Preokret ECAP-a vraća Srpsku listu u igru, ponovljeni izbori u RS-u nude šansu opoziciji protiv Dodikovog nasljeđa, dok Thompsonov koncert na dočeku rukometaša i isključenja u SPC-u podsjećaju da se prošlost nikad ne predaje lako. U sveopštoj krizi identiteta, samo je jedno sigurno – ovdje se ništa ne završava, samo se komplikuje

LISTA: Panel za izborne žalbe i prigovore Kosova (ECAP) je 3. februara poništio odluku Centralne izborne komisije Kosova (CIK) koja je ranije odbila da objavi rezultate Srpske liste na parlamentarnim izborima održanim 28. decembra 2025. godine. Srpska lista, koju podržava Beograd, osvojila je devet od deset rezervisanih poslaničkih mjesta namijenjenih  srpskoj zajednici, ali CIK je odbio potvrditi te rezultate, pozivajući se na proceduralne razloge, što je praćeno negativnim reakcijama EU i SAD-a, ali i nekih kosovskih nevladinih organizacija. Kritičari odluke CIK-a mahom su se složili da nema pravnog osnova da se najjača Srpska partija na Kosovu izolira, bez obzira na evidentan upliv zvaničnog Beograda. Njihov zajednički stav je da se izborna volja građana ne može tek tako pogaziti, ma kakva ona bila. Odluka ECAP-a, kojom je naloženo objavljivanje rezultata, predstavlja značajan preokret i jača poziciju srpske zajednice u kosovskom parlamentu, ali isto tako nema sumnje da će ovakav razvoj situacije dodatno zakomplicirati odnose između Beograda i Prištine.

SAMOOPREDJELJENJE: Pokret Samoopredjeljenje nastavlja insistirati da je Srpska lista “produžena ruka Beograda”, a kao jedan od razloga zbog kojih ne želi suradnju s njom navodi i to što se nikada nije distancirala od svog bivšeg potpredsjednika Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj u septembru 2023. godine. Istovremeno, Samoopredjeljenje je otvoreno za suradnju sa Nenadom Rašićem i insistira da mjesta u Vladi ili Skupštini Kosova, koja prema Ustavu pripadaju srpskoj zajednici, budu dodijeljena upravo Rašićevoj stranci. Međutim, Ustavni sud Kosova je prošle sedmice ustanovio da potpredsjednika Skupštine iz redova srpske zajednice može imenovati samo najveća parlamentarna stranka te zajednice, što je u ovom slučaju Srpska lista. Sviđalo se to premijeru Kosova Albinu Kurtiju, ili ne.

NEOUSTAŠTVO: Svečani doček hrvatske rukometne reprezentacije nakon osvajanja bronzane medalje na Europskom prvenstvu održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ali je potpuno zasjenjen kontroverzom oko nastupa Marka Perkovića Thompsona. Rukometaši, stožer i Hrvatski rukometni savez insistirali su da im Thompson otpjeva njihovu neslužbenu himnu “Ako ne znaš šta je bilo”, čak su ga zvali video-pozivom iz svlačionice odmah nakon utakmice. Grad Zagreb pod vođstvom Tomislava Tomaševića iz Možemo odbio je zahtjev, pozivajući se na odluku Gradske skupštine iz novembra 2025. kojom su zabranjeni ustaški simboli i pozdrav “Za dom spremni” na svim gradskim površinama. Thompsonove pjesme poput “Bojne Čavoglave” često uključuju taj pozdrav, zbog čega mu je već godinama zabranjen nastup u Zagrebu. Bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić bila je najotvorenija, rekavši da je “dosta više ovog primitivnog neoustaštva”, a oštro je reagirao i aktualni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Doček je najprije otkazan, no Vlada Andreja Plenkovića preuzela je organizaciju, i Thompson je ipak nastupio pred desecima hiljada navijača i zajedno s rukometašima otpjevao himnu. Narod voli – narod pati.

IZOPŠTENJE: Crkveni sud Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, pod vođstvom patrijarha Porfirija, donio je odluku o trajnom isključenju dvojice teologa iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Vukašina Milićevića i Blagoja Pantelića – zbog javne kritike crkvenog vrha i njegove podrške vlasti Srpske napredne stranke. Milićević, bivši sveštenik, lišen je i svešteničkog čina, dok je Pantelić, urednik portala Teologija.net, ranije dobio prijetnje isključenjem. Odluka je donesena nakon saslušanja u ljeto 2025. godine, a SPC nije javno obrazložila razloge uprkos upita medija. Teolozi optužuju proces za političku motivaciju: podržavali su studentske proteste protiv vlade, koji traju više od godine dana zbog sistemskih problema i tragedije na novosadskoj željezničkoj stanici, u kojoj je stradalo 16 osoba. Patrijarh Porfirije, u skladu sa zvaničnom politikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te proteste naziva “obojenim revolucijama”, nastavljajući održavanje bliskih veza s Rusijom. Logika je jasna – ne grize se ruka koja te hrani.

IZBORI: U nedjelju, 8. februara 2026. godine, održat će se ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica (među kojima su Zvornik, Doboj, Laktaši, Prijedor, Banjaluka i drugi). Pravo glasa ima oko 85.070 birača, a glasanje traje od 7 do 19 sati. Rezultati će biti poznati najkasnije do 15. februara. Ovi izbori su posljedica poništenja rezultata prvobitnih prijevremenih izbora održanih 23. novembra 2025. godine. Tada je kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije Siniša Karan tijesno pobijedio opozicionog kandidata Branka Blanušu iz SDS-a. Opozicija je optužila SNSD za izborne nepravilnosti i manipulacije, posebno u većim gradovima poput Doboja, Zvornika i Laktaša. S obzirom na sve prethodne izbore, reklo bi se da je u Republici Srpskoj – stanje redovno.

ŠANSA: Nakon žalbi i provjera, Centralna izborna komisija BiH je 24. decembra 2025. poništila rezultate izbora na spornim mjestima zbog brojnih nepravilnosti (više spornih glasova nego razlike među kandidatima), što je preokrenulo ukupnu sliku, nakon koje se ispostavilo da je prednost imao Blanuša. Ponovljeni izbori odlučuju ko će zauzeti Palatu Republike nakon prestanka mandata Milorada Dodika, koji je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Nakon što je administracija američkog redsjednika Donalda Trampa odlučila skinuti Dodika i njegove suradnike sa svoje crne liste, uopće ne bi iznenadio krajnje pozitivan ishod izbora za njegovog kandidata Karana, osim ako se opozicija u tom bosanskohercegovačkom entitetu napokon ne konsolidira i ne stavi već jednom tačku na višedecenijsku vladavinu najžilavijeg autokrate u ovom dijelu svijeta. Šansa je tu.

Eldin HADŽOVIĆ

Političke elite demonstriraju moć nad sistemima koje su same ispraznile od sadržaja. Društva, institucije i priroda u međuvremenu plaćaju cijenu

RIBANJE: Nakon povratka sa jalove ekskurzije u Davosu, koju je, prema vlastitoj najavi, planirao provesti “ispod kamena”, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se samopozvao na sjednicu Vlade Srbije, na kojoj je bez ustručavanja ministrima i premijeru Đuri Macutu sasuo u brk sve ono što svjetskim liderima u Davosu nije mogao. Sjednica, koja je prenošena uživo, pružila je gledateljima rijetko zadovoljstvo da vide Vučića dok govori istinu – to jest, optužuje ministre i direktore javnih preduzeća zbog nesposobnosti, inertnosti, privilegija, egzotičnih putovanja, te uživanja u “kancelarijama, sekretaricama i kombinacijama”. I dok se nije detaljno upuštao u objašnjenja kako se to, na primjer, uživa u sekretaricama, ili o kakvim se tačno kombinacijama radi, Vučić jest s pravom naribao Vladu i mlitavog premijera Macuta, kojemu nije preostajalo ništa drugo nego da se složi s predsjednikom, koji se i sam priprema da predsjedničku fotelju zamijeni premijerskom, najavljujući vlastiti ostanak na vlasti do 2035. godine. Još jedino nije naribao glavnog i odgovornog za postavljanje te iste vlade, budući da bi u tom slučaju i sam morao natrag pod isti onaj kamen, ili iza rešetaka.

ESKALACIJA: U sjeni vijesti da se i Albanija pridružila privatnoj prćiji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, poznatoj pod imenom Odbor za mir, u Tirani su eskalirali antivladini protesti, rezultirajući nasiljem na ulicama. Protesti sami po sebi nemaju veze sa vanjskopolitičkim stremljenjima vlade socijaldemokrate Edija Rame, već su kulminacija višemjesečne krize, u kojoj opozicija optužuje vlast za korupciju i izborne prevare. Policija je prošlog vikenda upotrijebila suzavac i gumene metke protiv hiljada okupljenih, koji su gađali molotovljevim koktelima i kamenjem, ranivši nekoliko policajaca. Opozicioni lider Sali Berisha je iz kućnog pritvora pozvao na nastavak borbe protiv “diktature”, iako je i sam uzrok ozbiljnih podjela u albanskom društvu, u proteklih 30 i kusur godina.

EROZIJA: Albanija se već odavno suočava sa ozbiljnom erozijom povjerenja u Raminu vlast, ponajprije zbog nekolicine visokoprofilnih slučajeva korupcije, koji su rezultirali hapšenjem i istragama protiv brojnih ministara i visokih zvaničnika. Tužioci su podigli krivične optužnice protiv potpredsjednice vlade i ministarke infrastrukture Belinde Baluku, jedne od najbližih saradnica Edija Rame i ključne figure u velikim infrastrukturnim i energetskim projektima. Ovaj slučaj je izazvao otvoreni institucionalni sukob između vlade i pravosuđa, nakon što je Rama osporio odluku suda o njenoj suspenziji sa funkcije pred Ustavnim sudom. Istovremeno, otkrivena je organizovana kriminalna grupa unutar Nacionalne agencije za informaciono društvo, ključne institucije odgovorne za državne digitalne sisteme i podatke od značaja za nacionalnu sigurnost, pri čemu su uhapšeni direktor agencije, njegov zamjenik, i još nekoliko zvaničnika, uključujući civilnog koordinatora Ergusa Agasija, kojeg tužioci opisuju kao osobu koja je vodila paralelnu kriminalnu strukturu ugrađenu unutar same agencije. Za sada, nijedna strana u sukobu ne izgleda spremna da se povuče. Što je još gore – nijedna ne obećava sjajnu perspektivu.

MANIPULACIJA: Na Kosovu je uhapšeno 109 osoba osumnjičenih za manipulaciju glasovima na ponovljenim parlamentarnim izborima u decembru 2025. nakon istrage koja je dovela do ponovnog brojanja glasova. Izbori su bili raspisani zbog desetomjesečne pat pozicije u formiranju vlade nakon prethodnih izbora u februaru 2025, kada Vetevendosje Albina Kurtija nije uspio osigurati većinu. Operacija je provedena u Prizrenu, gdje su osumnjičeni navodno lažirali rezultate, što je izazvalo optužbe za izbornu prevaru. Istraga traje, a hapšenja su dio napora da se očuva integritet izbora, usred političke krize. Procjenjuje se da će politička nestabilnost potrajati sedmicama, ugrožavajući EU fondove i normalizaciju odnosa sa Srbijom. Ako se ta procjena ne ispostavi kao tačna za potonje, naći će se nešto drugo.

BLOKADE: Vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije blokirali su više od 20 EU graničnih prelaza 26. januara 2026, protestujući protiv strogih Schengen viza ograničenja, pojačanih EU Entry/Exit sistemom iz 2025. Protesti su započeli 26. januara 2026. kao odgovor na pooštrena EU pravila o boravku u Schengen zoni, koja ograničavaju vozače na 90 dana u 180, dovodeći do deportacija i gubitaka za balkanske transportne kompanije koje opskrbljuju Italiju i druge zemlje. Dobra vijest je da je EU priznala problem i najavila pregled ograničenja. Loša vijest je da vozači najavljuju još blokada, tražeći specijalne vize ili izuzetke. Kažu da sit gladnom ne vjeruje, ali je očigledno da ta izreka, kao i batina, ima dva kraja.

KATASTROFA: Nova sveobuhvatna procjena hidromorfoloških uslova širom Balkana otkriva dramatično i ubrzano pogoršanje stanja poznatih netaknutih vodotokova. Izvještaj “Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025”, autora dr Ulricha Schwarza iz Fluvius Vienna, pripremljen u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, koju su pokrenule evropske organizacije EuroNatur i RiverWatch, u saradnji sa lokalnim partnerima na Balkanu, pokazuje da je udio prirodnog riječnog toka opao sa 30% u 2012. godini na svega 23% u 2025. godini. To znači da se dužina netaknutih vodenih tokova smanjila za skoro dvije i po hiljade kilometara. Glavni uzroci su, navodi se u izvještaju, razvoj hidroenergije, regulacija rijeka, vađenje vode, eksploatacija sedimenta i infrastruktura. To pogoršava stanje većih rijeka poput Drine, Neretve i Vardara, ugrožavajući biodiverzitet i otpornost na klimatske promjene. Ako se nastavi ovaj trend, neće nas oprati ni Vardar, ni Neretva. Bukvalno.

Eldin HADŽOVIĆ

Od Beograda do Ljubljane, regija istovremeno proizvodi autoritarni kič, tranzicijske iluzije i evropske fraze: između diktatorskih plakata, neustavnih praznika, lažnih zelenih tranzicija i evropskih obećanja bez pokrića, stvarni gubici ostaju isti: prazni prostori, osiromašena društva i normalizirana regresija

KIM: Prošle je sedmice Beograd osvanuo oblijepljen plakatima sa likom sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una, čestitajući mu rođendan porukom “Sretan rođendan brate Kim, vole te Srbi”. Prema pojedinim medijskim izvorima, koji su ispratili ovu akciju, iza čestitke stoji ultra-desničarski pokret Naši, koji ni ranije nije krio fascinaciju diktatorima, kroz akcije podrške ruskom predsjedniku Putinu, ili dodjele nagrade za “naj Srbina” bivšem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Kad ne slave diktatore, Naši uglavnom siju mržnju prema svakome ko se ne uklapa u njihov svjetonazor. Mediji u Srbiji, bliski vladajućem režimu, njihovoj posljednjoj akciji nisu pridavali značajnu pažnju, odveć zaokupljeni aktivnostima Aleksandra Vučića, koji se u prošloj godini na televiziji ukazao više od 400 puta. Očigledno, nema mjesta za više od jednog diktatora.

9. JANUAR: U manje od pola Bosne i Hercegovine, tačnije u Republici Srpskoj, opet je upriličena proslava 9. januara, praznika kojeg je Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim. Manifestacija je, kao i proteklih godina, poslužila za ispoljavanje najprizemnijih nativističkih sentimenata, a u Doboju je čak i javno spaljena državna zastava, zbog čega su reagirali iz OSCE-a, osudivši širenje mržnje i poticanje netrpeljivosti. U sjenci slavljeničke euforije promakao je podatak, objavljen u časopisu Zavoda za statistiku RS Pokazatelj, prema kojem je taj bosanskohercegovački entitet u proteklih deset godina izgubio oko 60.000 stanovnika usljed negativnog prirodnog priraštaja i unutrašnjih migracionih kretanja. Nastavi li se taj trend istom dinamikom, za deset godina 9. januar više neće imati ko da slavi.

BEKUTA: Ana Bekuta nastupala je u Čačku na pravoslavnom dočeku Nove godine na gradskom trgu, ali će puno bolje od nastupa ocvale folk dive ostati zapamćen protest okupljenih građana, zbog cijene njenog angažmana od 40.000 eura, usred vanredne situacije u Srbiji zbog vremenskih nepogoda. Publika je zviždala i pištala od početka, a zatim pjevačicu i orkestar zasula grudvama snijega, pogodivši jednog muzičara u glavu. Bekuta je zaustavila koncert i obratila se: “Sram vas bilo! Imate li vi majku? Imate li sestru? Gdje je policija?” Da su gradske vlasti u Čačku, kao što je trebalo, na vrijeme očistile snijeg sa trga, ostali bismo uskraćeni za antologijsku scenu Ane Bekute kako pjeva – iz kombija.

PUŠENJE: Sjeverna Makedonija, piše Balkaninsight, planira uvesti strogi novi zakon o suzbijanju pušenja, zabranjujući duhan u zatvorenim prostorima, uključujući terase i balkone, sa kaznama do 500 eura. Vlada cilja na smanjenje pušača među mladima, gdje je prevalencija visoka, a očekuje se glasovanje u parlamentu uskoro. Ovo je dio šire zdravstvene reforme, ali kritičari kažu da će utjecati na turizam i ugostiteljstvo. Odmah treba umiriti susjede iz Sjeverne Makedonije – zabrana pušenja neće utjecati na ugostiteljstvo, što pokazuju primjeri iz Slovenije, Hrvatske, ili Federacije BiH, osim što gostima u zatvorenim objektima odjeća više neće zaudarati na duvanski dim.

TRANZICIJA: Vlada Slovenije usvojila je zakon o državnoj pomoći energetski intenzivnim kompanijama, dodjeljujući 30 miliona eura godišnje za subvencije električne energije u sljedeće tri godine. Ovo je dio projekta zelene tranzicije, međutim, prema izvještaju Climate Change Performance Index 2026, eksperti kritiziraju slovenački Nacionalni energetski i klimatski plan zbog odlaganja ukidanja subvencija za fosilna goriva do 2030. godine i uvođenja novih subvencija za ugalj u termoelektrani TEŠ, što direktno podržava velike zagađivače umjesto brzog prelaska na obnovljive izvore. Ova mjera, kako navode eksperti, kontrira zelenoj tranziciji jer prioritet daje očuvanju postojeće infrastrukture bazirane na fosilnim gorivima, umjesto ulaganja u solarne ili vjetroelektrane.

PLAN: EU Growth Plan za Zapadni Balkan, uključujući Kosovo, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Bosnu, zahtijeva brze reforme za pristup fondovima, fokusirajući se na ekonomsko usklađivanje sa EU standardima. Plan, vrijedan 6 milijardi eura (2 milijarde u grantovima i 4 milijarde u povoljnim kreditima) za period 2024-2027, uvjetuje isplatu sredstava implementacijom specifičnih reformi, poput usklađivanja s EU pravilima i borbe protiv korupcije, što je već dovelo do odobrenja tranši za Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru u 2025. Međutim, kritičari ističu da relativno skromna suma i pitanja provedbe reformi (kao u slučaju Srbije i BiH, koje još čekaju sredstva) riskiraju da plan ostane samo simboličan poticaj, umjesto stvarnog katalizatora za konvergenciju sa EU, posebno usred rastućeg autoritarizma u regiji.

FAŠIST: Emisija “Bujica” kontroverznog hrvatskog voditelja Velimira Bujaneca, pri čemu eufemizam “kontroverzni” komotno može biti zamijenjen tačnijom odrednicom “fašist”, ugašena je na Z1 televiziji zbog niza skandala, uključujući ustaške pozdrave u emisijama koji su izazvali javnu osudu i tužbe. Bujanec, poznat po desničarskim i nacionalističkim stavovima, suočen je sa pravnim postupcima, dok je TV stanica u dubokom finansijskom slomu, sa dugovima i gubitkom gledanosti. Odluka o gašenju dolazi usred krize medija u Hrvatskoj, gdje su takvi sadržaji često kritizirani zbog širenja mržnje. Bujanec je najavio mogući prelazak na druge platforme, ali budućnost ostaje neizvjesna. Da parafraziramo Viktora Ivančića: svako nosi svoj križ, a onaj Velimira Bujaneca poprilično je kukast.

Eldin HADŽOVIĆ