Povežite se sa nama

MONITORING

Rješenje ili izgovor

Objavljeno prije

na

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odlučio je da lokalni izbori u 14 opština budu održani 23. maja. Rok za dostavljanje izbornih lista počinje 12, a završava se 28. aprila. Biraće se odbornici u Podgorici, Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku, kao i u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi. VUJANOVIĆEVA BAHATOST: Pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izbornih lista, a prestaje 21. maja u ponoć. Izborna ćutnja poklopiće se sa odjecima proslave Dana nezavisnosti. Još će vijoriti presječene vrpce u rukama državnih funkcionera, odzvanjaće otvaranja i zatvaranja o državnom trošku, neće biti prilike da neko, držeći glasački listić u ruci, smetne s uma ko je zaslužan za to što imamo državu i što istu čeka svijetla budućnost.

Dan prije odluke o raspisivanju izbora Vujanović je proćakulao sa predsjednikom Socijalističke narodne partije Srđanom Milićem. Predlog opozicije da izbori budu održani 6. juna primio je k znanju.

,,Lider SNP-a je prije neki dan otišao kod Filipa Vujanovića nadajući se susretu sa predsjednikom države, ali ga je tamo dočekao potpredsjednik DPS-a”, primijetili su iz Pokreta za promjene.

U SNP-u kažu kako očekuju da će proslava 21. maja biti klasična zloupotreba pred lokalne izbore. ,,Tobožnja slučajnost proslavljanja 21. maja i održavanja lokalnih izbora, predstavlja političku i državnu nemoć vladajuće elite, koja u ovoj proslavi pokušava pobjeći od pogubnih rezultata svoje politike.”

Direktor Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić rekao je da nema mjesta sumnjama opozicije da će funkcioneri vladajuće partije iskoristiti predizbornu tišinu tokom obilježavanja Dana nezavisnosti. Poučeni iskustvom – ne sumnjamo.

Sekulić je, nešto ranije, iskazao zabrinutost za sudbinu Socijalističke narodne partije primijetivši da će opozicija na predstojeće izbore izaći ,,na leđima” te stranke. ,,Nakon toga će, vjerovatno, na SNP svaliti svu krivicu izgubljenih izbora i nastaviti da tumaraju političkom scenom još tri godine, do novih izbora i novog poraza”, prognozira Sekulić.

DOGOVORI PONOVO ZAGLAVILI: Neko vrijeme izgledalo je da će opozicija uspjeti da se sporazumije oko zajedničkog izlaska na izbore. Posljednih dana, međutim, opozicioni su dogovori, po svemu sudeći, ponovo zaglavili. Tri parlamentarne opozicione partije – SNP, PZP i Nova – o saradnji su se načelno bile dogovorile sa Demokratskim centrom Nebojše Batrićevića, Demokratskom zajednicom Bošnjaka i Muslimana Rifata Veskovića, Bošnjačkom demokratskom partijom koju predstavlja Avdo Gorčević, sa jugoslovenskim komunistima i Strankom penzionera na čijem je čelu Blagota Mitić. Nova je ranije formirala savez sa Narodnom i Demokratskom srpskom strankom. Prema razgovorima sa Bošnjačkom, liberalnom i albanskim partijama može se reći da saradnju sa opozicijom nijesu odbili. Izričito protiv izjasnio se Dobrilo Dedeić iz Stranke srpskih narodnjaka.

Zapelo je oko nosilaca izbornih lista, a i oko rasporeda na listama ne vlada osobito saglasje. SNP, koji ima najrazvijeniju stranačku mrežu, traži da njeni kandidati budu nosioci izbornih lista u svih 14 gradova. Predsjednik Nove Andrija Mandić smatra da SNP-u nesumnjivo pripada da imaju nosioce lista u devet od 14 opština u kojima je ta stranka na prošlim izborima osvojila više od polovine opozicionih glasova, dok o ostalima treba razgovarati.

,,U ostalih pet opština – Podgorici, Kolašinu Pljevljima, Baru i Rožajama – SNP je osvojio manje od pola opozicionih glasova, pa je potrebno postići dogovor ko će biti noslioci izbornih lista u tim gradovima”, kazao je Mandić.

SVE ZAVISI OD SNP-a: Prema ocjenama Monitorovih dobro upućenih sagovornika opozicioni dogovori u ovom trenutku zavise isključivo od SNP-a. Pokret za promjene, kažu, ne postavlja nikakve naročite uslove, ali ambijent za pregovore postaje ponižavajući, posebno za Novu. Monitorovi izvori preciziraju da niko nije tražio da u pet opština predstavnici SNP-a ne budu na čelu lista, već samo da se o najboljem rješenju razgovara.

,,Nije lako dokučiti sve Milićeve kombinacije, ali je izvjesno da Nova neće dozvoliti da bude ponižena”, kaže jedan od naših sagovornika.

Jedini konstruktivan dogovor postignut među predstavnicima opozicije je da se u Podgorici napravi istraživanje javnog mnjenja, koje bi, možda moglo da posluži kao osnov za odlučivanje o nosiocu liste.

Malo se ko od upućenih usuđuje da pokuša procijeniti kakva će biti konačna odluka SNP-a. Na jednoj se strani govori da njihovo biračko tijelo navija za formiranje opozicione koalicije, na drugoj da dio čelnika SNP-a koaliciju zapravo ne želi. To što DPS brine da li će Nova, PZP i ostali zloupotrijebiti Socijalističku narodnu partiju izgleda smiješno, ali – ko kaže da ne djeluje. U svakom slučaju, čeka se šta će u subotu 27. marta reći Glavni odbor SNP-a. Možda prigodno: Bolje rat nego pakt.

Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović kaže za Monitor da očekuje pozitivan ishod opozicionih pregovora. ,,Birači očekuju da dođe do koalicione liste, jer to vide kao najefikasniji način da dođe do promjene vlasti”, kaže Gošović. Na pitanje da li spor oko nosilaca izbornih lista može ugroziti čitav dogovor, objašnjava da vjeruje da će se naći rješenje i očekuje da će Glavni odbor SNP-a u subotu ,,stvoriti pratformu za dalje pregovore da bi se što prije radilo jer su izbori blizu”.

Nova i PZP su bez ustezanja SNP-u dali pravo da prvači. Prema rezultatima izbora prošlog proljeća i zaslužili su. Dok su se PZP i Nova suočile sa ozbiljnim padom poularnosti – PZP je izgubio blizu 25 hiljada glasača, Nova je imala gotovo 20 hiljada glasova manje od Srpske liste na izborima 2006. SNP je napredovao.

Jedan od početnih koraka u opozicionom dogovaranju bio je taj da su sve partije pristale da se rezultati izbora iz 2009. koriste kao osnov za pregovore. Sad je pitanje može li se ta stvar baš doslovno shvatiti. Šta bi to trebalao da znači za stranke koje su osvojile sasvim mali broj glasova, ali su važne ako se očekuje da opozicioni front bude što širi. Šta sa partijama koje više nijesu u koalicijama u kojima su bile lani. Izvjesno nije riječ o nerješivim pitanjima, ali – svašta može poslužiti kao izgovor ako volje za dogovorom nema.

,,Još malo pa će iz SNP-a tražiti da svi na vidnom dijelu tijela istetoviramo lik Srđana Milića”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.

REZULTATI PROŠLIH IZBORA: Jeste bilo davno, ali možda bi za dogovore u opoziciji bilo korisno pogledati i rezultate nekih drugih izbora. Ako se pogledaju rezultati sa prethodnih izbora jasno je da Nova srpska demokratija želi da pregovara o nosiocima lista u mjestima gdje je na prethodnim lokalnim izborima, u septembru 2006. imala dobre rezultate. U Podgorici, na primjer, Srpska lista je 2006. osvojila osam, a SNP, zajedno sa Narodnom i Srpskom narodnom strankom – sedam mandata. U isto vrijeme, na izborima za gradonačelnika Podgorice Goran Danilović iz Srpske liste dobio je 24, a kandidat SNP-a Velizar Kaluđerović oko 13 odsto glasova. U Pljevljima su koalicija na čelu sa SNP-om i Srpska lista, prije četiri godine osvojile jednak broj madnata. U Baru je bilo 11 prema osam odsto glasova u korist Srpske liste.

Službeno se kaže: rokovi za sprovođenje izbornih radnji počeli su teći od 23. ovog mjeseca. U DPS-u već teku med mlijeko i evroatlanske integracije. Vrijeme je da opozicija ustanovi makar hoće li svako svojim potokom ili dugačije.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo