Povežite se sa nama

MONITORING

Otadžbina zove

Objavljeno prije

na

Zbog čega je Subotić i dalje nedostupan pravosudnim vlastima Srbije? Dok ne bude podignuta nova optužnica ili zahtjev za istragu, Srbija ne može da zatraži ekstradiciju Subotića. „Svaka zemlja ima pravo da odbije ekstradiciju za određena krivična djela. Švajcarska ne dozvoljava izručenje za zloupotrebu službenog položaja, ali ako bi se utvrdilo da postoji neko drugo krivično djelo koje je priznato međunarodnim konvencijama, kao što je pranje novca, ekstradicija je, prema konvenciji iz Palerma, moguća”, kažu u srpskom Ministarstvu pravde. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal zasad tereti Subotića za zloupotrebu službenog položaja kroz šverc cigareta. U optužnici se navodi da je grupa Subotića sa još 14 članova, tokom 1990-ih stekla imovinsku korist od 56 miliona tadašnjih njemačkih maraka i skoro osam miliona dolara. U grupi optuženih nalazi se i bivši direktor Savezne uprave carine Mihalj Kertes.

Suđenje Subotićevoj grupi počelo je u maju 2008. S obzirom na to da se nije odazvao sudskim pozivima, Specijalni sud raspisao je za njim međunarodnu potjernicu. Subotić je ponudio jemstvo najpre 700.000 eura za povlačenje odluke o određivanju pritvora i raspisivanju potjernice, a ta cifra kasnije je dostigla dva miliona eura. Njegovi advokati obećavali su da će Subotić sigurno doći na suđenje ukoliko mu sud omogući da se brani sa slobode.

Subotića su u aprilu 2008. godine uhapsili u Moskvi. On je na slobodu izašao kada je moskovski tužilac saopštio da se odbija zahtjev Ministarstva pravde Srbije za izručenjem Subotića jer je, po ruskim zakonima, zastarjelo krivično gonjenje protiv njega.

Ali, Subotić bi mogao da bude uhapšen u Švajcarskoj i izručen Srbiji zbog novog sudskog postupka. Srpski specijalni tužilac Miljko Radisavljević još nije mogao da saopšti detalje iz nove optužnice koja se, eventualno, priprema protiv Subotića.

No, kako saznaju beogradski mediji, Subotić bi u novom postupku mogao da bude optužen za pranje novca, jer je navodno već obuhvaćen pretkrivičnim postupkom za šverc kokaina koji se vodi protiv grupe Darka Šarića.

Istražni organi, tvrdi Blic, imaju podatke da su se Subotić i Šarić sastajali više puta u posljednje dvije godine, navodno jednom mjesečno i u Crnoj Gori; sastanaka je bilo u Francuskoj, a Subotić je, tvrdi se, ugostio Šarića u Ženevi.

Šarić je, inače, boravio posljednju put u Francuskoj u decembru 2009, prije nego što je zvanično pokrenuta istraga protiv njega i raspisana potjernica Interpola, kada su srpski istražni organi spremali njegovo hapšenje i s tim u vezi sarađivali sa francuskim kolegama. Tada je, navodno, Šarić – tvrdi se iz kabineta ministra policije Srbije Ivice Dačića – obaviješten šta mu se sprema i pobjegao je u posljednjem trenutku u bescarinsku zonu na aerodromu a odatle via Podgorica.

Direktor Subotićeve Future plus postao je Nebojša Jestrović koji je kasnije bio član odbora Šarićevog preduzeća Municipium S . Subotić 2004. osnovao Futuru plus, od države kupio poslovni klub Borba, te je praktično bagatelno dobio 610 objekata (150 eura po kiosku). Futura je do 2007, kada je protiv Subotića raspisana potjernica, došla do kontrole nad četvrtinom srpskog tržišta sa prodajnom mrežom od 1.150 kioska.

Đuzepe Šelzi, italijanski tužilac u Bariju je optužio Subotića za šverc cigareta. On je izjavio da je kasnije ubijeni vlasnik Nacionala Ivo Pukanić bio jedan od ključnih svjedoka optužbe. Ratko Knežević je u više navrata javno označavao Stanka Subotića i Mila Đukanovića za naručioce tog ubistva.

Subotić je prema pisanju više beoradskih medija dovođen i u vezu sa ubistvima srpskih i crnogorskih državljana počinjenih 1990-tih. Poslije ubistva Radovana Stojičića Badže, tada prvog policajca Srbije, 11. aprila 1997, odmah su krenule špekulacije da je pozadina zločina šverc cigareta. Tadašnji istražni organi su u pretkrivičnom postupku, kao jednog od osumnjičenih naručilaca označili Subotića, ali ta istraga nikada nije okončana.
Subotić je u pismu Blicu demantovao sve optužbe.
,,Takvo izvještavanje nema nikakve veze sa novinarstvom i slobodom štampe, već isključivo sa finansijskim interesima pojedinaca iz Srbije i interesima određenih grupa izvršne vlasti,” ocijenio je Subotić.
,,Posljedica takvog ponašanja je podizanje optužnice o kojoj prvo saznaju mediji, državni sekretari i političari stranih država, a posljednje za to saznaje Specijalno tužilaštvo, čiji je to osnovni posao. Meni je jasno da u Srbiji nema ni slobodnog novinarstva, ni slobodnog tržišta ni nezavisnog pravosuđa,” naveo je Subotić.
U međuvremenu Blic piše kako je finansijskom istragom utvrđeno da je Subotić vlasnik 11 stanova, jedne vile i tri poslovna prostora na elitnim lokacijama u Beogradu, kao i zemljišta i porodične kuće u Ubu.
To nije kraj finansijske istrage protiv Subotića; provjeravaju se još neke adrese, kao i imovina koja se vodi na članove njegove porodice, koji su vlasnici nekih nekretnina. Ukoliko Subotić bude pravosnažno osuđen biće podnijeti zahtjevi za trajno oduzimanje njegove imovine.

Stanko Subotić je u telefonskom razgovoru u emisiji TV B92, tokom intervjua sa Nebojšom Medojevićem kazao da je sa 50 miliona eura pomogao srpskim biznismenima Miroslavu Miškoviću i Milanu Beku da kupe Luku Beograd i novinsku kompaniju Novosti. U Ministarstvu pravde Srbije najavljuju da će država ići do kraja u istrazi svih slučajeva u kojima se pominje Subotić. Najavljeno je da će slučajevi koje je on pomenuo biti ispitani u mnogo širem kontekstu od Subotićevih navoda. Bespoštednu borbu protiv organizovanog kriminla najavio je i predsjednik Srbije Boris Tadić.

No, novinar nedeljnika Vreme Dejan Anastasijević, koji se pred prijetnjama pripadnika organizovanog ili nekog drugog kriminala sklonio u Brisel, je pesimista. On smatra da će se sve završiti na optužbama, jer bi istraga takvih tvrdnji značila objelodanjivanje veza između krupnih kapitalista i političara, i to od vremena Slobodana Miloševića do danas.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTARSKI POSLOVI MILUTINA SIMOVIĆA I  BIZNISMENA TOMISLAVA ČELEBIĆA: Ja tebi tender – ti meni stan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sumnjiva veza milionskog tendera i kupovine trosobnog stana

 

Odlazeći predsjednik Opštine Nikšić i doskorašnji ministar poljoprivrede i ujedno potpredsjednik Vlade za finansijski sistem Milutin Simović kupio je u septembru 2019. godine imovinu vrijednu 242.000 eura. Međutim, prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac. Na to ukazuju podaci koje je prikupila Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA i Monitor.

Prema podacima Uprave za nekretnine, Simović je 30. septembra 2019. godine kupio trosoban stan (150m2) i parking prostor (32m2) od kompanije Čelebić, koja je u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića, poslovnog partnera i prijatelja predsjednika države Mila Đukanovića.

Istovremeno, dok se pripremala kupovina stana, tekao je i milionski vrijedan tender Ministarstva poljoprivrede koji je Simović dodijelio upravo Čelebićevoj drugoj kompaniji – Čelebić agrar, koja je postala 30-godišnji zakupac preko 156 hektara državne zemlje po cijeni od svega 1,01 cent/ m2 godišnje.

Zemljište se nalazi nedaleko od obale sa pogledom na more i atraktivnu uvalu Bigovo gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog naselja Bigova Bay sa dva hotela, 357 apartmana i 230 vila ukupne investicije od oko 300 miliona eura.

I iza projekta Bigova Bay se nalazi, preko mreže ofšor firmi sa Kipra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, još jedan prijatelj predsjednika Đukanovića – bivši palestinski ministar i poslanik Mohamed Dahlan, osuđen na tri godine zatvora u svojoj zemlji zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Dahlanovo hapšenje i izručenje palestinske vlasti traže još od 2015. godine a od 2019. godine je, zbog navodnog učešća u ranijem krvavom pokušaju svrgavanja predsjednika Redžepa Erdogana, i na potjernici Turske koja nudi nagradu od 700 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila hapšenju Dahlana.

Prema zvaničnim podacima sa portala Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Simović je kao tadašnji potpredsjednik Vlade po osnovu plate ostvario 2019. godine ukupan godišnji prihod od 21.363 eura kao i još 6.420 eura drugih prihoda što je ukupno 27.783 eura. Predstavnicima Agencije dostavio je podatak da je iste godine njegova supruga Ljiljana Simović prihodovala ukupno 31.156 eura (plate i renta). Bračni par Simović nije imao nikakvu prijavljenu ušteđevinu te, kao ni prethodne godine.

Mimo redovnih prihoda, bračni par Simović ima prijavljena sredstva iz tri stambena kredita od kojih su prva dva korištena za kupovinu pomenutog stana prema riječima samog Simovića. Glavni je od 120.000 eura dobijen 21. novembra 2017. godine od Hipotekarne banke koja je upisala teret na kuću u podgoričkom naselju Zlatica od 214 kvadrata, danas u vlasništvu Simovićeve kćerke. Taj kredit Milutin Simović je prijavio ASK-u u martu 2018. godine i otplaćuje ga u mjesečnim ratama od 855 eura. Drugi kredit je od 40.000 eura iz maja 2019. godine koji je njegova supruga podigla i za koji plaća mjesečnu ratu od 40 eura i treći od 3.500 eura iz oktobra 2015. godine.

Vladimir OTAŠEVIĆ
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA BRATIĆ I NESUĐENA DIREKTORICA  ĐAČIĆ: Slika i prilika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šovinistički ispadi tek postavljene, pa odmah i smijenjene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu slučajni incidenti u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti

 

Šovinistički ispadi nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu tek slučajni incidenti u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS) kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. I upozorava na opasnu praksu – nigdje drugačijih.

Đačićeva je smijenjena odlukom ministarke Bratić, nakon što je njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, simbolom četničkog pokreta, osvanula ove nedjelje na društvenoj mreži Instagram, i izazvala snažnu osudu javnosti. Za vršiteljku dužnosti direktorice OŠ „Ristan Pavlović“ izabrana je u ponedjeljak, 26. aprila, a smijenjena je jedva dva dana poslije.

,,Nepodnošljiva mi je sama pomisao da Srpkinja ode za Hrvata ili Muslimana. Tu pomirenja nema. Nema objašnjenja za tu ljubav. Imam koleginicu koja je izbjegla iz Sarajeva, došla ovdje i udala se za Muslimana, oca joj je to u grob ‘oćeralo. Umjesto da djecu krštava, ona ih suneti“, jedna je od huškačkih i necivilizovanih objava na nalogu @crnogorka__ na društvenoj mreži Tviter, čija je autorka navodno Đačić.

Navodno, jer je ona demantovala povezanost sa tim online profilom, iako su na njemu objavljivane i njene fotografije. Monitor je Đačićevu kontaktirao, ali do zaključenja ovog broja nije odgovorila na pitanja.

Na istom nalogu podijeljena je i fotografija Instagram profila izvjesne Ermine, koja pravi torte, na kojoj se nalazi torta sa likom Svetog Save, iznad kog je ćirilicom napisan tekst Srećna slava. Uz tu objavu, sa naloga koji se pripisuje Bojani Đačić, napisan je i komentar – Ne može protiv svetosavskog genetskog koda… Kako bula ćirilicu veze.

Još je grozomornih objava dijeljeno sa istog profila.

Valja ukazati na to da se ministarka Vesna Bratić nije distancirala od neprihvatljivog ponašanja njene izabranice. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez ijednog zvaničnog izjašnjenja MPNKS-a. No, to neće izbrisati činjenicu da ju je odabrala i na funkciju postavila upravo ministarka.

Nije imenovanje Bojane Đačić jedini sporni potez Vesne Bratić, čija je, podsjećanja radi, kandidatura osporavana upravo zbog izjava da se ponosi što je „srpski nacionalista“ ili one da je Boris Dežulović ,,ustaša”.

Za novog člana Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) Bratićka je postavila Budimira Aleksića, profesora Cetinjske bogoslovije i poslanika DF-a, poznatog javnosti, između ostalog, i po rijetkom glasu u Skupštini Crne Gore protiv Zakona o istopolnim brakovima ili po uvodnom govoru o „snu o srpskom jedinstvu” na konferenciji Podgorička skupština 1918. i ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Osim njega, članice UO UCG-a su i profesorice Milijana Novović Burić i Milena Burić, bliske novim vlastima. Na funkciju vršioca dužnosti rektora Univerziteta postavljen je Vladimir Božović, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske i jedan od osnivača senzacionalističkog portala In4S.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORUPCIJA PRAVOSUĐA PO METRU KVADRATNOM: Dam ti stan, pa ti sudi i tuži nepristrasno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od bivših vlada stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog, kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i četiri Ustavnog suda… Predsjednici komisija za dodjelu bili su Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković, a sudije i tužioci su onda trebali da odlučuju po krivičnim prijavama podnesenim protiv njih i njihovih partijskih drugova

 

Skandal oko dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima se nastavlja. Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković ove nedjelje je objavila nove podatke sa dosad nepoznatim detaljima ovog školskog primjera korupcije. Ugovore su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti.

Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Tako je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru platio nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Posebno problematično kod raspodjele je to što je Vlada direktno uticala na ,,nezavisnu” granu vlasti, a po svom nahođenju odlučivala ko će od sudija i tužilaca dobiti stan ili par desetina hiljada eura pomoći. Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali ispod 100 euro.

Sudije i tužioci su dobro znali da tu nisu čista posla. Od januara 2014. godine, Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada propisano je da se ,,postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”. Oni koji su imali veze sa vlašću vješto su izbjegavali ovu odredbu zakona pa su molili direktno Vladu da im dodijeli stan ili kredit. Suprotno citiranom Zakonu stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i po četiri sudije Upravnog i Vrhovnog, i četiri sudije Ustavnog suda od sedam koliko ih ima…

DPS je tako skoro savršeno zaokružio sistem korupcije – predsjednici  Vladine Komisije za stambena pitanja bile su njegove perjanice Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković. Oni su maltene poklanjali stanove i kredite izabranim sudijama ili tužiocima, koji su u isto vrijeme ,,samostalno” i ,,nepristrasno” trebali da odlučuju o brojnim krivičnim prijavama protiv njih  i njegovih partijskih drugova na čelu sa liderom Milom Đukanovićem. Sve je trebalo da prevenira Agencija za sprečavanje korupcije, čiji bivši čelnik Sreten Radonjić u maju 2017. godine,  traži 40.000 eura za adaptaciju i proširenje stana. Vlada je svojom Odredbom propisala da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do maksimalno 15.000 eura. Međutim, u slučaju Radonjića, kao i mnogim drugim, Vlada krši svoju odredbu i dodjeljuje mu traženi iznos uz obavezu da vrati samo 8.000 eura. Ostatak je čašćavala iz naših džepova. Radonjiću je rata 73,5 eura na deset godina, uz,  za obične  građane, nevjerovatnu kamatu od dva odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo