Povežite se sa nama

PROFIL

Turizam na vašaru

Objavljeno prije

na

Sudeći prema prioritetima i aktivnostima ministra turizma Predraga Nenezića, Kolašin postaje novi turistički centar Crne Gore. Dok turistička sezona na jugu propada, ministar vozi bicikl po proplancima na sjeveru, otvara biciklističke trke u Kolašinu, organizuje posjete grupe novinara svjetskih medija za promociju nove manifestacije Bajk Šering, dodjeljuje nagrade i pehare…. Sve za Kolašin! HAOS NA PRIMORJU: Na svjetskoj izložbi EXPO 2010 u Šangaju, Crna Gora je prezentovana preko Kolašina! Ministar turizma turističke Crne Gore svijetu je predstavio projekat, Master plan održivog turističkog razvoja Kolašina, male varošice poznate po naglom razvoju hotelijerstva i zimskog turizma, koji u potpunosti drže tajkuni bliski vladajućoj DPSDP koaliciji.
Za to vrijeme, na jugu zemlje, na Crnogorskom primorju sve češće se traži ministrova ostavka. Nenezić se proglašava grobarom crnogorskog turizma, glavne privredne grane koja se tokom dvostrukog ministrovog mandata, po ukupnim rezultatima, broju turista i prihodima od turizma, vratila dvadeset godina unazad.
Uoči turističke sezone 2010., vodeća turistička mjesta Crnogorskog primorja nisu riješila osnovne komunalne probleme. Vlada potpuni haos i cvjeta siva ekonomija koju niko u državi, pa ni nadležno ministarstvo ne suzbija.
Herceg Novi ulazi u sezonu bez vode, u Budvi, Svetom Stefanu i Pržnu turiste dočekuju građevinske mašine koje nisu zastale ni na jednom većem objektu koji se zida uz obalu.
Ljeto je i kalendarski počelo. Turista nema, a ministar Nenezić obilazi primorske opštine, dolazi u takozvane radne posjete opštinskim rukovodstvima, turističkim agencijama i hotelijerima. Razgovori se vode iza zatvorenih vrata. Gase se požari nezadovoljnih u Budvi, Ulcinju, Svetom Stefanu, Kotoru, Herceg Novom…

MINISTAR OBMANJUJE JAVNOST: Brojni hoteli ni ovog ljeta neće raditi. Iz turističkog prometa isključeni su hotel As u Perazića Dolu, Galeb i Grand Lido u Ulcinju, Kraljičina plaža, Sveti Stefan i hotel Budva u Budvi, hotel Fjord u Kotoru, brojni hoteli u Novom, Tamaris, Igalo, Ksanadu…U ovom gradu hotelski kapaciteti su svedeni na broj iz 1946 godine.
Šta radi Ministarstvo turizma? Vodi li ministar Nenezić Aluminijski kombinat ili turizam, pitaju se turistički privrednici.
Mjesna zajednica Sveti Stefan, nevladine organizacije, hotelijeri, restorateri, Opštinski odbor SNP, zatražili su od ministra Nenezića da podnese ostavku zbog obmanjivanja domaće i inostrane javnosti oko rekonstrukcije i datuma otvaranja grada-hotela Sveti Stefan.
Tri turističke sezone vodeće crnogorsko ljetovalište bilo je u mraku, isključeno iz svjetskih turističkih tokova. Garant valjanosti potpisanog ugovora o zakupu sa Amanom bio je Nenezić. Sveti Stefan neće ni ove, četvrte sezone biti otvoren za goste. Samo zbog promašaja oko zakupa Svetog Stefana ministar je bio dužan da podnese ostavku.

„Ministar je najavio da će 1. jula otvoriti nekoliko vila u hotelu Sveti Stefan, a u ugovoru jasno stoji da nikakve faze u otvaranju nisu dogovorene, već kompletno renoviranje ostrva i stavljanje hotela u funkciju. Toga ove sezone neće biti”, kaže predsjednik lokalnog odbora SNP Krsto Rađenović.
One koji kritikuju rad ministra Nenezića i zvaničnu strategiju razvoja turizma ministar naziva „zlobnim anonimusima i samozvanim stručnjacima” koji imaju „različite aspiracije”.
„Poručujem im da smo mi osvojili povjerenje građana da sprovedemo strategiju koja je donesena. Oni koji žele da je mijenjaju to mogu da urade, ali prethodno neka se dokažu i osvoje vlast”, odgovara ministar iz hladovine partijskog suncobrana.

HVALISANJE I STVARNOST: U Crnoj Gori boravi oko 28.000 turista od kojih su čak 25 hiljada stranci, kazao je nedavno ministar Nenezić. On je rekao da je očekivano da će sezona ove godine biti kraća: „Kriza je, besparica, znali smo da će sezona biti kraća i da se mora koncentrisati na glavne mjesece. Očekujemo da će nešto slabija predsezona biti nadoknađena u špicu”, kazao je Nenezić.

Iskazao je ohrabrenje što se vraćaju zapadna tržišta na brojke iz rekordne 2008., koja usput rečeno, nije bila rekordna ni po čemu – i naglasio da za rusko tržište ne treba brinuti. Najveći je pad tržišta iz Srbije, BiH i Makedonije, ali očekuje se da se to nadoknadi jer se vodi jaka kampanja za svakoga gosta, kazao je on.
Ove riječi ministra Nenezića, površnost i lakoća kojom svaku propalu turističku sezonu proglašava uspješnom, nailaze na podsmijeh privrednika i turističkih stručnjaka.
Od neumornog ministrovog hvalisanja u turizmu se, kažu, ne može živjeti. Nema te firme koja može ekonomski opstati sa sezonom koja traje dva mjeseca!
Ministar konstantno obmanjuje javnost. Ogromna je razlika između onog što on na svojim konferencijama za novinare servira i onoga što se na primorju događa. Nije li Nenezić do juče tvrdio da će turistička sezona biti produžena, ne na tri ili četiri mjeseca, nego čak na čitavih 12 mjeseci. Vraćamo li se to na vrijeme kada je sezona trajala 50-60 dana?
Koja su to zapadna tržišta koja se Crnoj Gori vraćaju, pitaju se ministrovi oponenti.
Zahvaljujući pogrešnoj propagandi izgubili smo Njemce i Engleze, garante dobre predsezone, a sada gubimo i turiste iz okruženja.
Brojke govore za sebe. Rekordne 1987. godine u Crnoj Gori odmaralo se oko 250.000 turista iz Njemačke, dok ih je prošle, 2009. bilo oko 18,5 hiljada!? I dolaze preko aerodroma u Dubrovniku!? Što je dovoljan razlog da ih bude sve manje.

SMJEŠTAJ U SIVOJ ZONI: Struktura smještajnih kapaciteta je krajnje nepovoljna. Oko 15 odsto ležajeva nalazi se u osnovnoj, hotelskoj ponudi, dok preostalih 85 odsto otpada na privatni smještaj u kome caruje organizovani haos. Najveći dio ove turističke ponude u prometu je izvan legalnih tokova.
Ono što je nekada za crnogorski turizam značila autobuska stanica u Beogradu, to je danas aerodrom u Moskvi na kome kruže ključevi stanova, vila i apartmana koje ruski državljani posjeduju na Crnogorskom primorju. Niko nema evidenciju koji su kapaciteti u pitanju. Nisu u pitanju nekretnine u vlasništvu ruskih nego i državljana iz drugih zemalja koji pružaju usluge smještaja bez kontrole nadležnih državnih službi. Tokom zime svi ti stanovi su prazni, a sada su puni – turista. Takvi gosti troše resurse, prostor, plaže, parkinge, prave privid dobre posjete od koje, osim neopisive gužve, nema značajne ekonomske koristi.
Toliki procenat sive ekonomije ne bi dozvolila ni jedna turistička država koja je turizam proglasila glavnom privrednom granom, ističu budvanski hotelijeri i vlasnici turističkih agencija.

Rasprodaja

Najveći problem crnogorskog turizma je siva ekonomija, ističu gotovo svi turistički radnici koje smo kontaktirali. Dovoljno je prošetati budvanskim šetalištem, tim vašarom u centru turističke metropole i kontakt zonama primorskih gradova, pa vidjeti kako se plasira crnogorska turistička ponuda. U kioscima, na tezgama i panoima okačenim po drveću… Duž šetališta uz Slovensku plažu i u Bečićima postavljeno je oko 20-ak privremenih objekata na kojima se prodaje sve, od izleta do privatnog smještaja. Neregistrovani, divlji agenti prodaju izlete po izuzetno niskim cijenama, na štetu agencija i turoperatora koji turiste u Crnu Goru dovode i tim se poslom profesionalno bave. Na budvanskom šetalištu bije se prava bitka za putnike. Izlet brodom za Boku, prodavao se za samo jedan euro!? Šta turista može dobiti za taj novac, nikoga mnogo ne brine. Izlet za manastir Ostrog stajao je kod divljih agencija 10 eura, dok je prošle godine cijena bila oko 17 eura! Posjeta Dubrovniku na vašaru se prodaje za 15 eura. Divlji prodavci imaju jednog vodiča za sve jezike! Na zahtjev Crnogorskog turističkog udruženja, glavna tema sastanka sa ministrom Nenezićem u Budvi bila je upravo siva ekonomija i nelojalna konkurencija. Sastanak bez prisustva novinara počeo je uz prikazivanje fotografija prodajnih mjesta sa šetališta. Predstavnici oko 16 turističkih agencija zahtijevali su od ministra Nenezića da se preduzmu hitne mjere i zabrani njihov rad. „Mi angažujemo avione, zakupimo ležajeve, ulažemo novac u reklamu i obrazovane ljude, dovedemo goste i onda nam ih dileri za rukav vuku da kupe izlet na tezgi”, objašnjavaju u agencijama situaciju na šetalištu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

PROFIL

DRAGINJA VUKSANOVIĆ STANKOVIĆ, NOVA LIDERKA  SDP-a: Ko je gazda u kući

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Zar neko može pomisliti da se mogu na bilo koji način miješati u posao supruga i obrnuto…“, insistira nova predsjednica SDP.   Problem je ipak kompleksniji

 

„Ja odgovaram građanima, a ne suprugu“. Kada je početkom aprila poslanica Socijaldemokratske partije  Draginja Vuksanović Stanković stavila potpis na Sporazum za budućnost, koji su tokom građanskog protesta “Odupri se – 97.000” potpisali poslanici opozicije i predstavnici pokreta “Odupri se”, tu njenu izjavu citirali su brojni mediji u regionu kao, u najmanju ruku,  neobičnu vijest. Razlog: Sporazumom se tražila i ostavka njenog supruga vrhovnog državnog tužioca  Ivice Stankovića.

Vuksanović Stanković taj potez objasnila je kao  rezultat političke principijelnosti: „Mene su na izborima birali građani, a ne vrhovni državni tužilac… Nadam se da sam ovim potpisom doprinijela rađanju nove političke svijesti u Crnoj Gori, jer samo na krilima takve Crne Gore možemo donijeti promjene neophodne za bolji život i budućnost naših građana i naše djece”.

Potpisnici Sporazuma tražili su ostavke, pored ostalih, Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću.Sporazum je ostao mrtvo slovo na papiru, protesti su utihnuli, a od prozvanih niko nije podnio ostavku. Njen suprug  Ivica Stanković i dalje je jedan od nosećih stubova Đukanovićevog režima.

Po drugi put, Draginja Vuksanović Stanković skrenula je pažnju na sebe nedavno,  kada je izabrana za predsjednicu Socijaldemokratske partije. Pored ostalog i zbog logičnog pitanja kako će se nositi s teretom   izbora  između ličnog, porodičnog i javnog  interesa.  Ustvari, kako će kao supruga vrhovnog državnog tužioca moći da realizuje ambiciozni program koji je najavila i kao kandidat za predsjednicu SDP-a i nakon izbora za predsjednicu te  stranke. Partija koja loše prolazi na izborima, tek treba da vrati opozicioni krediblitet. To ne može ako ne uđe u permanentan i radikalan sukob sa režimskim institucijama kakvo je tužilaštvo njenog supruga.  I ako se ne bude mijenjala iznutra.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 5. JULA

Komentari

nastavi čitati

PROFIL

Slučaj  Ivana Brajovića, predsjednika skupštIne crne gore: Nesalomivi  vršilac dužnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

I u najzabačenijim selima  osjetili su potres  koji je izazvala političko-korupcionaška afera Koverta&Atlas. I koja traje više od mjesec. Nije ga osjetio predsjednik crnogorskog  parlamenta Ivan Brajović  iako službuje u njegovom epicentru. To je priznao prije nekoliko dana u intervjuu Glasu Amerike: „Crnu Goru ne drma nikakva afera!“  I za svaki slučaj, po  staroj navici, ogradio se da ne želi da se bavi poslovima drugih državnih organa. On savršeno zna da u Crnoj Gori bolje prolaze oni koji ćute nego koji nešto zucnu protiv vođe.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević,  koji je i lansirao aferu, pozicionirao je Brajovića u fokus  javnosti. Prema našim izvorima, propisno  je uzdrmao  predsjednika  parlamenta.

„Odbjegli bankar“ našao je modus da predsjedniku crnogorskog parlamenta postavi nekoliko, izgleda, nezgodnih pitanja. Da to dođe do javnosti nisu mogli da spriječe ni terazijski, novosadski, sarajevski i domaći  branitelji lika i djela Mila Đukanovića  i ostalih aktera afere.

Reagujući na Brajovićeve dijagnoze o aferama Atlas&Koverta” Knežević je priupitao Brajovića:

Prvo, da objasni kako je zatvorio svoje obaveze prema Atlas banci, nastale po osnovu višegodišnjih dugovanja na kreditnim karticama koje nije vraćao? Drugo, kako je godinama držao depozite Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore u Atlas banci i koji je aranžman povodom toga imao? Treće, zašto je ušao u sukob sa svojim partijskim drugom, direktorom Aerodroma Danilom Orlandićem oko depozita u Atlas banci? Četvrto, da Brajović objasni kako je njegova zemlja u Bjelopavlićima završila u rukama jednog od „naših uhapšenih vozača, koji je ni kriv ni dužan držan u pritvoru, dok su pokušavali da ga lažno optuže da je učestvovao u pranju novca za Demokratski front“.

Knežević je istovremeno obznanio navodno saznanje da je predsjednika Skupštine Brajovića ucijenio predsjednik države Milo Đukanović, „jer su mu specijalni tužilac i policijski tim uzeli dosije kartica i računa iz Atlas banke, kao i podatke o prodaji zemlje“, koja mu je, kako reče Brajović, porodično nasljeđe. U prevodu –  Knežević je Brajovića  unaprijedio u vršioca dužnosti koje mu odredi Đukanović.

Knežević je nastavio da i dalje  propituje Brajovića, reagujući na  njegove tvrdnje da od 2013. godine prema Atlas banci nema nikakvih dugovanja. ,,Da li će g. Brajović upoznati javnost sa visinom duga, dati izvode sa svog računa, saopštiti koliko je kasnio sa plaćanjem i detaljno objasniti način na koji je izmiren dug?”

Knežević je zatražio od Brajovića da objasni kako je zatvorio obaveze kod Atlas banke po osnovu ,,višegodišnjih dugovanja na karticama koje nije vraćao”. Pozvao ga je i da upozna građane Crne Gore sa donacijama njegovoj partiji.

Vijesti su u međuvremenu otkrile da je predsjednik Skupštine i lider Socijaldemokrata skrivao ,,višegodišnja dugovanja” Atlas banci, za koja je kazao da su izmirena nakon što ga je prozvao njen vlasnik Duško Knežević.

U imovinskim kartonima Brajovića, objavljenim na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nije evidentirano da je do 2013. imao kredit kod Atlas banke, niti minuse na kreditnoj kartici. U Brajovićevim imovinskim kartonima navode se dugovanja po godinama, a nigdje nema onih prema Atlas banci, objavile su Vijesti.

Demokratski front pozvao je predsjednika Skupštine da urgentno odgovori na pitanja koja mu je izdiktirao Duško Knežević. U Frontu smatraju da te optužbe Kneževića predstavljaju još jedan od krunskih dokaza da je ,,ovaj NATO tajkun izgleda korumpirao svaku instituciju sistema koje se ovih nedjelja pred našim očima urušavaju kao kula od karata”.

,,Zato je veoma važno da Ivan Brajović odgovori da li mu je višegodišnja dugovanja na kreditnim karticama pokrivao Duško Knežević i od čijih to sredstava? Kakav je i s kim aranžman imao Ivan Brajović da bi depozite JP Aerodromi Crne Gore držao u Atlas banci ? Za koliki je iznos profesor Knežević kupio zemlju u Bjelopavlićima na molbu Ivana Brajovića i kako je ta zemlja prepisana Kneževićevom vozaču koji je odbio da lažno svjedoči protiv DF-a? Ukoliko Ivan Brajović ne odgovori konkretno na postavljena pitanja biće veoma jasno da je nedostojan vršenja funkcije predsjednika Skupštine, i da pod pritiskom specijalnog državnog  tužioca  i Mila Đukanovića pokušava zaustaviti nezaustavljive demokratske procese”, upozorili su iz DF-a.

Pod pritiskom opozicije, Brajović je ipak zakazao vanrednu sjednicu parlamenta za 21. februar  na kojoj će se raspravljati o predlogu zaključaka opozicije povodom afere  Koverta&Atlas. Zahtjev za njeno održavanje potpisalo je 28 opozicionih poslanika.

Javnost  s velikim interesovanjem  očekuje  raspravu na tom zasjedanju, zbog kojeg Brajović vjerovatno ima noćne more.

Sada se mnogi pitaju kako će opozicionim poslanicima predsjednik parlamenta  objasniti  sve ono za što ga proziva  Knežević. Posebno zbog toga što se Brajović nikad nije ustručavao od  toga da sam sebe uzdiže u moralne visine. Kada ga je dopalo da u novembru 2016. godine postane predsjednik Skupštine Crne Gore skromno je sebe opisao ovako: ,,U julu 1989. u ovoj istoj sali izabran sam za potpredsjednika parlamenta. Siguran sam da u tih 27 godina nijesam napravio potez kojeg bih se zastidio”.

Možda se nekih detalja iz svoje političke biografije nije nikad postidio, ali bi ove kojima mu Knežević ukrašava  biografiju morao, ako ništa drugo, negdje u samoći  skenirati  moralnim istinomjerom.

Brajović je i ranije bio umiješan u nekoliko afera. Kao ministra policije zbog afere Limenka, krivičnu prijavu protiv njega i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića podnijela je Demokratska Crna Gora zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi. Preciznije, optužujući ih  da su omogućili  Acu Đukanoviću, bratu Mila Đukanovića, da dobije deset i po miliona eura na štetu poreskih obveznika. Mnogi trvrde da je to bio udžbenički primjer dogovorene korupcije. Rezultat – Brajović i Veljović su oslobođeni zbog zastare.

Predsjednik SD je zapaženo mjesto imao i u aferi Ramada. Njegov iskaz na sudu, „da mu ne pada na pamet da skupove njegove partije plaćaju državni organi”, ocijenjen je kao neistinit, pošto je nesumnjivo utvrđeno i pravosnažno potvrđeno, na osnovu materijalnih dokaza i nalaza sudskih vještaka, upravo suprotno – da su novcem iz njegovog Ministarstva saobraćaja plaćani osnivački skupovi njegove partije.

Brajović je, prije trideset godina, bio jedan od  vatrenih promotera tzv. antibirokratske revolucije, koji su na ulici osvojili  visoke državne i partijske pozicije i kada je u Crnoj Gori uspostavljena vlast odana Slobodanu Miloševiću. Među njima je bio i Milo Đukanović,  jedan od glavnih aktera afere Koverta&Atlas.  Da je Knežević  poštedio Đukanovića, možda bi i Brajović  mogao mirno da spava.

Sada, pošto se sve zakuvalo do ključanja, biće zanimljivo vidjeti kako će se  Brajović ponijeti prema predsjedniku Crne Gore. Koga je u zvijezde okivao uoči posljednjih predsjedničkih izbora.Tada je ponosno likovao da je jednoglasna podrška Socijaldemokrata Đukanoviću „rezultat zajedničkog istrajavanja svih progresivnih snaga u našoj državi na vrijednostima nezavisne, građanske, multietničke, evropske i evroatlanske Crne Gore”.

Brajović je tokom tzv. antiborokratske revolucijena titogradskim ulicama uzvikivao „Ostavke, ostavke, ostavke…“  Odzvanja li mu to sad u ušima i da li će se njemu, Đukanoviću i njihovoj ostaloj družini iz tog i ovog vremena  sve to vratiti kao bumerang zbog afere Koverta&Atlas?

Svi su izgledi da je u toku druga antibirokratska revolucija.

                    Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

PROFIL

BORIS SAVIĆ: Sudija na dugme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Boris Savić je počeo mandat predsjednika Višeg suda ocjenom Vesne Medenice da je sjajan sudija, te da je sigurna da će tako nastaviti. Ispunio je očekivanja. Predsjednica Vrhovnog suda sigurno nema zamjerku, dok Savića na  kraju mandata opozicija proziva da je  ,,specijalni partijski sudija DPS-a”

Predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću bliži se kraj mandata. Bez obzira hoće li iduće godine biti reizabran, ostaće upamćene njegove presude da se dvojica opozicionih lidera ,,stave u zatvor”, uz obrazloženje da ,,stavljanje u zatvor – nije pritvor”.

Bilo šija ili vrat, tek nakon što je Nebojša Medojević štrajkovao glađu u Spužu, Ustavni sud je ,,obustavio stavljanje u zatvor”. Koliko će i da li će uopšte ova odluka uticati na reizbor Savića ili njegovo dalje napredovanje u sudsko-tužilačkoj karijeri biće poznato početkom sljedeće godine.

Dosadašnja karijera išla je uzlaznom putanjom. Savić je za zamjenika Osnovnog javnog tužioca imenovan 1991, krajem 1994. izabran je za sudiju Osnovnog suda u Kotoru. Na toj funkciji ostaje do 2003. kada je imenovan za  Osnovnog tužioca u Kotoru. Od strane Sudskog savjeta izabran je za predsjednika Višeg suda u februaru 2014.

Kada se prijavio za mjesto predsjednika suda, mnogi su sumnjali da Savić ima političko-pravosudnu podršku za ovu funkciju, pored dva ozbiljna kandidata sudija – Valentine Pavličić i Radomira Ivanovića. Vesna Medenica, predsjednica Sudskog savjeta, izjavila je nakon što je Savić izabran da je imao sjajnu sudijsku i tužilačku karijeru, te da je sigurna da će tako nastaviti.

Ispunio je očekivanja. I statistika mu ide. Samo tokom prošle godine Savić je od 884 pristigla predmeta riješio 804, plus još 16 iz ranijih godina, uz samo 27 neriješenih predmeta.

Pretprošla 2016. godina bila je jedna od rekordnih – Viši sud je riješio 104,34 posto predmeta u odnosu na priliv. A predsjednik Višeg suda se hvalio kako taj sud u mnogo čemu ima rezultate bolje od evropskog prosjeka.

No, kad se razgrne statistička magla, vidi se da je crnogorsko pravosuđe blagonaklono prema počiniocima srednje i visoke korupcije. Samo pet državnih funkcionera osuđeno je u Crnoj Gori zbog korupcije i u svim slučajevima je visina kazne bila ispod zakonskog minimuma, pokazuju podaci evidentirani u bazi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Savić je osudio u septembru 2016. godine Svetozara Marovića na godinu i 10 mjeseci zatvora i da uplati 50.000 eura u državni budžet, a oko milion na račun Opštine Budva, zbog brojnih malverzacija u tom gradu, što je kazna ispod minimuma.

Šteta koju je budvanska kriminalna grupa istaknutih funkcionera DPS-a na čelu sa Svetozarom Marovićem, nanijela opštinskom budžetu u osam kriminalnih afera, izbosi 45,5 miliona eura. Specijalno tužilaštvo se diči time što je u kasu Opštine vraćeno 23,5 miliona, međutim glavninu tog iznosa Budva je dobila u nekretninama a ne u novcu. ,,Kao da se imalo više razumijevanja za finansijsku situaciju okrivljenih kriminalaca nego za interese Opštine i njenih građana”, pisao je Monitor.

Savić je sudija koji je potvrdio gotovo sve sporazume Specijalnog tužilaštva sa Budvanima osuđenim za organizovani kriminal.

Predsjedniku Višeg suda se spočitava da je kao tužilac Osnovnog suda u Kotoru imao izuzetno dobre odnose sa bivšom budvanskom vlašću, za koju se kasnije ispostavilo da je bila leglo kriminalaca. Protiv Savića su budvanski odbornici DF-a Božidar Vujičić i Stevan Džaković podnijeli krivičnu prijavu, jer nije u vrijeme dok je bio tužilac u Kotoru procesuirao aferu TQ Plaža.

Pokret za promjene je tražio od SDT-a da pokrene istragu protiv Savića jer nije podigao nijednu optužnicu protiv budvanske kriminalne grupe, dok je bio tužilac u Kotoru: ,,Savić ne može da objasni porijeklo svoje imovine i svoj dosta razuzdani životni stil, kao i činjenicu da je praktično oslobodio svoga šefa Svetozara Marovića, koji sada slobodno troši opljačkane milione u Beogradu”. Savić je ove navode demantovao – negirajući da je prijatelj sa Marovićem i da vodi ,,razuzdan život”: ,,Navodi da protiv organizovane kriminalne grupe nikada nijesam podigao optužnicu kao tužilac u Kotoru je odraz nepoznavanja prava od strane podnosioca saopštenja koji ne razlikuju nadležnosti tužioca i koji vjerovatno nijesu primijetili da ni kasnije optužnice nije podigao ODT u Kotoru, već Specijalno državno tužilaštvo’’.

Najnovija informacija o slučaju Marović govori da je on i pored toga što je na Interpolovoj potjernici u međuvremenu uspio da proda stan u Budvi za 180.000 eura.

,,Da je Boris Savić potvrđujući sporazum o krivici sa Svetozarom Marovićem njemu i sinu Milošu oduzeo pasoše, kao što ih drugi put uzima Andriji Mandiću i meni, ne bi ih sad uzalud dozivali da se vrate iz Madere u pitome ćelije Spuža”, rezignirano je konstatovao poslanik DF-a Milan  Knežević.

Savić je, s druge strane o eventualnim pritiscima u slučaju Marović, ovako kazao: ,,Ni u ovim, ni u bilo kojem drugom predmetu u kojem sam postupao u karijeri, nijesam bio izložen pritiscima kakvu odluku da donesem”.

Iz DF ne samo što tvrde da je učestvovao u ,,organizovanju bjekstva” Marovića, već ističu i da je dozvolio Saši Sinđeliću da napusti Crnu Goru. Iz ove kolacije tvrde da je Savić  učestvovao u ,,promjeni identiteta” svjedoka saradnika u predmetu ,,Državni udar” Saše Sinđelića, sa ciljem da se to lice zaštiti od zatvorske kazne od 21 godine zatvora u Hrvatskoj zbog krivičnog djela teško ubistvo.

Kada je u martu ove godine Sindjelić napustio Crnu Goru iz Višeg suda je saopšteno da mu nije izrečena mjera zabrane napuštanja Crne Gore. Predsjednik Višeg suda je u oktobru 2017. kazao da odluka o ekstradiciji Sinđelića, svjedoka saradnika u postupku za teroristički napad, mora biti povezana sa postupkom koji se vodi u Crnoj Gori, naglašavajući da će, po okončanju tog postupka, Viši sud postupiti u skladu sa Zakonom o ekstradicionom zahtjevu koji dolazi iz Hrvatske.

Od kada je na čelu Višeg suda, Savić nije pokrenuo nijedan disciplinski postupak protiv sudije ili službenika. Kaže da nije bilo osnova. Sudski rad je, prema njegovim riječima, izložen provjeri, kako kroz višestepeno sudsko odlučivanje, te kontrolu javnosti kroz elektronski sistem, medije i nevladin sektor.

Savić je odlučno branio kolege sudije. Tako je procijenio da nema razloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija u postupku u kome je bivši ministar Petar Ivanović, zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja, pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu. Mediji su pisali da prema Krivičnom zakoniku pravilo o zastari nakon četiri godine ne važi za maloljetnike, odnosno da u slučaju kada je oštećeno maloljetno lice, zastara počinje da teče od njegovog punoljetstva. Ustavni sud je u oktobru ove godine donio odluku po kojoj je Viši sud povrijedio pravo na pravično suđenje djeci koja su se otrovala u Čanju prije sedam godina. Kao i u slučaju Ivanović i u ovom se Viši sud pozvao na zastaru.

Savić se oglasio nenadležnim i po pitanju disiplinske odgovornosti sudija koje su, po ocjeni NVO Akcija za ljudska prava, Sigurna ženska kuća i Centar za ženska prava, pristrasno i neprofesionalno postupali u suđenju protiv moldavske državljanke S.Č.

Dok se na početku mandata u Višem sudu dio javnosti pitao ima li Savić podršku pravosudno-političkih centara moći, ona je, krajem prošle godine,  potvrđena njegovim izborom za jednog od kandidata za sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.  U Vladinoj komisiji koja je birala kandidate bili su: predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, ministar pravde Zoran Pažin, predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Dragan Vukčević. Komisija je pored Savića, za kandidate izabrala Ivanu Jelić i Mirjanu Popović. Na Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Jelićeva je dobila 101 glas, Popovićeva 48, a Savić 11.

U intervjuu Pobjedi, početkom ove godine, Savić je na pitanje da li će se ponovo kandidovati na funkciju predsjednika Višeg suda, odgovorio: ,,Bojim se da me te obaveze isuviše opterećuju da bih imao vremena da razmišljam o budućnosti”. Ranije informacije da je kandidat za prelazak u Vrhovno tužilaštvo je demantovao.

Sredinom prošle godine, Savić je sa svojim kolegama iz Višeg suda, tražio

donošenje posebnih zakona kojima bi se omogućila veća samostalnost sudstva. Savića i sve kolege, trebala bi da zabrine ovonedjeljna epizoda –
i pored dozvole koju je potpisao predsjedinik Višeg suda Savić, advokati nijesu uspjeli da u Kliničkom centru posjete svog branjenika Medojevića: ,,Sišao čovek iz obezbeđenja i rekao, Uprava kaže da ne možete da ga vidite”, kazao je jedan od advokata.

Pokazni primjer kako u praksi sve funkcioniše.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo