Povežite se sa nama

MONITORING

Projekat na vrat na nos

Objavljeno prije

na

Dok traje javna rasprava o gradnji četiri hidroelektrane na Morači, isplivavaju novi detalji o Vladinim zamislima i njihovim posljedicama. Nakon što je postalo jasno da građani Crne Gore neće imati jeftiniju struju, i da nam ne stiže blagostanje ako se potopi kanjon – na red je došlo i pitanje kulturnog nasljeđa. NA MARGINI: Istoričarka umjetnosti i konzervatorka Anika Skovran smatra da je u nacrtima Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači i Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, marginalizovano pitanje spomenika kulture.

,,Izgradnja hidrocentrala imala bi ogromne negativne posljedice po manastir Moraču, u kojem se nalaze brojne vrijedne freske i ikone koje bi nesumnjivo ugrozila vlaga. U pitanju je neprocjenljivo kulturno blago. Manastir Morača spada u red izuzetnih spomenika i njegovo ugrožavanje je nedopustivo”, rekla je Skovran.
Slično mišljenje ima i Svetlana Dukić, dipl. slikarka-konzervatorka i članica UO Konzervatora Crne Gore. No, ona tvrdi da ni sam proces prikupljanja papirologije za gradnju HE u blizini Manastira Morača – nije regularan.
„Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Detaljni prostorni plan za HE na Morači (SEA) mora sadržati analizu zatečenog stanja manastira Morače i okoline i mogućeg uticaja hidroelektrana na manastir i njegovu okolinu. No, toga u ovoj studiji – nema”, tvrdi za Monitor Svetlana Dukić. To nije, kako objašnjava, jedini propust. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti radila je ocjenu SEA i njenog tretiranja pitanja manastira Morače. „Taj dokument koji je radila CANU toliko je neozbiljan da nema čak ni imena članova autorskog tima – tako da i ne znamo ko je donosio ocjenu SEA u dijelu koji se tiče očuvanja manastira”, objašnjava Dukić, tvrdeći da je u ovom procesu zaobiđena struka.
ANALIZA: A kada se ulazi u ovako veliki proces, kao što je izgradnja HE na Morači, tvrdi ona, stručnjaci koji rade u službi zaštite – konzervatori-restauratori i arhitekte-konzervatori treba da urade prijedlog istraživačkih radova, na osnovu čega se radi elaborat u kojem treba da se precizira zaštita nepokretnosti, zaštita pokretnog fonda i zaštita okoline manastira.
„Te istraživačke radove treba završiti prije raspisivanja tendera jer se može doći do saznanja, što je u ovom slučaju najvjerovatnije, da se tu ništa ne smije raditi”, kaže Dukić. Pretkvalifikacioni tender je – već raspisan.
Tek na okruglom stolu o izgradnji HE na Morači, koji je organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska, saznala je, tvrdi, da na projekat nije dobijeno ni stručno mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao ni Ministarstva kulture – što je zakonska obaveza. „Mišljenje Zavoda je pročitano po prvi put na tom okruglom stolu i uopšte nije zvučalo afirmativno za proces gradnje HE”, kaže ona.
MIŠLJENJE: U Ministarstvu kulture tvrde drugačije. Danica Nikolić, savjetnica za odnose s javnošću u razgovoru za Monitor kaže da su u tom Ministarstvu uvjereni da će kulturna baština u zahvatu DPP za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači biti na najbolji način zaštićena i valorizovana.
Ona objašnjava da je Ministarstvo kulture na zahtjev Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine 10. septembra 2009. godine dostavilo mišljenje na nacrt Detaljnog prostornog plana za prostor višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači. I da je pri tom uzeto u obzir i mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

U Ministarstvu kulture tvrde da su u mišljenju koje su poslali sugerisali da se uradi elaborat Spomenici kulture u prostoru DPP višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači. Elaboratom će biti, kaže Nikolić u izjavi za Monitor, definisani prijedlozi za arheološka istraživanja, konstatovan stepen ugroženosti spomenika kulture i predložene mjere za njihovu zaštitu.

Ministarstvo kulture, kaže Danica Nikolić, u redovnoj saradnji i komunikaciji s Ministarstvom uređenja prostora i zaštite životne sredine, prati sprovođenje predloženih mjera i tok javne rasprave. „Sve predložene mjere, shodno postignutom dogovoru Ministarstva kulture i Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine, biće realizovane tokom javne rasprave i tokom izrade prijedloga Detaljnog prostornog plana kako bi se, eventualno, uvrstile još neke sugestije relevantnih i stručnih učesnika ovog procesa”.

Protojerej Velibor Džomić tvrdi da je iz dijaloga predstavnika Ministarstva kulture i Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine na okruglom stolu Mitropolije bilo lako shvatiti da Ministarstvo kulture nije dostavilo svoje mišljenje na nacrt DPP-a u zakonom predviđenom roku. „To što su poslali u septembru nije mišljenje na finalni nacrt DPP-a. Oni su trebali poslati mišljenje kada im je krajem januara poslat finalni nacrt a to nijesu uradili”, objašnjava Džomić. On tvrdi da je paradoks da se o manastiru Morača izjasnilo čak i Ministarstvo turizma, dok je Ministarstvo kulture ostalo nijemo.

„U septembru je Ministarstvo kulture bilo dužno da u okviru projektnog zadatka obrađivača dostavi granice zaštićenih okolina spomenika kulture. A to iz veoma jasnog razloga nijesu uradili pošto onda ne bi mogli da podignu kotu Andrijeva na 285 što je samo dva metra ispod manastira pa bi im sav posao pao u vodu”, objašnjava protojerej Džomić.

On kaže da se obrađivač Nacrta DPP nije potrudio, a bio je u zakonskoj obavezi, da od nadležnog organa pribavi eksplicitan stav o tome koji prostor zahvata zaštićena okolina spomenika kulture. „U tom slučaju, moglo bi se planirati samo izvan zaštićenih okolina spomenika kulture”, kaže Džomić.

Energetika, ekonomija, zaštita životne sredine, sada i pitanje zaštite kulturnih dobara… Predugačak je spisak nepoznanica koje nam donosi Vladin projekat za izgradnju hidroelektrana na Morači.

Marijana BOJANIĆ

 

Komentari

Izdvojeno

MINISTARSKI POSLOVI MILUTINA SIMOVIĆA I  BIZNISMENA TOMISLAVA ČELEBIĆA: Ja tebi tender – ti meni stan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sumnjiva veza milionskog tendera i kupovine trosobnog stana

 

Odlazeći predsjednik Opštine Nikšić i doskorašnji ministar poljoprivrede i ujedno potpredsjednik Vlade za finansijski sistem Milutin Simović kupio je u septembru 2019. godine imovinu vrijednu 242.000 eura. Međutim, prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac. Na to ukazuju podaci koje je prikupila Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA i Monitor.

Prema podacima Uprave za nekretnine, Simović je 30. septembra 2019. godine kupio trosoban stan (150m2) i parking prostor (32m2) od kompanije Čelebić, koja je u vlasništvu biznismena Tomislava Čelebića, poslovnog partnera i prijatelja predsjednika države Mila Đukanovića.

Istovremeno, dok se pripremala kupovina stana, tekao je i milionski vrijedan tender Ministarstva poljoprivrede koji je Simović dodijelio upravo Čelebićevoj drugoj kompaniji – Čelebić agrar, koja je postala 30-godišnji zakupac preko 156 hektara državne zemlje po cijeni od svega 1,01 cent/ m2 godišnje.

Zemljište se nalazi nedaleko od obale sa pogledom na more i atraktivnu uvalu Bigovo gdje je planirana izgradnja luksuznog turističkog naselja Bigova Bay sa dva hotela, 357 apartmana i 230 vila ukupne investicije od oko 300 miliona eura.

I iza projekta Bigova Bay se nalazi, preko mreže ofšor firmi sa Kipra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, još jedan prijatelj predsjednika Đukanovića – bivši palestinski ministar i poslanik Mohamed Dahlan, osuđen na tri godine zatvora u svojoj zemlji zbog korupcije i zloupotrebe položaja. Dahlanovo hapšenje i izručenje palestinske vlasti traže još od 2015. godine a od 2019. godine je, zbog navodnog učešća u ranijem krvavom pokušaju svrgavanja predsjednika Redžepa Erdogana, i na potjernici Turske koja nudi nagradu od 700 hiljada dolara za informaciju koja bi vodila hapšenju Dahlana.

Prema zvaničnim podacima sa portala Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), Simović je kao tadašnji potpredsjednik Vlade po osnovu plate ostvario 2019. godine ukupan godišnji prihod od 21.363 eura kao i još 6.420 eura drugih prihoda što je ukupno 27.783 eura. Predstavnicima Agencije dostavio je podatak da je iste godine njegova supruga Ljiljana Simović prihodovala ukupno 31.156 eura (plate i renta). Bračni par Simović nije imao nikakvu prijavljenu ušteđevinu te, kao ni prethodne godine.

Mimo redovnih prihoda, bračni par Simović ima prijavljena sredstva iz tri stambena kredita od kojih su prva dva korištena za kupovinu pomenutog stana prema riječima samog Simovića. Glavni je od 120.000 eura dobijen 21. novembra 2017. godine od Hipotekarne banke koja je upisala teret na kuću u podgoričkom naselju Zlatica od 214 kvadrata, danas u vlasništvu Simovićeve kćerke. Taj kredit Milutin Simović je prijavio ASK-u u martu 2018. godine i otplaćuje ga u mjesečnim ratama od 855 eura. Drugi kredit je od 40.000 eura iz maja 2019. godine koji je njegova supruga podigla i za koji plaća mjesečnu ratu od 40 eura i treći od 3.500 eura iz oktobra 2015. godine.

Vladimir OTAŠEVIĆ
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA BRATIĆ I NESUĐENA DIREKTORICA  ĐAČIĆ: Slika i prilika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šovinistički ispadi tek postavljene, pa odmah i smijenjene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu slučajni incidenti u resoru kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti

 

Šovinistički ispadi nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović“ u Pljevljima Bojane Đačić nisu tek slučajni incidenti u Ministarstvu prosvjete, kulture, nauke i sporta (MPKNS) kojim rukovodi Vesna Bratić. Oni upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. I upozorava na opasnu praksu – nigdje drugačijih.

Đačićeva je smijenjena odlukom ministarke Bratić, nakon što je njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, simbolom četničkog pokreta, osvanula ove nedjelje na društvenoj mreži Instagram, i izazvala snažnu osudu javnosti. Za vršiteljku dužnosti direktorice OŠ „Ristan Pavlović“ izabrana je u ponedjeljak, 26. aprila, a smijenjena je jedva dva dana poslije.

,,Nepodnošljiva mi je sama pomisao da Srpkinja ode za Hrvata ili Muslimana. Tu pomirenja nema. Nema objašnjenja za tu ljubav. Imam koleginicu koja je izbjegla iz Sarajeva, došla ovdje i udala se za Muslimana, oca joj je to u grob ‘oćeralo. Umjesto da djecu krštava, ona ih suneti“, jedna je od huškačkih i necivilizovanih objava na nalogu @crnogorka__ na društvenoj mreži Tviter, čija je autorka navodno Đačić.

Navodno, jer je ona demantovala povezanost sa tim online profilom, iako su na njemu objavljivane i njene fotografije. Monitor je Đačićevu kontaktirao, ali do zaključenja ovog broja nije odgovorila na pitanja.

Na istom nalogu podijeljena je i fotografija Instagram profila izvjesne Ermine, koja pravi torte, na kojoj se nalazi torta sa likom Svetog Save, iznad kog je ćirilicom napisan tekst Srećna slava. Uz tu objavu, sa naloga koji se pripisuje Bojani Đačić, napisan je i komentar – Ne može protiv svetosavskog genetskog koda… Kako bula ćirilicu veze.

Još je grozomornih objava dijeljeno sa istog profila.

Valja ukazati na to da se ministarka Vesna Bratić nije distancirala od neprihvatljivog ponašanja njene izabranice. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez ijednog zvaničnog izjašnjenja MPNKS-a. No, to neće izbrisati činjenicu da ju je odabrala i na funkciju postavila upravo ministarka.

Nije imenovanje Bojane Đačić jedini sporni potez Vesne Bratić, čija je, podsjećanja radi, kandidatura osporavana upravo zbog izjava da se ponosi što je „srpski nacionalista“ ili one da je Boris Dežulović ,,ustaša”.

Za novog člana Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) Bratićka je postavila Budimira Aleksića, profesora Cetinjske bogoslovije i poslanika DF-a, poznatog javnosti, između ostalog, i po rijetkom glasu u Skupštini Crne Gore protiv Zakona o istopolnim brakovima ili po uvodnom govoru o „snu o srpskom jedinstvu” na konferenciji Podgorička skupština 1918. i ujedinjenje Crne Gore i Srbije. Osim njega, članice UO UCG-a su i profesorice Milijana Novović Burić i Milena Burić, bliske novim vlastima. Na funkciju vršioca dužnosti rektora Univerziteta postavljen je Vladimir Božović, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske i jedan od osnivača senzacionalističkog portala In4S.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORUPCIJA PRAVOSUĐA PO METRU KVADRATNOM: Dam ti stan, pa ti sudi i tuži nepristrasno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od bivših vlada stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog, kao i po četiri sudije Upravnog, Vrhovnog i četiri Ustavnog suda… Predsjednici komisija za dodjelu bili su Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković, a sudije i tužioci su onda trebali da odlučuju po krivičnim prijavama podnesenim protiv njih i njihovih partijskih drugova

 

Skandal oko dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima se nastavlja. Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković ove nedjelje je objavila nove podatke sa dosad nepoznatim detaljima ovog školskog primjera korupcije. Ugovore su bivše vlade proglasile tajnom, a nova je sa njih skinula oznaku tajnosti.

Povoljni stanovi i krediti za 580 državnih funkcionera i javnih službenika, u posljednjih deset godina, koštali su nas 25 miliona eura. Ćalović-Marković je objavila korupcionu šemu. Za izabrane Vlada je u startu kvadrat procjenjivala oko 30 odsto manje od tržišne cijene, pa je na taj diskont, zbog navodih zasluga, cijena snižavana još za 80 odsto, a ako bi funkcioner uzmogao da to plati u kešu čašćavan je i sa dodatnih 15 odsto popusta. Tako je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović stan od 90 kvadrata u Univerzitetskom centru platio nevjerovatnih 146 eura po kvadratu ili 13.173 eura.

Posebno problematično kod raspodjele je to što je Vlada direktno uticala na ,,nezavisnu” granu vlasti, a po svom nahođenju odlučivala ko će od sudija i tužilaca dobiti stan ili par desetina hiljada eura pomoći. Vladina Komisija za stambena pitanja podijelila je sudijama i tužiocima više od pola miliona eura vrijedne stambene kredite, a neki od njih su metar kvadratni stana plaćali ispod 100 euro.

Sudije i tužioci su dobro znali da tu nisu čista posla. Od januara 2014. godine, Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada propisano je da se ,,postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda”. Oni koji su imali veze sa vlašću vješto su izbjegavali ovu odredbu zakona pa su molili direktno Vladu da im dodijeli stan ili kredit. Suprotno citiranom Zakonu stanove je dobilo pet tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva i četiri Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i po četiri sudije Upravnog i Vrhovnog, i četiri sudije Ustavnog suda od sedam koliko ih ima…

DPS je tako skoro savršeno zaokružio sistem korupcije – predsjednici  Vladine Komisije za stambena pitanja bile su njegove perjanice Slavoljub Stijepović i Predrag Bošković. Oni su maltene poklanjali stanove i kredite izabranim sudijama ili tužiocima, koji su u isto vrijeme ,,samostalno” i ,,nepristrasno” trebali da odlučuju o brojnim krivičnim prijavama protiv njih  i njegovih partijskih drugova na čelu sa liderom Milom Đukanovićem. Sve je trebalo da prevenira Agencija za sprečavanje korupcije, čiji bivši čelnik Sreten Radonjić u maju 2017. godine,  traži 40.000 eura za adaptaciju i proširenje stana. Vlada je svojom Odredbom propisala da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do maksimalno 15.000 eura. Međutim, u slučaju Radonjića, kao i mnogim drugim, Vlada krši svoju odredbu i dodjeljuje mu traženi iznos uz obavezu da vrati samo 8.000 eura. Ostatak je čašćavala iz naših džepova. Radonjiću je rata 73,5 eura na deset godina, uz,  za obične  građane, nevjerovatnu kamatu od dva odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo