Povežite se sa nama

MONITORING

Nepovoljni vjetrovi s kopna

Objavljeno prije

na

kapetanluka

Početkom 2012. na dva broda, izgrađena u kineskim brodogradilištima, zavijoriće se crnogorska zastava. Zvaničnici u Podgorici uvjereni su da je to uvod u obnovu trgovačke flote. Ali, vrijeme za plovidbu je loše, brodovi su slabo opremljeni, ima podvodnih grebena, a najviše problema zadaje jak, nepovoljan vjetar s kopna. OPTIMIZAM: ,,Odmah bih poručio 20 brodova kada bi imali uslove koji su ponuđeni Crnogorcima”, izjavio je direktor Atlantske plovidbe iz Dubrovnika kapetan Ante Jerković.
Naime, kineska Eskim banka odobrila je Crnoj Gori kredit od 47,4 miliona eura za kupovinu dva broda srednje nosivosti u toj zemlji po veoma povoljnim uslovima: rok otplate je 15 godina, grejs period pet godina, a kamata je fiksna i iznosi tri odsto.
„Na ovaj način vraća se nada u revitalizaciju pomorske privrede”, rekao je ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Andrija Lompar.

Kapetan duge plovidbe u penziji i nekadašnji generalni direktor Prekookeanske plovidbe iz Bara Luka Đakonović kaže za Monitor da je ovo veoma značajna stvar za Crnu Goru. „Ja sam optimista. Mislim da će naša flota malo po malo biti obnovljena. Čim imate dovoljno stručnog kadra, onda je to solidna osnova da se osnivaju i dobre kompanije”.

PESIMIZAM: Kapetan Đakonović ipak upozorava da ekonomska kriza nije pravo vrijeme za ovaj posao. „Sve teže je poslovati, jer je situacija na svjetskom tržištu nepovoljna. Mi imamo dobre pomorce, ali nam treba kvalitetan menadžment i na kopnu. Brod posluje na svjetskom tržištu i izložen je velikoj vjetrometini”, dodaje kapetan Đakonović.

U opoziciji su mnogo skeptičniji. Visoki funkcioner Pokreta za promjene Zoran Tajić upitao je ministra Lompara da li ima osnovne informacije u kakvom se stanju nalaze velike pomorske kompanije, da su mnoge pred bankrotstvom, da je brodogradnja faktički stala, da se brodovi u bescjenje prodaju, da se mnogi režu i tope, a da se raskidaju ugovori o izgradnji novih.
Njega posebno zabrinjava nepripremljenost Crne Gore za tržišnu utakmicu s konkurencijom na svjetskom tržištu: dobar menadžement, rezervisan teret i linije. „Da nam Kina pokloni oba broda, ne bi znali što ćemo sada s njima. Skuplje bi nam bilo njihovo održavanje nego što bi mogao biti neki eventualni prihod”, uvjeren je Tajić.
I predsjednik Izvršnog odbora Demokratskog centra Emin Duraković kaže za Monitor da je potpisivanje ugovora o kreditu s Kinezima nelogičan i skup potez. „U vrijeme recesije naša se Vlada odlučila za najskuplju varijantu: kupovinu novih brodova i to za rasute terete koji nijesu niti bi trebali da budu strateški pravac razvoja brodarstva. Ako tome dodamo i ključni nepovoljni faktor da nemamo rezervisane terete niti strateško partnerstvo s nekom ozbiljnom i jakom kompanijom, uspjeh ovog ‘projekta’ ostaje u domenu teorije, ako uopšte bude realizovan”, ocjenjuje Duraković.

REALIZAM: Globalna industrija brodskog prijevoza zaista teško posrće pod teretom posljedica svjetske ekonomske krize. Oko 500 brodova, što čini 11 odsto svjetske flote kontejnerskih plovila, usidrenih u vrijeme recesije trebalo bi veoma oprezno vraćati u promet kako brodarski sektor ne bi pogodili novi gubici, koji su samo u prošloj godini iznosili 15 milijardi dolara, saopštio je najveći svjetski kontejnerski brodar Mirsk lajn iz Danske.
Direktor te kompanije za azijsko-pacifičku regiju Heni van Skur kaže: „Pozicija brodarske industrije i dalje je veoma nesigurna. Balansiramo na vrlo tankoj žici”.
I vlasnik brodarske kompanije Nimont iz Bara, kapetan Ljubo Kočović, nedavno je upozorio da je crnogorskim kompanijama teško da se ponovo pozicioniraju na tržištu nakon kraha početkom devedesetih. „Robe je sve manje, a dangube u brodarstvu su ogromne”, rekao je čelnik firme koja je proteklih godina spašavala čast „pomorske države Crne Gore”.
Ali, i kriza će proći. Vjekovima je narod, posebno na Crnogorskom primorju, živio od mora i pomorstva. Dolazi vrijeme kada će ponovo morati da se vrati na taj put s kojeg je na svoju štetu skrenuo.

Zločin

Crnogorska flota sa 43 broda vrijedna oko 300 miliona dolara „potopljena” je tokom devedesetih, u vrijeme sankcija međunarodne zajednice. Ona je nekad zemlji godišnje donosila trećinu deviznog priliva. Bezdušno su rasprodane i ogromne nekretnine kojima su raspolagale kotorska Jugooceanija i barska Prekookeanska plovidba.
„Sankcije jesu uticale na propast pomorske privrede, ali je ključni razlog, ipak, bila katastrofalna kadrovska politika”, tvrdi Đakonović.
Pitanje je da li će se ikada više od tog brodoloma, tačnije zločina, oporaviti crnogorsko pomorstvo i brodarstvo.

Kina

Kina je najveći graditelj brodova na svijetu. Niskim cijenama i poticajima države naprosto je pregazila megadivove Japan i Koreju.
I naši susjedi Hrvati, koji imaju odličnu brodogradnju, svoju flotu jačaju gotovo isključivo prinovama iz Kine.
Ministar Lompar, koji je nedavno boravio u Kini s vicepremijerom Igorom Lukšićem, ističe da je veoma zadovoljan rezultatima posjete. „Zato što su to bili veliki profesionalci s dosta velikim resursima i kapacitetima da takav posao obave, a imamo i političku podršku Ministarstva trgovine Kine i za aranžman s Lukom Bar i za crnogorsku pomorsku privredu”, kazao je on.
Kapetan Đakonović smatra da je za Crnu Goru izuzetno važno ako ekonomski moćna Kina bude koristila gatove barske luke kao kapiju za ulaz svoje robe prema južnoj i srednjoj Evropi.

Mustafa CANKA

 

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo