Povežite se sa nama

DANAS, SJUTRA

U Spuž sa sumnjivcima

Objavljeno prije

na

Sve je spremno da se specijalni tužilac gospodin Milovan Katnić zaštiti od progona. Od kada je krenuo u bitku za uspostavljanje pravde, od kada je spasio državu od terorista, sačuvao mir i vlast DPS-a, on trpi udar za udarom. Njega, koji je spriječio da krv teče potocima, napada opozicija i civilni sektor. I mediji koji rade protiv države i protiv tužioca. A država i tužilac su – jedno.

Ali neće više moći tako. Prema prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, koji je sačinilo Ministarstvo pravde na čelu sa Zoranom Pažinom, predviđeno je kažnjavanje zatvorskom kaznom do godinu za one koji izlože poruzi tužilaštvo i komentarišu sudske procese prije pravosnažnosti.

Ako se usvoji ovaj prijedlog – i Katnić i naše pravosuđe biće zaštićeni kao da su u Azerbejdžanu, kod strateškog partnera Alijeva. Ili, u Turskoj, kod prijatelja Erdogana.

Crna Gora pokušava da vrati na mala vrata verbalni delikt. Ovim članom zakonodavci nastoje da onemoguće javnu polemiku o pravosudnom sistemu. Guše slobodu medija, koja i onako pada. Kao i indeks demokratije, koji i prema britanskom Ekonomistu od obnove nezavisnosti ide samo – dolje.

Prema svim izvještajima od Brisela do Vašingtona upravo je pravosuđe najtanja karika ovog sistema. Zemlja je utonula u korupciju, u njoj vlada organizovani kriminal, pravda često nije dostižna. Kriminalne strukture i vrhovi vlasti su srasli i djeluju skupa. Vladavina prava je, kako se to briselskim jezikom kaže, glavni izazov na putu ka Evropskoj uniji.

Davno je ugasla nada koju su izazvali rani radovi specijalnog tužioca Katnića. Kada je pohapsio budvansku organizovanu grupu, pomislilo se da je konačno pravi čovjek na pravom mjestu, da su pritisci Brisela ka jačanju tužilaštva i pravosuđa počeli da djeluju. Vjerovalo se, na tren, da je krenuo obračun sa državnim strukturama koje su razorile ovaj poredak i ekonomiju. Svetozar Marović bio je prva velika riba u Katnićevoj mreži.

Živio je Katnić na lovorikama nekoliko mjeseci. Davao intervjue, obećavao pravdu, citirao mislioce, pozivao se na boga sa kojim je, dakako, bio u dosluhu. Tvrdio je da nema nedodirljivih. Ali, nijedan predmet koji se odnosi na porodicu Đukanović ovaj recitator epske poezije nije pokrenuo sa mrtve tačke. Prašina pada po Telekomu, Limenki i svim onim sumnjivim poslovima vezanim za porodicu bivšeg premijera i saradnika.

Pohara države se nastavlja. Kako je samo braco krenuo na Elektroprivredu, a Blažo na vjetrenjače. Slobodan je put – nema ko da ih zaustavi. Mračni obračuni po ulicama odnose živote. Škaljarski i kavački klan vode rat. Ginu ljudi od eksplozija. Plijene se po Mediteranu brodovi puni švercovanih cigareta utovarenih po našim lukama. Kalići i Šarići potražuju oduzetu imovinu od države, a djeci se pred školskim vratima nude teške droge. Brano Mićunović gradi soliter, tik uz drevne budvanske zidine. Nerazriješeni zločini se množe…

Crna Gora je jedna od pet evropskih država čiji građani najčešće traže pravdu pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. I to govori o efikasnosti pravosuđa.

Sada, sa izmjenama Krivičnog zakonika, hoće da ućutkaju kritičare, da Katnić na miru završi ovu parodiju oko državnog udara. Ako se usvoje izmjene u zatvor bi mogli završiti svi koji postavljaju nezgodna pitanja. Recimo, ona oko oružja koje je Velimirović i nabavio i uništio na nekoj nepoznatoj teritoriji po Katnićevim instrukcijama. Ili, pitanja oko Sinđelića koji se preko noći obreo u Crnoj Gori. I oko svih onih terorista sa kojima se naš borac za pravdu sporazumio, iako su spremali krvoproliće po Crnoj Gori i ubistvo premijera. Zar sa takvima ima sporazuma?

Mediji su dužni da ocjenjuju i kritikuju odluke tužilaštva. Nije slučajno „poruga” na nišanu naših zakonodavaca. U društvu u kojem instuticije, uključujući i pravosuđe, služe izvršnoj vlasti da očuva nekontrolisanu moć, javna ironija je posljednji znak da svemoć gospodara nije potpuno zaokružena. Predložene zakonske mjere omogućavaju da se društvo pretvori u gluvu i mračnu ćeliju u kojoj glas žrtava režimskog nasilja nema ko da čuje. Katnić to zna. On je 16. oktobra srušio ustavni poredak, jer je zaustavio slobodno izjašnjavanje građana. Ostalo je još malo posla da obavi, da ućutka sve koji sumnjaju, pa da zacementira ovaj kriminalni sistem. Kome padne na pamet da se šali sa tužiocem – u Spuž. Kod mladog Bajčetića.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

DANAS, SJUTRA

Interno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlast se dosjetila kako da zatvaramo poglavlja bez zelenog svjetla Brisela. Radićemo to  – interno. Možda i uđemo  u EU, a da Brisel  to ne zna. Na kraju, tako ispada i logično. Vlast koja ćuti na izjavu mitropolita da je Pavle Đurišić veliki junak  nepobjedivog karaktera, interno se sa njom slaže.  Zato i može samo da se pravi da je evropska 

 

 

Crna Gora je spremna da zatvori šest od devet poglavlja do kraja godine, obradovao nas je ove sedmice potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Usput optimistično ocjenjujući da nema prepreka da postanemo dio EU do 2028.  Veselje zbog evropske budućnosti koja  čeka iza ugla, trajalo je do naredne Ivanovićeve rečenice.  Upitan da li je realno da zatvorimo tih devet poglavlja do kraja godine, odgovorio je : „Ne možemo da govorimo da li će se to desiti“.   Pa šta onda slavimo, majku mu. 

Za one kojima još nije najjasnije, vlast se dosjetila kako da zatvaramo poglavlja, bez zelenog svjetla Brisela.  Tako što ćemo ih  zatvarati – interno. 

“Mi sa naše strane možemo da govorimo o našoj tzv. internoj spremnosti za zatvaranje određenih poglavlja”, pojasnio je potpredsjednik Vlade.  Patent internog zatvaranja poglavlja  prije njega lansirala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević .  

Ministarka je krajem aprila, pred parlamentarnim Odborom za evropske integracije,  pojasnila da ćemo do kraja godine „interno“ zatvoriti šest poglavlja.  Saopštila  je da su to poglavlja:  3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i Poglavlje 13 – Ribarstvo. 

 Eto. Vlast sada ne mora ni da brine  zbog upozorenja EU  koje je ovih dana crnogorskim vlastima prenijela Marta Kos –  da Sporazumi sa Emiratima mogu posebno biti sporni u oblasti javnih nabavki, kada su u pitanju evropski standardi.  Imaju rješenje. Interno zatvorimo javne  nabavke, pa Brisel kako oće.   

Istom logikom ,  Crna Gora je krajem decembra prošle godine  interno zatvorila i poglavlje 31.  To što ga u stvari nijesmo zatvorili, pošto nas je Hrvatska zakočila, zbog poznatog razloga, nije za veliku brigu. Bitno je da interno napredujemo.   

Možda  i uđemo  u EU, a da Brisel  to ne zna. Na kraju, tako ispada i logično.   Vlast koja ćuti na izjavu mitropolita da je Pavle Đurišić veliki junak  nepobjedivog karaktera, interno se sa tom izjavom slaže.  Zato i može samo da se pravi da je evropska.  

Na izjavu mitropolita kome je ratni zločinac Đurišić junak nepobjedivog karaktera,  do sada nije zucnuo nijedan od visokih crnogorskih zvaničnika i lidera partija vlasti. Ćute Bečić, Joković, ćuti i Milatović. Srećom, ćuti i Andrija Mandić.  

Reagovao je premijer. Kao. Upitan da prokomentariše izjavu mitropolita Joanikija,  Spajić je kazao da u modernoj Crnoj Gori nema mjesta za izjave koje pojačavaju podjele.   

“Treba država da ide naprijed, evropske integracije su ispred nas. Očekujemo pristupanje Evropskoj uniji 2028. godine. Imamo veliki investicioni ciklus ispred nas. Crna Gore je sekularna država pa se u potpunosti zalažem i podržavam odvojenost crkve i države, crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije, religije i politike”, kazao je Spajić.

Ako je Crna Gora zemlja u kojoj ćemo se dijeliti po tome je li Đurišić heroj ili nije, ako je crnogorskom premijeru to, što bi rekli, otvoreno pitanje,  a ostatku vlasti interno zaključena  stvar,  dok su nam glavni antifašisti  Đukanović i njegovi, onda naši interni putokazi označavaju povratak u prošlost.  

Srećan dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.    

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Priča o nama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o Sporazumima sa Emiratima je vjerodostojna, sumorna  priča o nama. O jednoj zemlji koja je navodno krenula trečeći u EU, sa institucijama poput kula od pijeska na Ulcinjskoj plaži. Ili Dubaiu. Kako ko voli

 

 

Priča o Sporazumima sa Emiratima je višedimenzionalna. Otvara mnoga ozbiljna, dugo zatrpavana pitanja. O  konceptu našeg razvoja, tačnije o  tome imamo li ga uopšte ? O  našim resursima, šta smo sa njima uradili i šta namjeravamo da uradimo sa onim što nam je ostalo? Zašto se ne razvijamo strateški i sa  planom, već srljamo iz improvizacije u improvizaciju, dok traju borbe za moć ? Koje svemu daju ton.  Kad se sve sabere – to je  vjerodostojna,  sumorna  priča o nama. O našem kulturološkom identitetu. Priča o jednoj zemlji  koja je navodno krenula u EU, sa institucijama poput kula od pijeska na Ulcinjskoj plaži. Ili Dubaiu. Kako ko voli.

Društvo se  strasno dijeli oko sporazuma sa Emiratima, koje je ove sedmice i usvojio parlament. Nikome živome,  ni premijeru i njegovima, koji su hitali da usvoje sporazume,  ali ni njihovim kritičarima,  nije palo na pamet da pomene Ustavni sud. Instituciju koja je najpozvanija da odgovori na prosto pitanje –  jesu li sporazumi koje je parlament izglasao ustavni?  A očito je: svi ostali aspekti priče o potencijalnim arapskim investicijama, bespredmetni su bez tog odgovora.

Problem je uvijek dublji  nego što izgleda. Možemo samo da zamišljamo kako bi Ustavni sud odlučio, da, kojim slučajem  nije partijska instanca. Svi znamo: i ta ustavna inicijativa  svela bi se na preglasavanje vlasti i opozicije, baš kao u parlamentu.  O Ustavnom sudu, na kraju, najbolje govori njegovo ćutanje.

O našim sporazumima pišemo pisma Briselu. Da nam makar odgovore jesu li u skladu sa putem zemlje u EU.  Djelići odgovora stigli su. „Pojedine tačke sporazuma koje je Crna Gora potpisala sa UAE ne ukazuju na usaglašenost sa pravnim poretkom EU“, upozorio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec.  „Nije moje da sudim o razlozima i svrsi samih sporazuma, ali svakako ne bi bilo dobro da projekte koji će proisteći iz tih sporazuma prati sjenka sumnji”, napomenuo je.

Ne treba sumnjati: pratiće ih. Dobro je što ovaj put sve nije prošlo u tišini. To je vjesnik nade. Ali  naša glasnost pokazala je ono što odavno znamo: kod nas ne postoji izoštren,  prepoznatljiv glas kvalifikovane javnosti. Koja smiruje strasti, a ukazuje na suštinu.  Rano upozorava na posljedice. Loše i dobre.

Usvajanje sporazuma, nije kraj već početak bitke za njihov ishod. Neminovno ćemo biti na gubitku  ako se o  budućim projektima bude govorilo  dominantno  iz partijskih, interesnih i drugih rovova. Ako svaka strana  bude izbjegavala da primijeti one činjenice koje joj ne odgovaraju.

Nikome neće pomoći dalje prećutkivanje  činjenice da je Velika plaža već urbanizovana. Da su na toj urbanizaciji radile četiri prethodne vlade. Da su na njoj ucrtani soliteri i preko 11 spratova, o čemu je Monitor pisao.  Da je ta zemlja, nekad mahom državna, rasprodata ovdašnjim moćnicima i biznismenima . Da mi danas ne možemo govoriti o prodaji netaknute  Velike plaže  potencijalnim arapskim investitorima, jer smo je već rasprodali i pripremili za gradnju.

Vlast odbija da primijeti:  Velika plaža nije tek isplativo tlo za gradnju. Sporazum sa  UAE ne tretira samo ekonomske bilanse, već zadire i u ljudsku emociju. Velika plaža je srasla s dušom Ulcinjana i građana Crne Gore.  Dio je njihove intime.

Oni koji  o sporazumima govore kao o  novoj đedovini, zavjetno ćute o tome, zašto smo u cijelu tu priču krenuli grlom u jagode. Zašto su onemogućili konkurenciju za tako velike investicione projekte. I zašto bi  izdavanje na 99 godina Arapima ili bilo kome drugom bio jedini koncept našeg razvoja?

Da su postavgustovske vlasti radile na izgradnji institucija i njihovoj depolitizaciji nakon pada DPS-a, najvažnije odgovore bi već imali. Procedure bi bile ispoštovane, konsultovana struka.  Javnost uključena u proces. Šansu bi dobili argumenti i povjerenje u izgovorenu riječ.

U čitavom ambijentu, očekivano,  društvenim mrežama širi se  mizogeni i govor mržnje.  Nakon što je direktorica MANS –a Vanja Ćalović Marković oštro kritikovala sporazume sa EU, na FB stranici koja se povezuje sa Pokretom Evropa sad, oživljena je prljava  kampanje prošlog režima  protiv nje. PES je to osudio u saopštenju, ali još čekamo institucije da kažu ko stoji iza tog FB profila. Onda bi znali koliko je iskreno i PES-ovo saopštenje.

Meta prljavštine, sa druge strane, postala je  i premijerova supruga. Opak je  znak izostanak masovne reakcije na tu gadost. Pa poslanica Jevrosima Pejović.  Gotovo je izvjesno –biće toga još.  Dok čekamo institucije.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DANAS, SJUTRA

Peticija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto lekcija o tome kako je vjeronauka u stvari evropski i svjetski standard, poslanici Demokrata i bivšeg DF-a mogli bi da pojasne javnosti kako se desilo da skupštinski Odbor raspravlja o inicijativi o uvođenju vjeronauke koju je pokrenuo jedan – srednjoškolac. Iza kog su se  sakrile njihove partijske kolege

 

 

Uzalud su Nikola Rovčanin, poslanik Demokrata i njegov kolega Dragan Bojović,  poslanik Demokratske narodne partije, pokušavali ove sedmice da pojasne kritičarima da je  uvođenje vjeronauke u crnogorske škole u stvari samo evropski standard.

Rovčanin  je, očigledno dobro pripremljen za temu,  nabrojao gotovo sve zemlje EU koje imaju vjeronauku u školama. Bojović se pozvao na  primjere iz Sjedinjenih Američkih Država, a obojica su  potegli i susjednu Hrvatsku kao pozitvan primjer. Dešava se.

Bojović je održao i malo predavanje o pojmu sekularnosti, adresirano kritičarima – 114 nevladinih organizacija i devet građanskih aktivista koji su”stali u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori”. Oni su reagovali u susret ovonedjeljnoj sjednici Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu, na kojoj se raspravljalo o peticiji kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole.

“Imamo taj neki borbeni odnos prema vjeri i religiji, to je zaostavština komunizma. Model EU kojem težimo je drugačiji od toga i omogućava razne vidove vjeronauke. Borba za ljudska prava je počela borbom za slobodu vjeroispovijesti. Ne treba od svakog pitanja praviti famu, i nazivati ovo klerofašističkim – ako je tako, onda idite recite zapadnim zemljama da su klerofašističke”, iznervirano je zaključio Bojović.

Poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović imao je još jači argument. Pojasnio je da je vjeronauka prosto – prirodna.  “U trci za ljudskim pravima smo zaboravili našu tradicionalnu crtu.. sve naše vrijednosti su proistekle iz vjerskih pitanja”, zaključio je. Šta reći.

Na kraju, ipak, nijesu uspjeli da ubijede ni većinu skupštinskog Odbora, koji je odlučio da peticiju ipak neće slati Vladi na mišljenje i dalju proceduru.

Iako je sudbina peticije tu okončana, bilo bi interesantno da poslanici Demokrata i bivšeg DF-a objasne javnosti kako se to  desilo da skupštinski Odbor raspravlja o inicijativi o uvođenju vjeronauke koju je pokrenuo jedan srednjoškolac, a iza kog su se sakrile i njihove partijske kolege.

Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Klarić uputio je Rovčaninu 25. marta dopis u kom traži da se razmotri peticija koju je potpisalo šest hljada građana koji traže uvođenje  vjeronauke u škole, a koji je   Skupštini podnio Teodor Milanko. Peticija sa šest hiljada potpisa okačena je na sajtu parlamenta, odnosno Odbora za prosvjetu.

I ne samo da je parlament javno objavio svih šest hiljada matičnih brojeva potpisnika peticije, kršeći tako njihovo pravo na privatnost, nego se ispostavilo i da je podnosilac peticije Skupštini srednjoškolac –  učenik mješovite  škole u Herceg Novom. Iza kog su se sakrili i pojedini poslanici. Uvidom u spisak potpisnika peticije, vidi se, recimo,  da su je potpisali  poslanik Demokrata Vladimir Čađenović, i bivši poslanik DF Novica Stanić.

Poslanici su mogli da iskoriste svoje parlamentarne mehanizme da se založe za vjeronauku, ako im je toliko do nje stalo. Ili su možda pokušali da se od optužbi za  konstantno stavljanje na dnevni red pitanja koje podižu društvene tenzije, sakriju iza javnosti. Zloupotrebljavajući i srednjoškolce i lične podatke građana.

Sve u svemu, još jedan evropski dan u parlamentu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo