Povežite se sa nama

MONITORING

Obnova kapitalom sa Tajlanda

Objavljeno prije

na

Turistička metropola Crne Gore ponovo je u žiži interesovanja domaće i inostrane javnosti kao mjesto u kome su mnoge poznate ličnosti iz svijeta politike, biznisa, sporta ili kriminala našle sigurno sklonište bježeći od zakona i ruke pravde kako susjednih tako i dalekih egzotičnih zemalja. Atmosfera mirnih martovskih dana opustjele Budve iznenada je živnula, ali ne zbog dolaska većeg broja turista ili nekog izuzetnog kulturnog događanja. Nego po povećanom broju policajaca raspoređenih na svim prilazima gradu, naročito na putu ka Starom gradu kojeg ovih dana rado posjećuje odbjegli bivši premijer Tajlanda, Taksin Šinavatra.

U utorak veče oko 19 časova, Taksin Šinavatra za kojim traga Interpol, mirno je večerao u društvu svojih prijatelja i članova porodice u hotelu Astorija u Starom gradu.

SUSRET: Scena kojoj sam prisustvovala izgledala je nestvarno. Upravo sam odgledala opširan TV prilog o bizarnom protestu Šinavatrinih pristalica u kraljevini Tajland, koji su prikupljali i potom prosipali sopstvenu krv ispred zgrade vlade zahtijevajući ostavku aktuelnog premijera, povratak svog odbjeglog lidera i vanredne izbore, a samo desetak minuta kasnije, na ulazu u Stari grad, u uskoj Njegoševoj uličici, sretnem Šinavatru lično! Bila sam ne malo iznenađena prizorom, krajnje opuštenom atmosferom u kojoj pet-šest Tajlanđana, među kojima je bila jedna žena i sam Taksin, glasno razgovaraju i večeraju za stolovima koji su postavljeni na ulici, uz prozore hotela, nimalo se ne ustežući zbog rijetkih prolaznika.
Ekipu je obezbjeđivala grupa od četiri-pet momaka u civilu i jedan Tajlanđanin koji je nenametljivo sjedio za susjednim stolom.
Odlučila sam da iskoristim ovu vanrednu priliku i uzmem kratku izjavu od bivšeg tajlandskog premijera. Krenula sam ka stolu ali me je zaustavio jedan od pratilaca i pitao ko sam i šta želim.
Uredno sam se predstavila i zamolila ga da pita gospodina Šinavatru da li bi dao izjavu za Monitor. Gledao me je ledeno i rekao da nastavim svojim putem.
Odlučila sam ipak da priđem Šinavatri, računajući, ako on može da večera na javnom mjestu, ne skrivajući se od javnosti, zašto ja ne bih mogla da ga pozdravim i postavim makar jedno pitanje.
Međutim, tik ispred njega stajao je visoki momak u bijeloj košulji i ljubazno objasnio da ljudi večeraju i da nije red da ih uznemiravamo.
Iako smo razgovarali neposredno pored stola, gosti se nisu ni osvrnuli na ono što se pored njih dešavalo. Moj bliski susret sa trenutno najpoznatijim političkim bjeguncem na svijetu, koji je u svojoj zemlji 2006. godine svrgnut sa vlasti i osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i korupcije prošao je bez izjave za javnost i bez fotografije.

POSLIJE SINGAPURA TAJLAND: Gospodin Šinavatra sa svitom i članovima petočlane porodice boravi u hotelu Miločer, bivšem ljetnjikovcu srpske dinastije Karađorđević. Nakon obnove koju je izvela singapurska hotelska kompanija Aman rizorts, bivši zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, hotel je preimenovan u Vilu Miločer i rekonstruisan tako, da posjeduje svega šest luksuznih apartmana u samom hotelu i dva dodatna u vili Queen Marija, nazvanoj po vlasnici ljetnjikovca, kraljici Mariji Karađorđević.
Tajlandski premijer zakupio je sve kapacitete vile Miločer, svih osam apartmana do kraja marta ove godine. Hotel je trenutno zatvoren za prijem drugih gostiju.
Zanimljive su i čvrsto umrežene poslovne veze na relaciji Aman rizorts-Astorija-Šinavatra-Subotić. Pomenute kompanije i lica uvezala su svoje interese oko najatraktivnijih dijelova crnogorske obale, Svetog Stefana, Miločera i ostrva Sv. Nikola, popularnih Havaja.
Sudeći po najnovijem obrtu koji se tiče načina zakupa svetostefanskih hotela, novopečeni Crnogorac, Taksin Šinavatra boravi u hotelu Miločer čiji je zakupac-suvlasnik.
Afera Šinavatra otkrila je još jednu dobro čuvanu tajnu Vlade Crne Gore i Ministarstva za turizam. Nakon finansijskog kraha singapurske kompanije Aman rizorts sa kojom je sklopljen „ugovor stoljeća” o davanju pod zakup hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, pronađen je spasilac u liku odbjeglog premijera Taksina Šinavatre. Taksinu je očajnički trebala zaštita, novi pasoš, zemlja i državljanstvo, a Vladi kapital i spas za propali projekat zakupa Svetog Stefana, za posrnulu Prvu banku i razne dubioze.
Nasljednik ugovora o zakupu nije isključivo grčki brodovlasnik Viktor Restis. Grci su po svemu sudeći izvođači radova u obimnom poslu obnove Svetog Stefana.
U rekonstrukciju bisera crnogorske turističke ponude, prema navodima Taksinovog advokata, ulaže se sumnjivo stečen kapital bivšeg premijera daleke azijske zemlje.
Neslavna je nova turistička istorija grada-hotela Sveti Stefan, bivšeg sjedišta Paštrovića, u kome se za posljednjih 20 godina smjenjuju što javni, što tajni zakupci, bankari-prevaranti, propali hotelijeri i odbjegli političari.
PRIPREME ZA SEZONU: Nema pravih informacija ko čini konzorcijum za obnovu hotela Sveti Stefan. Pominju se i neki drugi partneri iz sjenke.
Vlasnik divlje podignutog hotela Astorija, u kome Taksin voli da večera, Dragan Perović partner je grčke grupacije Restis u svim poslovnim poduhvatima u Crnoj Gori, pa i u zakupu poznatih hotela.
Viktor Restis povezuje se sa Stankom Subotićem u čijem je hotelu – Vila Montenegro na Svetom Stefanu boravio u novembru prošle godine povodom razgovora o navodnoj kupovini ovog luksuznog zdanja.
Kada je u pitanju vlasništvo na dijelu ostrva Sv.Nikola pouzdanih informacija nema. Ostrvo je navodno kupio Subotić višemilionskim kreditom Prve banke, koji nije na vrijeme vratio, pa mu ga je banka privremeno oduzela. Dug je nedavno izmiren, ali je ostala tajna sa čijeg računa su stigli milioni eura. Opet se sumnja na Taksina Šinavatru, čije se zasluge za dobijanje crvenog pasoša Crne Gore mjere iznosima koji se po pravilu završavaju sa šest nula.

Nakon dužeg oklijevanja MUP Crne Gore priznao je konačno da se Šinavatra nalazi u Crnoj Gori, ali da nema pravnog osnova de se prema njemu preduzimaju bilo kakve radnje koje bi ugrozile njegovu slobodu i sigurnost.

Afera oko Šinavatrinog boravka u Miločeru poprima razmjere političkog skandala međunarodnih razmjera. U susret turističkoj sezoni 2010. poznato ljetovalište ulazi sa pričom o skrivanju odbjeglih političara, biznismena i švercera u njegovim hotelima i vilama.

Umjesto povratka na tron jednog od 10 najljepših ljetovališta na svijetu, statusa koji je kompleks Sveti Stefan i Miločer imao prije više od 20 godina, ponos našeg turizma srozava se. Postaje stjecište lica sa Interpolovih potjernica, mjesto gdje se na netransparentan način ulaže kapital sumnjivog porijekla, mjesto bjesomučne divlje gradnje koju izvode Šinavatra i Restis. I konačno, turistički prirodni rezervat čiji se parkovi pretvaraju u građevinsko zemljište na kome će gore pomenuti domaći i strani tajkuni graditi stanove i kuće za tržište.

BOX 1

N: Bjegunci vole Sveca

Sveti Stefan i Miločer omiljene su destinacije za skrivanje lica sa potjernica. Početkom marta ove godine policija je izvršila pretres Vile Montenegro na Svetom Stefanu čiji je vlasnik Stanko Subotić Cane, u okviru potrage za Darkom Šarićem. Policija nije pronašla tražene osobe. Ali su zato stigle informacije o kretanju samog Subotića kojeg potražuje srpsko pravosuđe.

Stanko Subotić navodno je viđen u hotelu Maestral nakon koncerta Željka Joksimovića, održanog prošlog četvrtka u hotelskom Kasinu. Koncertu je prisustvovao Milo Đukanović sa suprugom Lidijom. U sitne jutarnje sate, nakon odlaska publike, Subotić je u društvu Zorana Ćoća Bećirovića sjedio u Kasinu ne mareći da bi mogao biti viđen, tvrde mještani koji su tamo bili.

Branka PLAMENAC

STRATEŠKO PARTNERSTVO
Šinavatra umjesto kokaina

Iz udaljenog Bangkoka je stiglo pitanje Vladi šta na teritoriji Crne Gore radi smijenjeni tajlandski premijer i tajkun Taksin Šinavatra, čije je viđenje u Budvi dolilo vatru na inače uzavrelu situaciju u 60-tomilionskoj zemlji na jugoistoku Azije.

Tajlandski tajkun optužen je za korupciju i pronevjere. Njegovo se bogatstvo mjeri na milijarde. Šinavatra u krizi koja potresa Crnu Goru dobro dođe. Veliki sistemi su pred raspadom, ogromna je nelikvidnost, a neki od uglednih crnogorskih biznismena u velikim su nevoljama, kao Darko Šarić. Šarić je sa tovarima kokainom iz Latinske Amerike, prema procjenama srpskih organa, okretao milijardu godišnje. Taj je novac ulagao po Srbiji, a posljednjih godina sve više i Crnoj Gori, od sjevera do primorskih gradova. Šarić koji je kešom, prema nekim informacijama, kreditirao posljednjih mjeseci mnoga nelikvidna preduzeća, sada se skriva i morao je obustaviti brojne poslovne aktivnosti.

Tako u ovom momentu, kada ponestaje novca i kada prijete socijalni nemiri, dobro dođe Šinavatra. Njegov advokat ne krije da je on u Crnoj Gori radi ulaganja u turističke komplekse na Svetom Stefanu. Na sajtu odbjeglog premijera vidi se kako po našim najljepšim predjelima nadgleda zahuktale građevinske radove. Prema pisanju dnevnika Dan, Šinavatra bi mogao da pomogne i drugim bjeguncima od pravde koji su u Crnoj Gori imali poslovne aktivnosti. Stanko Subotić Cane navodno bi da proda svoju luksuznu svetostefansku vilu Šinavatri. Ta je vila nedavno na kratko, na zahtjev srpskih vlasti, bila zaplijenjena, a potom su je crnogorske vlasti opet vratile Canetu, prijatelju Mila Đukanovića. Monitor je još prije više mjeseci pisao da je, kada je zapao u nevolje, Subotić baš od Šinavatre dobio novac za ostrvo nadomak Budve, koje je prethodno trgovao kreditom Đukanovićeve Prve banke.

Nevolja je što, prema pisanju tajlandskih medija i strahovanju tajlandskih vlasti, Šinavatra u Crnoj Gori samo ne gradi, već i razgrađuje – tajlandsku vladu, diže revoluciju, narod je po ulicama, traži smjenu. Tajlandski mediji pišu kako je u telefonskom razgovoru koji su snimile obavještajne agencije Sjedinjenih Američkih Država Taksin iz Crne Gore sugerisao kako njegove pristalice možda mogu da počine teroristička djela u Bangkoku. Zamjenik premijera Sutep Taugsuban je prethodno kazao kako su bezbjednosne mjere pojačane jer je upozorenja o sabotaži primio od stranih vlada koje imaju djelotvorne obavještajne mreže.

Vlasti Tajlanda su za Taksinom raspisale međunarodnu potjernicu. U domovini je zbačen sa vlasti 2006. Od tada je telekomunikacioni magnat Taksin živio uglavnom u Dubaiju. U Tajlandu je u odsustvu osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije.

U Bangkoku su, u toku masovne antivladine demonstracije na kojima oko 100.000 ljudi, posebno seoska sirotinja, zahtjevaju izbore, Taksinovu amnestiju i njegov povratak na funkciju.

Sadašnji premijer Abisit Veđađiva, ostali članovi vlade, kao i glavni komandanti oružanih snaga sklonili su se u vojne kasarne usred straha da bi demonstracije tzv. ,,crvenokošuljaša”, Taksinovih pristalica, mogle da se izrode u nasilje.

Tajlandsko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da su vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) zahtijevale od Taksina da napusti Dubai pošto je prekršio sporazum da neće koristiti tu zalivsku državu za svoje političke aktivnosti.

Prema novinskim izvještajima Taksin ima crnogorski pasoš koji mu je 2007. izdao ondašnji ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović. Nakon dugog ćutanja, konačno su ovih dana crnogorski policijski organi saopštili da Šinavatra ima naše državljanstvo i da mirno može da boravi u Budvi.

Kako prenose tajlandski mediji predstavnici Ministarstva spoljnih poslova te zemlje razgovarali su sa vlastima u Podgorici poslije potvrde da je Taksin dobio crnogorski pasoš. Crnogorski ministar inostranih poslova Milan Roćen saopštio je da Šinavatri neće biti dozvoljena nikakva politička aktivnost. ,,Kada bi bilo ko, ne samo Šinavatra, pokušao da sa naše teritorije radi protiv druge države to mu nadležni organi nikada ne bi dozvolili”, rekao je Roćen u srijedu novinarima, ističući da nije obaviješten o tome da je Šinavatra u Budvi, iako policija više nije skrivala tu činjenicu.

Taksin navodno posjeduje i pasoše Ugande i Nikaragve. Ranije se pominjalo i da ima pasoš Liberije, a služi i kao ekonomski savjetnik Son Sena, premijera Kambodže. Tajland i Kambodža dvije susjedne zemlje imaju raspoređenje trupe duž zajedničke granice, zbog teritorijalnih sporova.

Tajlandski mediji prenose da je zvanični Bangkok zatražio od vlasti Crne Gore da prate Taksinovo kretanje. Zamjenik ministra spoljnih poslova Panič Vikicret je izjavio u ponedeljak da je ministarstvo iz Bangkoka kontaktiralo kolege u Crnoj Gori kako bi pomno pratile Taksinove političke aktivnosti. I od tajlandske ambasade u Budimpešti je zatraženo da osmatra Taksina.

Ambasador Nemačke u Bangkoku Hans Hajnrih Šumaher je, u međuvremenu, izjavio da će Taksin, ukoliko uđe u tu zapadnoevropsku zemlju, biti uhapšen. Šinavatri, koji je 2007. kupio fudbalski klub Mančester siti za 81,6 miliona funti, ali ga je, kasnije prodao investitorima iz Abu Dabija za oko 200 miliona funti, takođe je zabranjen ulazak u Veliku Britaniju.

Šinavatra se u konktekstu Crne Gore prvi puta pominje 2006. godine kada mu je crnogorski premijer Milo Đukanović dopustio da na Generalnoj skupštini UN-a govori prije njega. Tadašnji premijer Tajlanda zamolio je Đukanovića da mu ustupi termin za govor zbog vojnog udara koji je tada izveden u Bangkoku. Đukanović je udovoljio tom zahtjevu. Međutim, samo tri sata prije Šinavatrinog govora, objavljeno je da Tajland više nije na listi govornika. Nakon toga počelo je Šinavatrino progonstvo i partnerstvo sa Đukanovićem. Prosto – Šinavatri je trebala zemlja, a Đukanoviću kapital. Oba su dobila u toj igri.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo