruke. Ali ta istorijska praznina donosi i zastrašujući teret, jer više nema starih izgovora niti dežurnih krivaca. Prvi i najhitniji ispit biće radikalna demontaža duboke države i oslobađanje zarobljenih medija. Korak u sprečavanju kontrarevolucije bivšeg režima mora biti hitno provjetravanje bezbjednosnog aparata – policijskih, vojnih i obavještajnih struktura koje su godinama služile kao Vučićeva pretorijanska garda. Paralelno sa smjenom kompromitovanih kadrova i otvaranjem dosijea, nova vlast mora izvršiti hirurški precizan zahvat na medijskoj sceni, počevši od hitnog vraćanja nezavisnosti Javnog servisa (RTS) koji je decenijama bio fabrika jednoumlja. Slobodni mediji i profesionalne institucije jedini su trajni štit protiv autokratskih i nedemokratskih praksi.

ŠANSA: Srbija tako ulazi u najneizvjesniji parlamentarni eksperiment u svojoj modernoj istoriji. Građani su glasali iz čistog revolta, delegirajući istorijsku šansu politički neiskusnoj i ideološki heterogenoj generaciji koja sada na kormilu države mora da se suoči sa surovim realizmom vladanja. Njihov najveći test biće preživljavanje u skupštinskim klupama naspram ranjenog Vučića i njegovih opstrukcija. U toj areni, bez državnog budžeta, on će koristiti svaku sekundu za sabotažu, opstrukciju i uličnu agresiju. Ako nova većina odmah ne slomi kičmu bezbjednosnom podzemlju i propagandnoj mašineriji, rizikuje da je te strukture progutaju. Istinska borba za Srbiju zato ne završava ovim izborima – ona tek počinje.

Eldin HADŽOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo