Povežite se sa nama

MONITORING

Rješenje ili izgovor

Objavljeno prije

na

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odlučio je da lokalni izbori u 14 opština budu održani 23. maja. Rok za dostavljanje izbornih lista počinje 12, a završava se 28. aprila. Biraće se odbornici u Podgorici, Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, Žabljaku, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku, kao i u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi. VUJANOVIĆEVA BAHATOST: Pravo na medijsko praćenje u predizbornoj kampanji počinje od dana potvrđivanja izbornih lista, a prestaje 21. maja u ponoć. Izborna ćutnja poklopiće se sa odjecima proslave Dana nezavisnosti. Još će vijoriti presječene vrpce u rukama državnih funkcionera, odzvanjaće otvaranja i zatvaranja o državnom trošku, neće biti prilike da neko, držeći glasački listić u ruci, smetne s uma ko je zaslužan za to što imamo državu i što istu čeka svijetla budućnost.

Dan prije odluke o raspisivanju izbora Vujanović je proćakulao sa predsjednikom Socijalističke narodne partije Srđanom Milićem. Predlog opozicije da izbori budu održani 6. juna primio je k znanju.

,,Lider SNP-a je prije neki dan otišao kod Filipa Vujanovića nadajući se susretu sa predsjednikom države, ali ga je tamo dočekao potpredsjednik DPS-a”, primijetili su iz Pokreta za promjene.

U SNP-u kažu kako očekuju da će proslava 21. maja biti klasična zloupotreba pred lokalne izbore. ,,Tobožnja slučajnost proslavljanja 21. maja i održavanja lokalnih izbora, predstavlja političku i državnu nemoć vladajuće elite, koja u ovoj proslavi pokušava pobjeći od pogubnih rezultata svoje politike.”

Direktor Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić rekao je da nema mjesta sumnjama opozicije da će funkcioneri vladajuće partije iskoristiti predizbornu tišinu tokom obilježavanja Dana nezavisnosti. Poučeni iskustvom – ne sumnjamo.

Sekulić je, nešto ranije, iskazao zabrinutost za sudbinu Socijalističke narodne partije primijetivši da će opozicija na predstojeće izbore izaći ,,na leđima” te stranke. ,,Nakon toga će, vjerovatno, na SNP svaliti svu krivicu izgubljenih izbora i nastaviti da tumaraju političkom scenom još tri godine, do novih izbora i novog poraza”, prognozira Sekulić.

DOGOVORI PONOVO ZAGLAVILI: Neko vrijeme izgledalo je da će opozicija uspjeti da se sporazumije oko zajedničkog izlaska na izbore. Posljednih dana, međutim, opozicioni su dogovori, po svemu sudeći, ponovo zaglavili. Tri parlamentarne opozicione partije – SNP, PZP i Nova – o saradnji su se načelno bile dogovorile sa Demokratskim centrom Nebojše Batrićevića, Demokratskom zajednicom Bošnjaka i Muslimana Rifata Veskovića, Bošnjačkom demokratskom partijom koju predstavlja Avdo Gorčević, sa jugoslovenskim komunistima i Strankom penzionera na čijem je čelu Blagota Mitić. Nova je ranije formirala savez sa Narodnom i Demokratskom srpskom strankom. Prema razgovorima sa Bošnjačkom, liberalnom i albanskim partijama može se reći da saradnju sa opozicijom nijesu odbili. Izričito protiv izjasnio se Dobrilo Dedeić iz Stranke srpskih narodnjaka.

Zapelo je oko nosilaca izbornih lista, a i oko rasporeda na listama ne vlada osobito saglasje. SNP, koji ima najrazvijeniju stranačku mrežu, traži da njeni kandidati budu nosioci izbornih lista u svih 14 gradova. Predsjednik Nove Andrija Mandić smatra da SNP-u nesumnjivo pripada da imaju nosioce lista u devet od 14 opština u kojima je ta stranka na prošlim izborima osvojila više od polovine opozicionih glasova, dok o ostalima treba razgovarati.

,,U ostalih pet opština – Podgorici, Kolašinu Pljevljima, Baru i Rožajama – SNP je osvojio manje od pola opozicionih glasova, pa je potrebno postići dogovor ko će biti noslioci izbornih lista u tim gradovima”, kazao je Mandić.

SVE ZAVISI OD SNP-a: Prema ocjenama Monitorovih dobro upućenih sagovornika opozicioni dogovori u ovom trenutku zavise isključivo od SNP-a. Pokret za promjene, kažu, ne postavlja nikakve naročite uslove, ali ambijent za pregovore postaje ponižavajući, posebno za Novu. Monitorovi izvori preciziraju da niko nije tražio da u pet opština predstavnici SNP-a ne budu na čelu lista, već samo da se o najboljem rješenju razgovara.

,,Nije lako dokučiti sve Milićeve kombinacije, ali je izvjesno da Nova neće dozvoliti da bude ponižena”, kaže jedan od naših sagovornika.

Jedini konstruktivan dogovor postignut među predstavnicima opozicije je da se u Podgorici napravi istraživanje javnog mnjenja, koje bi, možda moglo da posluži kao osnov za odlučivanje o nosiocu liste.

Malo se ko od upućenih usuđuje da pokuša procijeniti kakva će biti konačna odluka SNP-a. Na jednoj se strani govori da njihovo biračko tijelo navija za formiranje opozicione koalicije, na drugoj da dio čelnika SNP-a koaliciju zapravo ne želi. To što DPS brine da li će Nova, PZP i ostali zloupotrijebiti Socijalističku narodnu partiju izgleda smiješno, ali – ko kaže da ne djeluje. U svakom slučaju, čeka se šta će u subotu 27. marta reći Glavni odbor SNP-a. Možda prigodno: Bolje rat nego pakt.

Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović kaže za Monitor da očekuje pozitivan ishod opozicionih pregovora. ,,Birači očekuju da dođe do koalicione liste, jer to vide kao najefikasniji način da dođe do promjene vlasti”, kaže Gošović. Na pitanje da li spor oko nosilaca izbornih lista može ugroziti čitav dogovor, objašnjava da vjeruje da će se naći rješenje i očekuje da će Glavni odbor SNP-a u subotu ,,stvoriti pratformu za dalje pregovore da bi se što prije radilo jer su izbori blizu”.

Nova i PZP su bez ustezanja SNP-u dali pravo da prvači. Prema rezultatima izbora prošlog proljeća i zaslužili su. Dok su se PZP i Nova suočile sa ozbiljnim padom poularnosti – PZP je izgubio blizu 25 hiljada glasača, Nova je imala gotovo 20 hiljada glasova manje od Srpske liste na izborima 2006. SNP je napredovao.

Jedan od početnih koraka u opozicionom dogovaranju bio je taj da su sve partije pristale da se rezultati izbora iz 2009. koriste kao osnov za pregovore. Sad je pitanje može li se ta stvar baš doslovno shvatiti. Šta bi to trebalao da znači za stranke koje su osvojile sasvim mali broj glasova, ali su važne ako se očekuje da opozicioni front bude što širi. Šta sa partijama koje više nijesu u koalicijama u kojima su bile lani. Izvjesno nije riječ o nerješivim pitanjima, ali – svašta može poslužiti kao izgovor ako volje za dogovorom nema.

,,Još malo pa će iz SNP-a tražiti da svi na vidnom dijelu tijela istetoviramo lik Srđana Milića”, kaže jedan od Monitorovih sagovornika.

REZULTATI PROŠLIH IZBORA: Jeste bilo davno, ali možda bi za dogovore u opoziciji bilo korisno pogledati i rezultate nekih drugih izbora. Ako se pogledaju rezultati sa prethodnih izbora jasno je da Nova srpska demokratija želi da pregovara o nosiocima lista u mjestima gdje je na prethodnim lokalnim izborima, u septembru 2006. imala dobre rezultate. U Podgorici, na primjer, Srpska lista je 2006. osvojila osam, a SNP, zajedno sa Narodnom i Srpskom narodnom strankom – sedam mandata. U isto vrijeme, na izborima za gradonačelnika Podgorice Goran Danilović iz Srpske liste dobio je 24, a kandidat SNP-a Velizar Kaluđerović oko 13 odsto glasova. U Pljevljima su koalicija na čelu sa SNP-om i Srpska lista, prije četiri godine osvojile jednak broj madnata. U Baru je bilo 11 prema osam odsto glasova u korist Srpske liste.

Službeno se kaže: rokovi za sprovođenje izbornih radnji počeli su teći od 23. ovog mjeseca. U DPS-u već teku med mlijeko i evroatlanske integracije. Vrijeme je da opozicija ustanovi makar hoće li svako svojim potokom ili dugačije.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo