Povežite se sa nama

MONITORING

Đukanović kod EU i NATO traži imunitet

Objavljeno prije

na

djukanovic

Premijer Milo Đukanović se raspituje za slobodna radna mjesta unutar Evropske unije ili u sličnim međunarodnim organizacijama, gdje bi nastavio karijeru nakon što se, kako je obećao, povuče sa sadašnje dužnosti prije kraja mandata 2013. godine. Đukanović bi, kažu izvori izvještača Monitora, tako kapitalizovao svoj doprinos ,,stabilizaciji zapadnog Balkana” u proteklih 12 godina tokom kojih je razvio brojne lične kontakte sa uticajnim EU i američkim političarima i insajderima.

NA EVROPSKOJ BERZI RADA: U aktivnoj politici je Đukanović od 1986. kada je postao plaćeni funkcioner tadašnje omladinske organizacije (Savez socijalističke omladine Crne Gore). Uskoro ćemo vidjeti da li profesionalna politika ostaje njegov trajni izbor ili usud.

Đukanović bi da njegov novi angažman, nakon odlaska s premijerske funkcije, bude vezan za Balkan; političke, bezbjednosne i ekonomske aspekte proširenja EU ili NATO na najtrusnijem dijelu Evrope. Računa da ga za ulogu regionalnog igrača preporučuje komplot veza sa liderima od Prištine do Banjaluke, Sarajeva, Beograda i Zagreba.

On se uzda da u Briselu pozitivno ocjenjuju njegove konekcije sa Rusijom
Proteklih godina EU je u jednom od svojih izvještaja (za 2006) pokazala zabrinutost u pogledu ruskih ulaganja u Crnu Goru. Ali, Đukanović procjenjuje da su razlozi za skepsu prema njemu zbog veza sa Rusima, otpali jer je ocjenjeno kako je neupitno njegovo opredjeljenje da Crna Gora postane član EU i NATO-a.
,,U Briselu nemaju nikakve dileme u odnosu na intimno raspoloženje Đukanovića da Crna Gora uđe u NATO”, kažu izvori Monitora. To bi se moglo tumačiti kao preporuka ako Đukanović zatraži posao na nekoj od EU ili NATO adresa. No, kakve bi se prepreke mogle pojaviti Đukanoviću ako računa na neki „evropski posao”?

KREDIT O VRATU: Povlačenje Đukanovića sa državne funkcije ne bi nalikovalo onom iz 2006. godine kada se posvetio ,,privatnom biznisu” za kojim se i sada vuku neprijatni repovi.
On nikad nije objasnio od koje je konkretno ,,inostrane banke” 2007. dobio kredit od 1,5 miliona eura, iako su u medijima objavljeni dokazi da se radi o filijali grčke Pireus banke iz Londona. Sa novcem od kredita Đukanović je navodno kupio akcije u Prvoj banci koja je imala vrtoglavi rast. Sredinom 2008, uoči sloma banke, Đukanović je prodao dio akcija i vratio kredit ,,inostranoj banci”.
Drugi Đukanovićev kredit je još aktuelan. Radi se o kreditu Hipo Alpe Adria banke (HAAB) od pet miliona eura koji je odobren za firmu Global Montenegro d.o.o. čiji su vlasnici Đukanović i njegov kum Vuk Vučko Rajković. Iako je osnivački ulog firme jedan euro a firma nema nikakve prethodne poslovne reference, HAAB je kredit sa višegodišnjim grejs periodom odobrila po osnovu ,,biznis plana” za kupovinu 20.229 kvadratnih metara u budvanskom naselju Potkošljun.
Projekat u Potkošljunu nije, međutim, donio rezultate, iako je u DUP Potkušljun 2008, na dotad obilježenoj ,,zelenoj površini”, ucrtana za Global Montenegro izgradnja objekata: pet miliona eura kredita ,,zarobljeno” je u nekretnini za koju nije pronađen kupac.

ITALIJANSKA PRESUDA: Ipak, nedorečeni poslovni potezi Mila Đukanovića su manje komplikovani za opciju njegovog povlačenja, od onih – pravosudnih.
On se još nije izjasnio o presudi Kasacionog suda Italije 17. septembra 2004. koji mu je Odlukom br.1050-49666/04 Reg.Gen.N.22570/2004 (vidi faksimil), uprkos obavljanju državničkih dužnosti, faktički ukinuo imunitet. Kasacioni sud je poništio odluku Apelacionog suda Napulja od 16. aprila iste godine kojom je potvrđena presuda sudije za preliminarne istrage u Napulju o odbijanju zahtjeva italijanskog tužilaštva za hapšenje Đukanovića sa obrazloženjem da on ima imunitet priznat šefovima država. U odluci Kasacionog suda stoji da Crna Gora u to vrijeme nije imala prerogative suverene države.
Drugi detalj je posebno interesantan. Kasacioni sud se izjasnio za primjenu ,,preventivnih mjera” u pogledu hapšenja Đukanovića:
,,Na prvom mjestu to je neprestana kriminalna aktivnost lica pod istragom (koju isti obavlja posredstvom svojih ljudi, a koja se ogleda u obezbjeđivanju logističke baze saučesnicima, u odabiru krijumčara u skladu sa njihovom profesionalnošću na polju ovog delikta, i u njihovom favorizovanju posredstvom stvaranja ilegalnih monopola) kao i transnacionalni karakter kriminalne organizacije”.
IMUNITET: Koliko je poznato, nakon odluke Kasacionog suda iz 2004, boravio je prvi put u Italiji marta 2008. kada je imao imunitet u odnosu na krivičnu jurisdikciju. Dao je iskaz dr Đuzepeu Šelzijeu u istrazi o ,,duvanskoj mafiji”. Đukanović se nije pozvao na imunitet, koji se podrazumijeva, pa je izuzet iz optužnice. Šelzi je, međutim, zaprijetio kako će nastaviti sa krivičnim gonjenjem kada i ukoliko Đukanović ostane bez diplomatskog imuniteta.
Malo je vjerovatno da je takav, ,,šelzijevski” scenario, promakao Đukanoviću – iako tek treba vidjeti da li će u Bariju zbilja doći do sudskog procesa i protiv koga. Ali, nepredviđena minska polja sa optužnicama za Đukanovića bi se danas-sjutra mogla pojaviti u Crnoj Gori, možda i u nekim susjednim zemljama. Iako ,,ima mnogo dug rep”, Đukanović ,,nije glup”, piše Denis Kuljiš u tekstu objavljenom 12. marta u hrvatskom Jutarnjem listu: ,,Najvještiji je političar na Balkanu, survivor, pa kad najavljuje da će se povući, valjda zna što radi – nije on tako slab kalkulant kao Ivo Sanader, kome je nebo palo na glavu, čim je izgubio vlast”.
Izgleda da su na stolu brojne kalkulacije. Bivši Đukanovićev lični savjetnik, Blagoje Grahovac, sada je predložio da se i u Crnoj Gori razmisli ,,o donošenju zakonskog rješenja o nekoj vrsti zaštite pojedinačnih ličnosti, čiji je politički angažman imao državni značaj za Crnu Goru”.
Bavljenje privatnim biznisom, te zadržavanje funkcije šefa DPS-a i poslanika, nije 2006. godine ukalkulisalo Đukanoviću imunitet od krivičnog gonjenja. Elegantna zaštita u budućnosti, nakon što napušti premijersku funkciju, mogla bi biti da pronađe posao u EU, NATO ili nekoj drugoj suverenoj organizaciji na čije se funkcionere automatski primjenjuje međunarodna norma o imunitetu. Đukanović očigledno za to ima volju. Još je u dobrim godinama. A i nužda želje podešava. Pitanje je samo koliko su te organizacije spremne da spušte kriterijume. Pa da od Evrope naprave Crnu Goru.

I euro dijeli sa kumom

Global Montenegro d.o.o. osnovan je januara 2007. godine. Kao osnivači su prijavljene KIA Montenegro (vlasnik Vučko Rajković), te T-Mobile, firma koja je već narednog mjeseca, bez naknade, ustupila svoje vlasništvo Rajkoviću.
Kredit za Global Montenegro je plasiran dok je Petar Ivanović, Đukanovićev savjetnik za ekonomiju i aktuelni direktor vladine Agencije za promociju stranih investicija, bio potpredsjednik Upravnog odbora HAAB a Vučko Rajković predsjednik Upravnog odbora konkurentske Prve banke?! Ivanović je razriješen početkom februara 2008. godine, nakon što je HAAB zabilježio 30 miliona eura gubitaka a banka dobila novog vlasnika.
Kredit Global Montenegra je bio veći od cijene kupovine zemljište, koje je koštalo nešto više od 200 eura po kvadratu. Đukanović je krajem 2008. objasnio za Vijesti da je ta firma ,,pripremana da se bavi turističkim biznisom”. No, novac od kredita je, kako je objasnio ,,prevazilazio potrebe plaćanja zemljišta”.
Od registracije firme do danas, osnivački ulog nije povećavan sa zakonskog minimuma od jednog eura. Rajković i Milo Đukanović su 25. februara 2008. sklopili Ugovor o prenosu udjela bez naknade (vidi faksimil) na osnovu kojeg su podijelili taj jedan jedini euro osnivačkog kapitala Montenegro Globala. Ugovor je ovjeren u Privrednom sudu u Podgorici dva dana kasnije. Sklopljen je nakon što je: HAAB već odobrio kredit od pet miliona za ovu firmu, Petar Ivanović (8. februara 2008) bio smijenjen iz Upravnog odbora HAAB a Đukanović dva dana kasnije postao peti put premijer.
,,Moj partner nije želio da bez mog učešća dalje razvija projekat, tako da je on u fazi ispitivanja tržišta kome bi firmu i zemljište mogli prodati”, rekao je Đukanović krajem 2008. godine.
SO Budva je usvojila primjedbe i dopuštila sredinom 2008. ucrtavanje dodatne podzemne garaže u bloku 40 na parceli br.1 za objekat čiji je investitor Global Montenegro, ali nikakvi građevinski radovi nijesu započeti, partner je još uvijek u fazi ,,ispitivanja tržišta”.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo