Povežite se sa nama

MONITORING

Dok ih Interpol ne rastavi

Objavljeno prije

na

U toku je novi zaplet sapunice jednog divnog prijateljstva. I Milo Đukanović i Stanko Cane Žabac Subotić, evo svako malo, pa u javnosti ponavljaju kako prijateljstvo traje, medijskim olujama i sudskim procesima uprkos.
Subotić tvrdi da se poznaju od 1990. I Đukanović je nedavno kazao da je prijatelj sa Subotićem. Je li prijatelj mog prijatelja i moj prijatelj? Subotić „zna” i Darka Šarića, dok Đukanović „ne zna” da li je Prva banka davala kredit od 5,3 miliona eura pljevaljskoj Mat kompani, firmi porodice Šarić.
Nakon što se Subotić oglasio izjavom na TV B92 i intervjom za TV IN, fabula je proširena ostalim personama dramatis – sve, bogati, sami prijatelji, bivši prijatelji, ili prijatelji mog prijatelja.
Naivnog Subotića, za nekih 50 miliona eura, ,,izradila” dvojica zemljaka mu, Miroslav Mišković i Miša Beko. Puklo među braćom srpskim tajkunima, sijavaju očnjaci u maloj bari punoj krokodila a sva je depeesovska menažerija u stanju borbene gotovosti odbrane nezavisnosti Crne Gore!
Nije li Subotić još 2008. godine kad su ga puštili iz pritvora u Moskvi, bio DPS prorok tvrdeći da će istraga protiv njega u Srbiji – a do nje je, avaj, došlo jer, eto, Beko i Mišković neće da mu vrate pare – ,,da se pretvori u još jedan napad na Crnu Goru od strane onih koji su patološki opsjednuti njenom nezavisnošću”!
I eto motiva zbog čega se progoni Cane Žabac. Pošteni šnajder iz Uba koji nije, kao u onoj bajci, jednim potezom ubio sedam muva, niti, kaže, bilo koga – prijatelj je Mila Đukanovića.

A bili su svih ovih godina Subotić i Beko i Mišković prijatelji i prijatelji moga prijatelja. Udomljeni su u Crnoj Gori. Subotić ima Vilu Montenegro i još kojekakvih drugih skupih crnogorskih nekretnina. Sada kaže: ,,Ja sam omogućio Crnoj Gori tranzit da svakog mjeseca ubira velike prihode, to je bilo isključivo zahvaljujući meni”.
Mišković na Savini u Herceg-Novom ima kuću od oko 300 kvadrata, pokupovao je placeve na poluostrvu Luštica. I on je, prema vlastitoj tvrdnji iz 2008, svjedok prisutni Milo Đukanović na otvaranju Delta sitija, ,,omogućio” investicije (Delta siti, Maksi, M;tel, itd) u Crnoj Gori od nekih 180 miliona eura. I Beko, koji je i crnogorski državljanin, takođe ima vilu u Herceg-Novom, kod hotela Plaža. A Mišković i Beko su, u različitim periodima, bili ministri za doba Slobodana Miloševića, sada su šampioni tranzicije u Srbiji u kojoj stenju stotine hiljada opjačkanih sunarodnika.
Komšija Miškoviću i Beku u Herceg-Novom je Vladimir Beba Popović, bivši šef Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srbije, još jedna persona dramatis krvoločnog obračuna srpskih tajkuna i strategijska rezerva depeesovske menažerije u bombardovanju Nebojše Medojevića. Beba je medijski ekspert. A gdje je ispekao zanat? U Spektri, beogradskoj marketniškoj agenciji, koju je svojevremeno osnovao upravo Milan Beko. Štaviše, Beko je bio kum ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića. Takođe je Beko prijatelj sa prijateljima premijera Mila Đukanovića, likovima koje bude prijatne uspomene na slavne 1990-te, poput Jovice Stanišića (1991-1997. šef srpske tajne službe, sada u Hagu, optužen za ratne zločine). Nije li sin Stanišića bio pilot aviona Subotića koji je via Kipar nosio tovare miliona od ,,tranzita duvana”?
I Cane Žabac i Beba saglasni su da nevolje dolaze i od Aleksandra Saše Tijanića, direktora RTS-a, još jednog prijatelja i prijatelja mog prijatelja. Sada Tijanić ne valja a 1999. je valjao. Angažovali su ga onomad kumovi Mila Đukanovića, Goran Sito Rakočević (direktor RTV Crne Gore) i Vuk Vučko Rajković (direktor Trećeg kanala TVCG) da im napravi šemu i osmisli produkciju Trećeg kanala. Pa je Tijanića za taj posao, tvrdi Subotić, isplatio on lično. Tijanić je rekao da mu je ,,pošteno plaćeno” a ko je dao novac – njega ne interesuje.
Zbog čega je Subotić uopšte dao pare za jedan crnogorski medij? – to nije objašnjeno, niti je iz TVCG demantovano. Daleko transparentniji je bio Darko Šarić koji je preko pljevaljskih ortaka pokupovao akcije Pobjede. Ima li Cane Žabac u svojoj memoriji ili arhivi još dokaza o svojim netransparentnim uplatama za neki od crnogorskih medija, koji se sada opučiše dokazujući teoriju zavjere šnajdera iz Uba?
Zasad nije poznato, iako ne spori da je široke ruke; ima se i može se – je li to donacija ili potkupljivanje, stvar je zdravorazumskog prosuđivanja. Skromno je za TV IN Subotić odbio da saopšti ,,kome je sve davao pare”. U jednom drugom intervjuu je bio nešto konkretniji. Za Jutarnji list iz Zagreba, 10. maja 2009, Subotić je opisao Mila Đukanovića i Zorana Đinđića i kao svoje ,,političke prijatelje”. A takva definicija prijateljstva uključivala je i masne uplate. Subotić je rekao da je od 1995. do ,,Đinđićeve smrti, pa još koju godinu nakon njegovog ubistva” pomogao Demokratsku stranku sa ,,10 miliona eura”. Da li je imao uplate i za drugog ,,političkog prijatelja” i DPS?
Upravo to je tvrdio Srećko Kestner, koji je sa Subotićem bio suvlasnik Wellesley ltd. i Dulwich enterprise ltd, of-šor firmi na Kipru. Kestner je kazao da je svojim milionima finansirao izborne kampanje DPS-a.
Stoprocentno je tačno da su ove Subotićeve i Kestnerove of-šor firme sa Kipra krajem 1990-ih garantovale ,,beskamatne kredite” Vladi Crne Gore da kupi dva aviona ukupne vrijednosti od 30 miliona dolara. Valjda su Nacional i nesrećni Ivo Pukanić 2001. godine pogrešno shvatali ove transakcije, pa je objavljeno da je Subotić preko firmi ,,potkupljivao svoje političare s prostora bivše Jugoslavije”.
Nacional je pisao kako je Subotićeva of-šor firma Codex ltd iz Lihtenštajna namirivala račune od oko tri miliona njemačkih maraka za nabavku automobila, namještaja i blindiranih prozora za Mila Đukanovića, prijatelja.
A prijatelji mog prijatelja, Dušan Ban i Željko Mihajlović, radili su u firmi Mia, preregistrovanoj na D-Trade, vlasnika Stanka Subotića, djelatnost – tranzit cigareta. Navodno, tvrdi Kestener, ova dva prijatelja aktuelnog premijera su bili zaduženi da kod prijatelja Subotića ,,ubiraju velike procente”. Dobit se dijelila, procenat ovom, procenat onom, a procenat, svjedočio je Kestener i – ,,za prijtelja”, Mila Đukanovića lično.
Prijatelj po prijatelj, procenat po procenat – dok ih Interpol ne rastavi. Prava tranzicijska bajka o krojaču koji nije ubio sedam muva niti, tvrdi, bilo koga, ali je prijatelj crnogorskog premijera, zna i Darka Šarića, brata u Hristu, u srpskom državljanstvu, u stotinama miliona eura i nevoljama zbog crvenih potjernica. Obojica – birani klijenti Prve banke.

Prijatelj i prijatelji mog prijatelja

Milo Đukanović o Stanku Subotiću
,,To što je taj čovjek (Subotić – prim.a) osumnjičen, za mene ne znači da treba da prekinemo prijateljstvo”.
Skupština Crne Gore, 27.oktobar 2009.

Stanko Subotić o Milu Đukanoviću
,,Jeste, tačno je i ja njegov prijatelj isto tako”.
TV IN, 22. mart 2010.

Stanko Subotić o svom kreditu kod Prve banke
,,To prijateljstvo (sa aktuelnim preimjerom- prim.a.) ništa nije pomoglo po pitanju toga, to je prvo bio odličan posao za Prvu banku, zato što sam ja u prvom mahu isplatio praktično od svog novca 50 odsto tog projekta, tako da je taj projekat na samom početku bio odličan za Prvu banku, samo što sam ja u kasnijem periodu vratio taj kredit, tako da on meni nije imao šta da učini”.
TV IN, 22. mart 2010.

Milo Đukanović o kreditu Vlade za Prvu banku
,,Dosta ubjedljivo odbacujem jednu insinuaciju o tome da je ovo potez kojim ja prevashodno brinem o svojim interesima. Ne, ovo je potez kojim Vlada brine o interesima deponenata i partnera Prve banke”.
Skupština Crne Gore, 18. decembar 2008.

Milo Đukanović o kreditu Prve banke za Mat kompani
,,Vjerujte mi, niti znam da li je gospodin Šarić, niti bilo koji drugi čovjek ove države dobio kredit iz Prve banke.
TV B92, 19. februar 2010.

Milo Đukanović o Draku Šariću
,,Imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koje se ispostavljaju u odnosu na to i na druga lica. Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima. I posebno, ne možemo im uskraćivati elementarna građanska prava”.
TV B92, 19. februar 2010.

Stanko Subotić o Darku Šariću
,,Ja tog čoveka znam, da. I ne bežim od toga. Ali, ja tog čoveka znam možda nekih zadnjih godinu i po, dve godine dana. I što je vrlo čudno, sa tim čovekom me je upoznao sin Miroslava Miškoviča, znači Marko, koji je super prijatelj i super drug sa tim ljudima”.
TV IN, 22. mart 2010.

Miroslav Mišković o Milu Đukanoviću
,,Predstavnici Delte će vrlo brzo sa premijerom Milom Đukanovićem i Vladom početi razgovore o daljim investicijama u Crnoj Gori”.
Govor na otvaranju Delta sitija, Podgorica, 1. oktobar 2008.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

USKLAĐIVANJE JAVNIH FINANSIJA: Evropa sad, novo zaduženje do jeseni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade najavljuju redovne plate i penzije i novo zaduženje države. Šta čeka crnogorsku ekonomiju biće mnogo jasnije nakon  turističke sezone

 

Mjesec nakon formiranja Vlade dobili smo naznake zatečenog stanja u državnoj kasi. I, prve procjene o onome šta bi nas moglo očekivati do kraja godine.

Optimisti su čuli da će plate, penzije i socijalna davanja iz budžeta biti uredno servisirana. Pesimisti su registrovali da nadležni ministar pominje realnost novog kreditnog zaduženja. Vladi Dritana Abazovića već su zamjerili  kontinuitet sa prethodnicima, podsjećajući da je njihov prvi potez bila emisija obveznica vrijedna 700 miliona eura. Previđajući kako je aktuelna Vlada, skupa sa novoformiranom većinom u parlamentu, mandat počela usvajanjem (od prethodne Vlade naslijeđenih) predloga propisa koji su omogućili smanjenje akciza na gorivo i dio prehrambenih proizvoda.

Globalisti su registrovali da bi sve izvjesnije zaduženje donijelo i kamate bitno veće od onih po kojima smo se zadužili u decembru 2020. Iz makar dva razloga.

Na međunarodnim tržištima kamate rastu pogurane, negdje i dvocifrenom, inflacijom sa kojom se zapadni svijet suočava prvi put u ovom vijeku. Međunarodni povjerioci, istovremeno, pokazuju ozbiljne znake nepovjerenja u mogućnost da Crne Gora uredno servisira obaveze. Na Frankfurtskoj berzi, sredinom nedjelje, crnogorskim obveznicama trgovalo se po cijeni od 78 do 80 euro centi za euro nominalnog duga. To znači da je on, od početka godine, izgubio približno 15 odsto svoje vrijednosti. Neki bi rekli da je za toliko opalo povjerenje investitora.

U parlamentu je, na prijedlog Vlade, usvojen tehnički rebalans budžeta. Ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je, suštinski, u pitanju samo preraspodjela važećeg budžeta shodno novoj organizaciji Vlade koja, u odnosu na prethodnu, ima tri potpredsjednika i pet ministarstava više.

On je najavio da bi se, početkom ljeta, mogla pojaviti potreba „suštinskog rebalansa“ budžeta za 2022. Kako bi obezbijedili neometano funkcionisanje javnih finansija. To ne bi trebalo da je iznenađenje.

Prethodni ministar, tada finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić prijedlog ovogodišnjeg budžeta u parlament je proslijedio skupa sa zahtijevom da se Vladi, tokom 2022, omogući novo zaduženje „do 900 miliona eura“. Tadašnja većina nije prihvatila prijedlog. Tako je budžet – obogaćen novim troškovima (ministar je prihvatio predložene amandmane po principu „milion po poslaniku vladajuće većine“) – usvojen bez jasnih izvora finansiranja, a uz znatno uvećane izdatke.

To je bio samo jedan od problema evidentiranih još u decembru, kada je prijedlog budžeta stigao u Skupštinu. Ili još ranije, neposredno nakon predstavljanja plana Evropa sad. Tada smo  upozoravali da su autori plana, uz penzionere i nezaposlene, zaboravili i opštinske budžete koji su zbog povećanja iznosa neoporezive zarade ostale bez značajnog dijela prihoda.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT POČETKOM JUNA DOBIJA NOVE TUŽIOCE: Novi kadrovi za stare afere

Objavljeno prije

na

Objavio:

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića

 

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović insistira na promjeni kadrova unutar Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).  Prvo je tražio promjenu Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kako bi doveo ljude od povjerenja. Umjesto Dragana Radonjića na to mjesto doveden je iskusni, ali i kontroverzni, policijski službenik Predrag Šuković. On je zajedno sa Novovićem, gotovo rasformirao cijeli policijski tim koji je  zatekao i iz policijskih redova izabrao 15 novih pripadnika. Ubrzo nakon toga priveden je, a zatim i uhapšen, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Gavni specijalni tužilac je od  vršiteljke dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović više puta tražio nove tužioce koji bi mu pomogli u novim predmetima, ali i „zaostalim predmetima iz proteklog perioda“. Nepovjerenje Novovića u pojedine tužioce koje je zatekao u svojoj instituciji, značajno mu otežavaju posao.

Već ove sedmice Specijalno državno tužilaštvo privremeno će dobiti nove tužioce. Novović se 26. aprila obratio Tužilačkom savjetu sa zahtjevom da mu na period od dvije godine upute višu državnu tužiteljku Tanju Čolan Deretić, tužioca iz ODT-a Podgorica Vukasa Radonjića i kandidata za tužioca Jovana Vukotića.

Tužilac Vukas Radonjić prvi je na spisku Novovića. Karijeru je u decembru 2008. počeo kao sudijski pripravnik u Višem sudu u Podgorici. Godinu kasnije bio je savjetnik u tom sudu, a potom je 2013. godine izabran za zamjenika državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Tri godine kasnije izabran je za tužioca u istoj instituciji na četiri godine, a u martu 2020. i na stalnu funkciju. Godinu kasnije određen je i za portparola ODT-a Podgorica, ali i za specijalizovanog tužioca za krivična djela protiv intelektualne svojine.

Radonjić je u oktobru prošle godine istraživao ko je u sistemu Uprave policije krajem decembra 2020. godine dao nalog za skidanje zabrane ulaska visokopozicioniranim članovima takozvanog kavačkog klana iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Tokom rada na predmetu, tražio je hapšenje službenika Uprave policije Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića, zbog zloupotrebe službenog položaja, ali je tadašnje Specijalno državno tužilaštvo istog dana preuzelo slučaj i kasnije utvrdilo da u postupcima policajaca nema elemenata krivičnog djela.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić od Radonjića je tražio izjašnjenje povodom toga, gdje je tužilac iz ODT-a detaljno obrazložio razloge zbog čega je imao osnov sumnje za hapšenje Boškovića i Đurovića, ali ne i za bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića, koji je policajcima naredio da ukinu zabranu, ali samo zbog toga što je kao ,,tužilac ODT-a nenadležan za gonjenje javnih funkcionera”…

Radonjić je prilikom hapšenja majke lidera Demokratskog fronta Milana Kneževića u januaru 2020. godine bio protiv takvog zahtjeva policije, obavještavajući CB Podgorica da će zahtjev sudu za odobrenje pretresa kuće Kneževića i još sedam osoba proslijediti tek ukoliko osnove sumnje da će se pretresom pronaći tragovi krivičnog djela… Prošle godine je zadužio i predmet od MUP-a za pronevjeru sistema kontrole na graničnim prelazima, gdje postoje sumnje da je država zakinuta za milion eura.

Tužiteljka Tanja Čolan Deretić je karijeru počela u Osnovnom državnom tužilaštvu Kotor, gdje je obavljala i poslove tužiteljke i portparolke, a potom je napredovala u Više državno tužilaštvo u Podgorici, gdje je dužila brojne predmete mafijaških likvidacija, eksplozija… Prošlog ljeta je bila i kandidat viših tužilaštava da uđe u sastav novog Tužilačkog savjeta. Kandidat za tužioca Jovan Vukotić je još 24. decembra 2019. godine na sjednici Savjeta izabran na spisak od sedam kandidata, a prema rasporedu sa rang-liste, a potom su raspoređeni na inicijalnu obuku u ODT-u Podgorica.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

„Jedno je kada neko uzme legalne cigarete, koje neko proizvede, i prošvercuje ih klasično bez plaćanja poreza i doprinosa. Recimo, uzmete ‘malboro’ i ne platite poreze i doprinose. Drugo su falsifikovane cigarete. Uzmete i napravite lažni ‘malboro’. Njega ne možete da prodate ni na jednom tržištu. I treća vrsta cigareta, koje su posebno aktivne na tržištu u posljednje vrijeme, su te takozvane ‘nelegalne bijele’. To su cigarete koje fabrike proizvode sa ciljem da budu švercovane – nigdje u drugim zemljama nijesu ni na koji način registrovane i ne mogu se prodati na legalnom tržištu“, kazala je Ćalović Marković.

Ona tvrdi da u Crnoj Gori imamo sva tri oblika šverca cigareta „Ideja gospodina Abazovića da ćemo to da prodamo na stranom tržištu nije realna. Možda možemo da prodamo jedan segment toga, gdje imamo legalne cigarete. Ali to je samo djelić ovog tržišta“, pojašnjava ona.

Iz Uprave prihoda i carina saopštili su da je formirana radna grupa koja će pronaći najbolji model da se oduzeti duvanski proizvodi iz Luke Bar, lageruju u skladu sa zakonom. Firmama kojima su oduzete cigarete predočeno je da imaju 15 dana za eventualnu žalbu. Tvrde da je na dan stupanja na snagu Odluke o zabrani skladištenja duvanskh proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar„ (1. januara) ukupno 13 privrednih društava na zalihama imalo cigarete i druge duvanske proizvode. Posljednjem korisniku, ističu, istekao je rok za iznošenje robe iz Slobode zone 5. maja 2022.

Tog dana su, kako navode, zalihe duvanskih proizvoda imala preduzeća Atlant Mont (Sejšelska ostrva), M.P.S. Grupa (Podgorica), Omni Maxtrade LTD (Sejšelska ostrva), Neworld Overseas Limited (Kipar), NRT Partners LTD (Sejšelska ostrva), Lenora International (SAD), Montenegro Duvan Comerc (Mojkovac), West Point (Podgorica), Sace LTD (SAD) i Ripšped (Bar). Službenici Uprave prihoda i carina zaplijenjenili su cigarete brendova trokadero, marble, regina, nero, barbos, couture, ashima, Napoli blu… Njihova vrijednost prelazi više desetina miliona eura.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, osnivač i izvršni direktor podgoričke MPS Grupe je Srđan Mitrović, dok je vlasnik West pointa Slavko Janković. Kao osnivač mojkovačkog Montenegro Duvan Commerce upisan je Ivan Begović, a izvršni direktor je Marvin Pešikan. Dragan Radović vlasnik je kompanije Omni Max Trade, takođe osnovane na Sejšelima, dok Goran Milovanović stoji iza sejšelske firme NRT Partners. Advokat Vanja Popović registrovao je na Kipru firmu Neworld Overseas Limited, čiji je vlasnik Srđan Banjević. Bugarin Libenon Georgi vlasnik je firme Sace LTD registrovane u SAD, a Branislav Tomašević kompanije Lenor international, takođe registrovane u SAD.

Barski Ripšped za direktora ima Milovana Perovića, osnivač je Nevenka Popović, a ovlašćeni zastupnik Ana Popović. Perovića, koji je špediter, Specijalno državno tužilaštvo u maju 2018. sumnjičilo je za šverc cigareta. Vlasnik Atlant Monta, registrovanog na Sejšelima, je Dragan Vujačić, kome se 2005. sudilo za šverc cigareta, ali je proces završen 2013. godine oslobađajućom presudom. Vujačiću su prošle godine nestale cigarete iz hangara u Luci Bar, a tada je negirao da stoji iza krađe.

Advokat Nikola Strugar iz Bara, kao punomoćnik Atlant monta tvrdi da su cigarete nezakonito oduzete iz slobodne carinske zone u Luci Bar. On smatra da se takvim postupanjem šalje poruka da će biti sankcionisani oni koji svoju djelatnost obavljaju u skladu sa zakonom. Kaže da se nezakonitim postupanjem Uprave prihoda i carina tom preduzeću čini milionska šteta, koju će jednom država morati nadoknaditi.

„Privredno društvo Atlant mont, čiji je vlasnik Dragan Vujačić, ima svu potrebnu dokumentaciju za skladištenje oduzete robe – cigareta, između ostalog, dokaze o porijeklu robe, koja se nalazila pod carinskim nadzorom, u Slobodnoj carinskoj zoni, za šta je sa Lukom Bar zaključen ugovor o skladištenju cigareta”, rekao je Strugar.

Ovo nije prvi put da Abazović zadaje konačan udarac švercu cigareta. Prvi put to radi sa pozicije premijera. Ranije su ga krijumčari duvana demantovali i pokazali svoju snagu. I ovih dana se na poznatim mjestima oko tržnih centara i na trotoarima mogu naći ulični prodavci cigareta bez akciznih markica. Možda je zato premijer upotrijebio izraz „klinička smrt“. U filmovima, gdje se odigravaju velike akcije zaplijena, hapšenja i obračuna sa kriminalnim strukturama, često se desi da se glavni negativac probudi iz kliničke smrti. Bilo bi dobro da mi počenemo gledati neki drugi film.

 

Zaplijenjene cigarete namijenjene za šverc

Pripadnici Uprave prihoda i carina (UPC) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) spriječili su danas krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Cigarete su pronađene u kontejneru u kojem su trebale biti čaše, prema onome što je prijavljeno nadležnim organima. Riječ je o zajedničkoj akciji UPC na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić čestitao je pripadnicima Uprave prihoda i carina i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su danas spriječili krijumčarenje veće količine cigareta u Luci Bar. Kaže da ohrabruje činjenica da međuresorna saradnja funkcioniše na visokom nivou i da daje značajne rezultate.

„Cigarete su pronađene u kontejneru, u kojem je nadležnim organima prijavljena druga roba. Čestitam svim učesnicima zajedničke akcije Uprave prihoda i carina na čelu sa Radom Miloševićem i Specijalnog državnog tužilaštva po čijem nalogu postupaju inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja”, naveo je Adžić.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo