Povežite se sa nama

MONITORING

Obnova kapitalom sa Tajlanda

Objavljeno prije

na

Turistička metropola Crne Gore ponovo je u žiži interesovanja domaće i inostrane javnosti kao mjesto u kome su mnoge poznate ličnosti iz svijeta politike, biznisa, sporta ili kriminala našle sigurno sklonište bježeći od zakona i ruke pravde kako susjednih tako i dalekih egzotičnih zemalja. Atmosfera mirnih martovskih dana opustjele Budve iznenada je živnula, ali ne zbog dolaska većeg broja turista ili nekog izuzetnog kulturnog događanja. Nego po povećanom broju policajaca raspoređenih na svim prilazima gradu, naročito na putu ka Starom gradu kojeg ovih dana rado posjećuje odbjegli bivši premijer Tajlanda, Taksin Šinavatra.

U utorak veče oko 19 časova, Taksin Šinavatra za kojim traga Interpol, mirno je večerao u društvu svojih prijatelja i članova porodice u hotelu Astorija u Starom gradu.

SUSRET: Scena kojoj sam prisustvovala izgledala je nestvarno. Upravo sam odgledala opširan TV prilog o bizarnom protestu Šinavatrinih pristalica u kraljevini Tajland, koji su prikupljali i potom prosipali sopstvenu krv ispred zgrade vlade zahtijevajući ostavku aktuelnog premijera, povratak svog odbjeglog lidera i vanredne izbore, a samo desetak minuta kasnije, na ulazu u Stari grad, u uskoj Njegoševoj uličici, sretnem Šinavatru lično! Bila sam ne malo iznenađena prizorom, krajnje opuštenom atmosferom u kojoj pet-šest Tajlanđana, među kojima je bila jedna žena i sam Taksin, glasno razgovaraju i večeraju za stolovima koji su postavljeni na ulici, uz prozore hotela, nimalo se ne ustežući zbog rijetkih prolaznika.
Ekipu je obezbjeđivala grupa od četiri-pet momaka u civilu i jedan Tajlanđanin koji je nenametljivo sjedio za susjednim stolom.
Odlučila sam da iskoristim ovu vanrednu priliku i uzmem kratku izjavu od bivšeg tajlandskog premijera. Krenula sam ka stolu ali me je zaustavio jedan od pratilaca i pitao ko sam i šta želim.
Uredno sam se predstavila i zamolila ga da pita gospodina Šinavatru da li bi dao izjavu za Monitor. Gledao me je ledeno i rekao da nastavim svojim putem.
Odlučila sam ipak da priđem Šinavatri, računajući, ako on može da večera na javnom mjestu, ne skrivajući se od javnosti, zašto ja ne bih mogla da ga pozdravim i postavim makar jedno pitanje.
Međutim, tik ispred njega stajao je visoki momak u bijeloj košulji i ljubazno objasnio da ljudi večeraju i da nije red da ih uznemiravamo.
Iako smo razgovarali neposredno pored stola, gosti se nisu ni osvrnuli na ono što se pored njih dešavalo. Moj bliski susret sa trenutno najpoznatijim političkim bjeguncem na svijetu, koji je u svojoj zemlji 2006. godine svrgnut sa vlasti i osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i korupcije prošao je bez izjave za javnost i bez fotografije.

POSLIJE SINGAPURA TAJLAND: Gospodin Šinavatra sa svitom i članovima petočlane porodice boravi u hotelu Miločer, bivšem ljetnjikovcu srpske dinastije Karađorđević. Nakon obnove koju je izvela singapurska hotelska kompanija Aman rizorts, bivši zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, hotel je preimenovan u Vilu Miločer i rekonstruisan tako, da posjeduje svega šest luksuznih apartmana u samom hotelu i dva dodatna u vili Queen Marija, nazvanoj po vlasnici ljetnjikovca, kraljici Mariji Karađorđević.
Tajlandski premijer zakupio je sve kapacitete vile Miločer, svih osam apartmana do kraja marta ove godine. Hotel je trenutno zatvoren za prijem drugih gostiju.
Zanimljive su i čvrsto umrežene poslovne veze na relaciji Aman rizorts-Astorija-Šinavatra-Subotić. Pomenute kompanije i lica uvezala su svoje interese oko najatraktivnijih dijelova crnogorske obale, Svetog Stefana, Miločera i ostrva Sv. Nikola, popularnih Havaja.
Sudeći po najnovijem obrtu koji se tiče načina zakupa svetostefanskih hotela, novopečeni Crnogorac, Taksin Šinavatra boravi u hotelu Miločer čiji je zakupac-suvlasnik.
Afera Šinavatra otkrila je još jednu dobro čuvanu tajnu Vlade Crne Gore i Ministarstva za turizam. Nakon finansijskog kraha singapurske kompanije Aman rizorts sa kojom je sklopljen „ugovor stoljeća” o davanju pod zakup hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, pronađen je spasilac u liku odbjeglog premijera Taksina Šinavatre. Taksinu je očajnički trebala zaštita, novi pasoš, zemlja i državljanstvo, a Vladi kapital i spas za propali projekat zakupa Svetog Stefana, za posrnulu Prvu banku i razne dubioze.
Nasljednik ugovora o zakupu nije isključivo grčki brodovlasnik Viktor Restis. Grci su po svemu sudeći izvođači radova u obimnom poslu obnove Svetog Stefana.
U rekonstrukciju bisera crnogorske turističke ponude, prema navodima Taksinovog advokata, ulaže se sumnjivo stečen kapital bivšeg premijera daleke azijske zemlje.
Neslavna je nova turistička istorija grada-hotela Sveti Stefan, bivšeg sjedišta Paštrovića, u kome se za posljednjih 20 godina smjenjuju što javni, što tajni zakupci, bankari-prevaranti, propali hotelijeri i odbjegli političari.
PRIPREME ZA SEZONU: Nema pravih informacija ko čini konzorcijum za obnovu hotela Sveti Stefan. Pominju se i neki drugi partneri iz sjenke.
Vlasnik divlje podignutog hotela Astorija, u kome Taksin voli da večera, Dragan Perović partner je grčke grupacije Restis u svim poslovnim poduhvatima u Crnoj Gori, pa i u zakupu poznatih hotela.
Viktor Restis povezuje se sa Stankom Subotićem u čijem je hotelu – Vila Montenegro na Svetom Stefanu boravio u novembru prošle godine povodom razgovora o navodnoj kupovini ovog luksuznog zdanja.
Kada je u pitanju vlasništvo na dijelu ostrva Sv.Nikola pouzdanih informacija nema. Ostrvo je navodno kupio Subotić višemilionskim kreditom Prve banke, koji nije na vrijeme vratio, pa mu ga je banka privremeno oduzela. Dug je nedavno izmiren, ali je ostala tajna sa čijeg računa su stigli milioni eura. Opet se sumnja na Taksina Šinavatru, čije se zasluge za dobijanje crvenog pasoša Crne Gore mjere iznosima koji se po pravilu završavaju sa šest nula.

Nakon dužeg oklijevanja MUP Crne Gore priznao je konačno da se Šinavatra nalazi u Crnoj Gori, ali da nema pravnog osnova de se prema njemu preduzimaju bilo kakve radnje koje bi ugrozile njegovu slobodu i sigurnost.

Afera oko Šinavatrinog boravka u Miločeru poprima razmjere političkog skandala međunarodnih razmjera. U susret turističkoj sezoni 2010. poznato ljetovalište ulazi sa pričom o skrivanju odbjeglih političara, biznismena i švercera u njegovim hotelima i vilama.

Umjesto povratka na tron jednog od 10 najljepših ljetovališta na svijetu, statusa koji je kompleks Sveti Stefan i Miločer imao prije više od 20 godina, ponos našeg turizma srozava se. Postaje stjecište lica sa Interpolovih potjernica, mjesto gdje se na netransparentan način ulaže kapital sumnjivog porijekla, mjesto bjesomučne divlje gradnje koju izvode Šinavatra i Restis. I konačno, turistički prirodni rezervat čiji se parkovi pretvaraju u građevinsko zemljište na kome će gore pomenuti domaći i strani tajkuni graditi stanove i kuće za tržište.

BOX 1

N: Bjegunci vole Sveca

Sveti Stefan i Miločer omiljene su destinacije za skrivanje lica sa potjernica. Početkom marta ove godine policija je izvršila pretres Vile Montenegro na Svetom Stefanu čiji je vlasnik Stanko Subotić Cane, u okviru potrage za Darkom Šarićem. Policija nije pronašla tražene osobe. Ali su zato stigle informacije o kretanju samog Subotića kojeg potražuje srpsko pravosuđe.

Stanko Subotić navodno je viđen u hotelu Maestral nakon koncerta Željka Joksimovića, održanog prošlog četvrtka u hotelskom Kasinu. Koncertu je prisustvovao Milo Đukanović sa suprugom Lidijom. U sitne jutarnje sate, nakon odlaska publike, Subotić je u društvu Zorana Ćoća Bećirovića sjedio u Kasinu ne mareći da bi mogao biti viđen, tvrde mještani koji su tamo bili.

Branka PLAMENAC

STRATEŠKO PARTNERSTVO
Šinavatra umjesto kokaina

Iz udaljenog Bangkoka je stiglo pitanje Vladi šta na teritoriji Crne Gore radi smijenjeni tajlandski premijer i tajkun Taksin Šinavatra, čije je viđenje u Budvi dolilo vatru na inače uzavrelu situaciju u 60-tomilionskoj zemlji na jugoistoku Azije.

Tajlandski tajkun optužen je za korupciju i pronevjere. Njegovo se bogatstvo mjeri na milijarde. Šinavatra u krizi koja potresa Crnu Goru dobro dođe. Veliki sistemi su pred raspadom, ogromna je nelikvidnost, a neki od uglednih crnogorskih biznismena u velikim su nevoljama, kao Darko Šarić. Šarić je sa tovarima kokainom iz Latinske Amerike, prema procjenama srpskih organa, okretao milijardu godišnje. Taj je novac ulagao po Srbiji, a posljednjih godina sve više i Crnoj Gori, od sjevera do primorskih gradova. Šarić koji je kešom, prema nekim informacijama, kreditirao posljednjih mjeseci mnoga nelikvidna preduzeća, sada se skriva i morao je obustaviti brojne poslovne aktivnosti.

Tako u ovom momentu, kada ponestaje novca i kada prijete socijalni nemiri, dobro dođe Šinavatra. Njegov advokat ne krije da je on u Crnoj Gori radi ulaganja u turističke komplekse na Svetom Stefanu. Na sajtu odbjeglog premijera vidi se kako po našim najljepšim predjelima nadgleda zahuktale građevinske radove. Prema pisanju dnevnika Dan, Šinavatra bi mogao da pomogne i drugim bjeguncima od pravde koji su u Crnoj Gori imali poslovne aktivnosti. Stanko Subotić Cane navodno bi da proda svoju luksuznu svetostefansku vilu Šinavatri. Ta je vila nedavno na kratko, na zahtjev srpskih vlasti, bila zaplijenjena, a potom su je crnogorske vlasti opet vratile Canetu, prijatelju Mila Đukanovića. Monitor je još prije više mjeseci pisao da je, kada je zapao u nevolje, Subotić baš od Šinavatre dobio novac za ostrvo nadomak Budve, koje je prethodno trgovao kreditom Đukanovićeve Prve banke.

Nevolja je što, prema pisanju tajlandskih medija i strahovanju tajlandskih vlasti, Šinavatra u Crnoj Gori samo ne gradi, već i razgrađuje – tajlandsku vladu, diže revoluciju, narod je po ulicama, traži smjenu. Tajlandski mediji pišu kako je u telefonskom razgovoru koji su snimile obavještajne agencije Sjedinjenih Američkih Država Taksin iz Crne Gore sugerisao kako njegove pristalice možda mogu da počine teroristička djela u Bangkoku. Zamjenik premijera Sutep Taugsuban je prethodno kazao kako su bezbjednosne mjere pojačane jer je upozorenja o sabotaži primio od stranih vlada koje imaju djelotvorne obavještajne mreže.

Vlasti Tajlanda su za Taksinom raspisale međunarodnu potjernicu. U domovini je zbačen sa vlasti 2006. Od tada je telekomunikacioni magnat Taksin živio uglavnom u Dubaiju. U Tajlandu je u odsustvu osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije.

U Bangkoku su, u toku masovne antivladine demonstracije na kojima oko 100.000 ljudi, posebno seoska sirotinja, zahtjevaju izbore, Taksinovu amnestiju i njegov povratak na funkciju.

Sadašnji premijer Abisit Veđađiva, ostali članovi vlade, kao i glavni komandanti oružanih snaga sklonili su se u vojne kasarne usred straha da bi demonstracije tzv. ,,crvenokošuljaša”, Taksinovih pristalica, mogle da se izrode u nasilje.

Tajlandsko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zahtijevale od Taksina da napusti Dubai pošto je prekršio sporazum da neće koristiti tu zalivsku državu za svoje političke aktivnosti.

Prema novinskim izvještajima Taksin ima crnogorski pasoš koji mu je 2007. izdao ondašnji ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović. Nakon dugog ćutanja, konačno su ovih dana crnogorski policijski organi saopštili da Šinavatra ima naše državljanstvo i da mirno može da boravi u Budvi.

Kako prenose tajlandski mediji predstavnici Ministarstva spoljnih poslova te zemlje razgovarali su sa vlastima u Podgorici poslije potvrde da je Taksin dobio crnogorski pasoš. Crnogorski ministar inostranih poslova Milan Roćen saopštio je da Šinavatri neće biti dozvoljena nikakva politička aktivnost. ,,Kada bi bilo ko, ne samo Šinavatra, pokušao da sa naše teritorije radi protiv druge države to mu nadležni organi nikada ne bi dozvolili”, rekao je Roćen u srijedu novinarima, ističući da nije obaviješten o tome da je Šinavatra u Budvi, iako policija više nije skrivala tu činjenicu.

Taksin navodno posjeduje i pasoše Ugande i Nikaragve. Ranije se pominjalo i da ima pasoš Liberije, a služi i kao ekonomski savjetnik Son Sena, premijera Kambodže. Tajland i Kambodža dvije susjedne zemlje imaju raspoređenje trupe duž zajedničke granice, zbog teritorijalnih sporova.

Tajlandski mediji prenose da je zvanični Bangkok zatražio od vlasti Crne Gore da prate Taksinovo kretanje. Zamjenik ministra spoljnih poslova Panič Vikicret je izjavio u ponedeljak da je ministarstvo iz Bangkoka kontaktiralo kolege u Crnoj Gori kako bi pomno pratile Taksinove političke aktivnosti. I od tajlandske ambasade u Budimpešti je zatraženo da osmatra Taksina.

Ambasador Nemačke u Bangkoku Hans Hajnrih Šumaher je, u međuvremenu, izjavio da će Taksin, ukoliko uđe u tu zapadnoevropsku zemlju, biti uhapšen. Šinavatri, koji je 2007. kupio fudbalski klub Mančester siti za 81,6 miliona funti, ali ga je, kasnije prodao investitorima iz Abu Dabija za oko 200 miliona funti, takođe je zabranjen ulazak u Veliku Britaniju.

Šinavatra se u konktekstu Crne Gore prvi puta pominje 2006. godine kada mu je crnogorski premijer Milo Đukanović dopustio da na Generalnoj skupštini UN-a govori prije njega. Tadašnji premijer Tajlanda zamolio je Đukanovića da mu ustupi termin za govor zbog vojnog udara koji je tada izveden u Bangkoku. Đukanović je udovoljio tom zahtjevu. Međutim, samo tri sata prije Šinavatrinog govora, objavljeno je da Tajland više nije na listi govornika. Nakon toga počelo je Šinavatrino progonstvo i partnerstvo sa Đukanovićem. Prosto – Šinavatri je trebala zemlja, a Đukanoviću kapital. Oba su dobila u toj igri.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLICIJA PROTIV SLOBODNE RIJEČI: Disciplinovanje kritičara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna praksa, rezolucije, presude Suda u Strazburu su neumoljive i na strani su slobodne riječi. Sve suprotno u odnosu na domaću praksu koja se bila ukorijenila za vrijeme vladavine DPS-a, a koju, kao i u slučaju Brana Mandića, vlast, kada joj treba, baštini i danas

 

 

,,Sve vrijeme bio sam koncentrisan na to AX”, kazao je istoričar, profesor Univerziteta Crne Gore, Aleksandar Stamatović urednici i voditeljki Ireni Ivanović-Tatar, koja je nosila majicu sa tom oznakom.

,,Je li ova majica na meni. Armani. Što? Sviđa li vam se”, odgovorila je ona.

,,Pa sviđa mi se ono što je ispod nje i iznad nje”, rekao je profesor.

Ovako je tekao razgovor na kraju emisije Neki to vole vruće“ na TV Adria, 16. maja prošle godine. Javnost se uzbudila, reagovala, osudila.

Stamatović se decenijama bavi politikom, a bio je lider Otadžbinske srpske stranke. Preko deceniju je radio u više osnovnih i srednjih škola u Podgorici kao profesor istorije. U zvanje redovnog profesora na Filozofskom fakultetu na Palama izabran je u novembru 2017. Nakon raskida radnog odnosa sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu, u zvanju docenta radi od 1. aprila 2023. godine na Filozofskom fakultetu (Studijski program istorija) u Nikšiću.

Kako je Stamatović profesor državnog univerziteta, nakon pola godine reagovao je i Etički odbor UCG. Bolje da nije – Stamatović je aboliran uz ocjenu odbora, etičkog, da je ,,iskazao afinitet prema duhu novinarke Tatar“.
,,Profesori su zaključili da je neobuzdani profesor zapravo mislio na moje ‘duhovne atribute’, ljepotu, jer se ispod majičice, tj. grudi nalazi duša. Crni humor je sve u ovoj zemlji čuda”, izjavila je nedavno novinarka Tatar.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Nakon ustoličenja mitropolit Joanikije se ponašao lojalno prema srbijanskoj vlasti. Temeljni ugovor sa Vladom CG koji je trebao potpisati mitropolit crnogorski (kako je i Amfilohije najavio i kako je bila praksa u okruženju da to rade mjesni mitropoliti)  potpisao je srbijanski patrijarh Porfirije Perić. Perić je zaređao česte posjete Crnoj Gori i javno se uključio u kampanju pred popis stanovništva (u saradnji sa srpskom službom državne bezbjednosti) da se Crnogorci nacionalno izjašanjavaju kao Srbi.

Joanikije je ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti. Američki episkopi, hercegovački i njemački mitropoliti su već neko vrijeme javni protivnici i kritičari Vučića i njegove klike. Ipak, za razliku od “srpskih ustaša” i drugih epiteta upućenih studentima koje su šestorica osudili, epitet “zlodusi Lubjanke” nije osuđen u javnom pismu, možda baš zbog Joanikijeve bliskosti s njima.  On je suštinski  podržao rusku agresiju na Ukrajinu. Tvrdio je da su “događaji u Ukrajini posljedice bezbožništva koje se bilo ukorijenilo” kao i da je “Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“. Nakon početka agresije posjetio je Moskvu dva puta. U oktobru 2022. je odatle poručio da je “Crna Gora… opstala zato što se vezivala za Rusiju”. Tada je sa episkopom slavonskim Jovanom Čulibrkom 18. oktobra otvorio i blagoslovio Festival “Srpska uteha ruskom srcu”. Za poglavara ruske crkve u Ukrajini Onufrija Berezovskog, koji je ranije podržao litije i dolazio u Crnu Goru, Joanikije nije imao “reči utehe” kao za Ruse. Onufrije je nekoliko puta osudio agresiju, teška razaranja i zločine koje je ruska vojska počinila u Ukrajini, pri tom porušivši ili oštetivši i 397 pravoslavnih crkava i manastira.

Srbijanska vlast je 3. marta odgovorila na Joanikijev potpis sa tekstom u Večernjim novostima koje uređuje Milorad Vučelić, nekada glavni ratni propagandista Slobodana Miloševića i sadašnji medijski bič Andrićevog venca. Vučelic je i nosilac Ordena Svetog Save koji mu je lično uručio patrijarh Porfirije za “novinarski profesionalizam i afirmaciju hrišćanskih vrednosti i vrlina”. Novosti su napisale, tj. ispalo je kao da su prenijele iz Sunčanika, “10 razloga zbog kojih mitropolit Joanikije nije smeo da potpiše pismo protiv SPC i patrijarha srpskog”. Mimo rušenja jedninstva SPC-a, Joanikiju se zamjera da je zaboravio da ga je Patrijarh ustoličio na Cetinju, da nije osudio “besprizornu kampanju koja se, prvenstveno preko (nezavisnih) Nova.rs, N1 i društvenih mreža, vodi protiv Srpske Crkve i srpskog patrijarha”. Još se zamjera da je “zaboravio da pogleda ko sve iz Crne Gore podržava proteste u Srbiji”. To su “osvedočeni neprijatelji MCP i neprijatelji srpskog naroda…Aljbin Kurti… i podrška iz Hrvatske sa sve ustaškim i neo-ustaškim simbolima”. Autor teksta tvrdi da “niko ni u najkošmarnijem snu nije mogao da sanja da će Mitropolit Joanikije, koji je smatran za tvrdi stub Srpske Crkve u CG, stati u red sa onima koji ne žele dobro srpskom narodu i Srbiji”. Tekst završava da “još uvek nije kasno da Joanikije povuče svoj potpis sa tog pisma protiv Patrijarha …i da se javno izvini… i prinese pokajanje i zatraži oproštaj”. Čitajući između redova i prema ranijim tekstovima Vučelićevog lista, da se naslututi da će, u suprotnom, Marko Parezanović (načelnik operative državne bezbjednosti i osoba veoma bliska Vučiću) morati (opet) da se pozabavi Joanikijem. Osim ako ga ne zaštite moćni “zlodusi Lubjanke”.

Takvih strahova, za sada, nemaju svjetovni srpski političari u Crnoj Gori koji takođe ispovjedaju (deklarativno) pravoslavlje ali prije svega lojalnost Prvoj familiji Srbije i Kremlju. Predsjednik državne Skupštine Andrija Mandić i njegov koalicioni partner Milan Knežević su sletili 1. marta u Banja Luku da javno pruže podršku političarima čije riječi i potezi, po njihovom sopstvenom priznanju, imaju za cilj razbijanje države Bosne i Hercegovine. Takav scenarij nesumnjivo može imati nesagladive posljedice u regionu i šire.

U Palati Republike ih je dočekao prvostepeno osuđeni predsjednik RS-a Milorad Dodik. Dodik je nakon objave presude u Sudu BiH 26. februara zbog donešenja zakona u NSRS o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH i odluka Visokog predstavnika za BiH najavio nastavak konfrontacije. Istovremeno su Mandić i Knežević osudili ovu presudu kao pucanj u Dejton i nedemoktratski čin. Po ubrzanoj proceduri parlament RS-a je usvojio novi set zakona kojima se zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH i SIPA-e (Državna agencija za istragu i zaštite) na teritoriji Republike Srpske. Takođe je pozvao zaposlene Srbe u ovim organima da pređu u institucije RS-a. Ostalo je još da se donesu zakoni o OSA-i (Obavještajna sigurnosna agencija ), Graničnoj policiji i Upravi za indirektno oporezivanje. Ukoliko bi RS pokušala sprovesti zabranu BiH institucija na svojoj teritoriji to bi neminovno vodilo u konflikt i intervenciju stranih trupa u BiH. Ranije su vlasti RS-a nekoliko puta saopštavale da ne priznaju ni Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita jer njegov izbor nije potvrdio Savjed bezbjednosti UN-a. Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih Nacija je javno odgovorio na ovakve tvrdnje da UN nisu strana potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da ne treba potvrda Savjeta bezbjednosti za izbor Visokog predstavnika već samo da budu obavješteni kada Upravni odnor Savjeta za sprovedbu mira (PIC) izabere novog visokog predstavnika, u ovom slučaju njemačkog diplomatu Šmita.

Uprkos svemu i zapaljivoj retorici, Mandić je u Banja Luci poručio da su Srbi iz Crne Gore zajedno sa Srbima iz Srpske i kada je teško. Knežević je ponovio da je presuda Dodiku pucanj u Dejton bez obrazloženja tog zaključka. Naknadni tweet Pokreta Evropa sad (PES) i premijera Milojka Spajića da su ova dvojica političara bili privatno u Banja Luci ne mijenja suštinu stvari su oni tamo de fakto pružili podršku razbijanju suverene i međunarodno priznate države. Tu bojazan nezvanično dijeli i diplomatska zajednica u regionu a prvi put su se čuli i glasovi iz Evropskog parlamenta da ovakvo ponašanje dijela izvršne i zakonodavne vlasti ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i zatvaranju pregovaračkih poglavlja sa EU kojima Crna Gora teži.

Igre prijestola se nastavljaju.  Posljednja vijest: Milorad Dodik je na mreži X potvrdio da je pozvan u Tužilaštvo BiH, kako bi kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH dao izjavu. Rekao je da se neće odazvati. Kriza u našem regionu  se rasplamsava. Vučić računa na sebi i ideji srpskog sveta  lojalne snage, Crnoj Gori. Crna Gora mora imati odgovor na tu situaciju.

Jovo MARTINOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo