Povežite se sa nama

MONITORING

Dok ih Interpol ne rastavi

Objavljeno prije

na

U toku je novi zaplet sapunice jednog divnog prijateljstva. I Milo Đukanović i Stanko Cane Žabac Subotić, evo svako malo, pa u javnosti ponavljaju kako prijateljstvo traje, medijskim olujama i sudskim procesima uprkos.
Subotić tvrdi da se poznaju od 1990. I Đukanović je nedavno kazao da je prijatelj sa Subotićem. Je li prijatelj mog prijatelja i moj prijatelj? Subotić „zna” i Darka Šarića, dok Đukanović „ne zna” da li je Prva banka davala kredit od 5,3 miliona eura pljevaljskoj Mat kompani, firmi porodice Šarić.
Nakon što se Subotić oglasio izjavom na TV B92 i intervjom za TV IN, fabula je proširena ostalim personama dramatis – sve, bogati, sami prijatelji, bivši prijatelji, ili prijatelji mog prijatelja.
Naivnog Subotića, za nekih 50 miliona eura, ,,izradila” dvojica zemljaka mu, Miroslav Mišković i Miša Beko. Puklo među braćom srpskim tajkunima, sijavaju očnjaci u maloj bari punoj krokodila a sva je depeesovska menažerija u stanju borbene gotovosti odbrane nezavisnosti Crne Gore!
Nije li Subotić još 2008. godine kad su ga puštili iz pritvora u Moskvi, bio DPS prorok tvrdeći da će istraga protiv njega u Srbiji – a do nje je, avaj, došlo jer, eto, Beko i Mišković neće da mu vrate pare – ,,da se pretvori u još jedan napad na Crnu Goru od strane onih koji su patološki opsjednuti njenom nezavisnošću”!
I eto motiva zbog čega se progoni Cane Žabac. Pošteni šnajder iz Uba koji nije, kao u onoj bajci, jednim potezom ubio sedam muva, niti, kaže, bilo koga – prijatelj je Mila Đukanovića.

A bili su svih ovih godina Subotić i Beko i Mišković prijatelji i prijatelji moga prijatelja. Udomljeni su u Crnoj Gori. Subotić ima Vilu Montenegro i još kojekakvih drugih skupih crnogorskih nekretnina. Sada kaže: ,,Ja sam omogućio Crnoj Gori tranzit da svakog mjeseca ubira velike prihode, to je bilo isključivo zahvaljujući meni”.
Mišković na Savini u Herceg-Novom ima kuću od oko 300 kvadrata, pokupovao je placeve na poluostrvu Luštica. I on je, prema vlastitoj tvrdnji iz 2008, svjedok prisutni Milo Đukanović na otvaranju Delta sitija, ,,omogućio” investicije (Delta siti, Maksi, M;tel, itd) u Crnoj Gori od nekih 180 miliona eura. I Beko, koji je i crnogorski državljanin, takođe ima vilu u Herceg-Novom, kod hotela Plaža. A Mišković i Beko su, u različitim periodima, bili ministri za doba Slobodana Miloševića, sada su šampioni tranzicije u Srbiji u kojoj stenju stotine hiljada opjačkanih sunarodnika.
Komšija Miškoviću i Beku u Herceg-Novom je Vladimir Beba Popović, bivši šef Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srbije, još jedna persona dramatis krvoločnog obračuna srpskih tajkuna i strategijska rezerva depeesovske menažerije u bombardovanju Nebojše Medojevića. Beba je medijski ekspert. A gdje je ispekao zanat? U Spektri, beogradskoj marketniškoj agenciji, koju je svojevremeno osnovao upravo Milan Beko. Štaviše, Beko je bio kum ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića. Takođe je Beko prijatelj sa prijateljima premijera Mila Đukanovića, likovima koje bude prijatne uspomene na slavne 1990-te, poput Jovice Stanišića (1991-1997. šef srpske tajne službe, sada u Hagu, optužen za ratne zločine). Nije li sin Stanišića bio pilot aviona Subotića koji je via Kipar nosio tovare miliona od ,,tranzita duvana”?
I Cane Žabac i Beba saglasni su da nevolje dolaze i od Aleksandra Saše Tijanića, direktora RTS-a, još jednog prijatelja i prijatelja mog prijatelja. Sada Tijanić ne valja a 1999. je valjao. Angažovali su ga onomad kumovi Mila Đukanovića, Goran Sito Rakočević (direktor RTV Crne Gore) i Vuk Vučko Rajković (direktor Trećeg kanala TVCG) da im napravi šemu i osmisli produkciju Trećeg kanala. Pa je Tijanića za taj posao, tvrdi Subotić, isplatio on lično. Tijanić je rekao da mu je ,,pošteno plaćeno” a ko je dao novac – njega ne interesuje.
Zbog čega je Subotić uopšte dao pare za jedan crnogorski medij? – to nije objašnjeno, niti je iz TVCG demantovano. Daleko transparentniji je bio Darko Šarić koji je preko pljevaljskih ortaka pokupovao akcije Pobjede. Ima li Cane Žabac u svojoj memoriji ili arhivi još dokaza o svojim netransparentnim uplatama za neki od crnogorskih medija, koji se sada opučiše dokazujući teoriju zavjere šnajdera iz Uba?
Zasad nije poznato, iako ne spori da je široke ruke; ima se i može se – je li to donacija ili potkupljivanje, stvar je zdravorazumskog prosuđivanja. Skromno je za TV IN Subotić odbio da saopšti ,,kome je sve davao pare”. U jednom drugom intervjuu je bio nešto konkretniji. Za Jutarnji list iz Zagreba, 10. maja 2009, Subotić je opisao Mila Đukanovića i Zorana Đinđića i kao svoje ,,političke prijatelje”. A takva definicija prijateljstva uključivala je i masne uplate. Subotić je rekao da je od 1995. do ,,Đinđićeve smrti, pa još koju godinu nakon njegovog ubistva” pomogao Demokratsku stranku sa ,,10 miliona eura”. Da li je imao uplate i za drugog ,,političkog prijatelja” i DPS?
Upravo to je tvrdio Srećko Kestner, koji je sa Subotićem bio suvlasnik Wellesley ltd. i Dulwich enterprise ltd, of-šor firmi na Kipru. Kestner je kazao da je svojim milionima finansirao izborne kampanje DPS-a.
Stoprocentno je tačno da su ove Subotićeve i Kestnerove of-šor firme sa Kipra krajem 1990-ih garantovale ,,beskamatne kredite” Vladi Crne Gore da kupi dva aviona ukupne vrijednosti od 30 miliona dolara. Valjda su Nacional i nesrećni Ivo Pukanić 2001. godine pogrešno shvatali ove transakcije, pa je objavljeno da je Subotić preko firmi ,,potkupljivao svoje političare s prostora bivše Jugoslavije”.
Nacional je pisao kako je Subotićeva of-šor firma Codex ltd iz Lihtenštajna namirivala račune od oko tri miliona njemačkih maraka za nabavku automobila, namještaja i blindiranih prozora za Mila Đukanovića, prijatelja.
A prijatelji mog prijatelja, Dušan Ban i Željko Mihajlović, radili su u firmi Mia, preregistrovanoj na D-Trade, vlasnika Stanka Subotića, djelatnost – tranzit cigareta. Navodno, tvrdi Kestener, ova dva prijatelja aktuelnog premijera su bili zaduženi da kod prijatelja Subotića ,,ubiraju velike procente”. Dobit se dijelila, procenat ovom, procenat onom, a procenat, svjedočio je Kestener i – ,,za prijtelja”, Mila Đukanovića lično.
Prijatelj po prijatelj, procenat po procenat – dok ih Interpol ne rastavi. Prava tranzicijska bajka o krojaču koji nije ubio sedam muva niti, tvrdi, bilo koga, ali je prijatelj crnogorskog premijera, zna i Darka Šarića, brata u Hristu, u srpskom državljanstvu, u stotinama miliona eura i nevoljama zbog crvenih potjernica. Obojica – birani klijenti Prve banke.

Prijatelj i prijatelji mog prijatelja

Milo Đukanović o Stanku Subotiću
,,To što je taj čovjek (Subotić – prim.a) osumnjičen, za mene ne znači da treba da prekinemo prijateljstvo”.
Skupština Crne Gore, 27.oktobar 2009.

Stanko Subotić o Milu Đukanoviću
,,Jeste, tačno je i ja njegov prijatelj isto tako”.
TV IN, 22. mart 2010.

Stanko Subotić o svom kreditu kod Prve banke
,,To prijateljstvo (sa aktuelnim preimjerom- prim.a.) ništa nije pomoglo po pitanju toga, to je prvo bio odličan posao za Prvu banku, zato što sam ja u prvom mahu isplatio praktično od svog novca 50 odsto tog projekta, tako da je taj projekat na samom početku bio odličan za Prvu banku, samo što sam ja u kasnijem periodu vratio taj kredit, tako da on meni nije imao šta da učini”.
TV IN, 22. mart 2010.

Milo Đukanović o kreditu Vlade za Prvu banku
,,Dosta ubjedljivo odbacujem jednu insinuaciju o tome da je ovo potez kojim ja prevashodno brinem o svojim interesima. Ne, ovo je potez kojim Vlada brine o interesima deponenata i partnera Prve banke”.
Skupština Crne Gore, 18. decembar 2008.

Milo Đukanović o kreditu Prve banke za Mat kompani
,,Vjerujte mi, niti znam da li je gospodin Šarić, niti bilo koji drugi čovjek ove države dobio kredit iz Prve banke.
TV B92, 19. februar 2010.

Milo Đukanović o Draku Šariću
,,Imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koje se ispostavljaju u odnosu na to i na druga lica. Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima. I posebno, ne možemo im uskraćivati elementarna građanska prava”.
TV B92, 19. februar 2010.

Stanko Subotić o Darku Šariću
,,Ja tog čoveka znam, da. I ne bežim od toga. Ali, ja tog čoveka znam možda nekih zadnjih godinu i po, dve godine dana. I što je vrlo čudno, sa tim čovekom me je upoznao sin Miroslava Miškoviča, znači Marko, koji je super prijatelj i super drug sa tim ljudima”.
TV IN, 22. mart 2010.

Miroslav Mišković o Milu Đukanoviću
,,Predstavnici Delte će vrlo brzo sa premijerom Milom Đukanovićem i Vladom početi razgovore o daljim investicijama u Crnoj Gori”.
Govor na otvaranju Delta sitija, Podgorica, 1. oktobar 2008.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo