Povežite se sa nama

MONITORING

Ucjenom do otvaranja hotela

Objavljeno prije

na

svetistefan

Obnova grada-hotela Sveti Stefan i njegov povratak u tokove turističke privrede Crne Gore nakon trogodišnje pauze, posao je od posebnog državnog značaja. Dugoročni zakup hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, prate, međutim, razne kontroverze, od potpisivanja takozvanog „ugovora stoljeća” u januaru 2007. godine pa do najnovijih događanja oko eksplozije bespravne gradnje na prostoru elitnog crnogorskog ljetovališta. Nakon afere oko propasti zakupa sa singapurskom kompanijom Aman rizorts, koja je sanirana dolaskom novog zakupca, investitorske grupe Restis, grčkog brodovlasnika Viktora Restisa, na Svecu se otvara novi skandal oko načina rekonstrukcije hotela i gradnje novih građevina u njegovom zaleđu.
Priča o bespravnoj gradnji zgrada u maslinjaku u okviru turističkog kompleksa Sveti Stefan koju izvodi novi zakupac uzbudila je duhove kako u Budvi i Svetom Stefanu tako i u Vladi.

TRI GRADILIŠTA U MASLINJAKU: Podsjećamo, u februaru ove godine Grci su započeli dva veća objekta neposredno iza stare upravne zgrade hotela. Na mjestu gdje su se nalazili hotelski teniski tereni nikla je građevina od preko 1.100 kvadrata u osnovi. Nedaleko odatle, u starom maslinjaku, gradi se druga zgrada s oko 600 kvadrata.
Riječ je o novoj upravnoj zgradi i velikom tržnom centru, objektima za čiju gradnju Grci nemaju građevinsku dozvolu.
U staroj kamenoj zgradi nekadašnje hotelske uprave planira se nova kockarnica. Podsjećanja radi, nakon potpisivanja ugovora o zakupu, Adrian Zeka, tadašnji vlasnik Amana, naložio je uklanjanje ogromne reklame Casino, koja je decenijama stajala na fasadi Svetog Stefana uz obrazloženje da je to vrsta turističke ponude za koju nema mjesta u Amanovim hotelima. Novi zakupac, novi običaji!

Mještani su zimus s nevjericom posmatrali kako novi gazda Svetog Stefana iskopava stare masline i zida ogromne građevine u prostoru na kojem nikakva gradnja ni jednim urbanističkim planom nije dozvoljena. Nedavno je otvoreno i treće gradilište iza restorana Pod maslinom, smještenog uz hotelsku plažu Svetog Stefana. Izvođač radova na gradilištu objašnjava da je riječ o gradnji nove trafostanice. Posječene su masline i borovi, otvoren put i presječen potok iz kojeg je voda poplavila cijeli svetostefanski park. Po pričanju mještana, teški kamioni, najčešće noću, odvoze tone iskopane zemlje.

Novi zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer legitimisao se ovom gradnjom kao klasični divlji graditelj koji beskrupulozno uzurpira najvredniji prostor crnogorske obale. Iz Budvanske rivijere, koja je vlasnik iznajmljenih hotela, upozoravaju da zakupac nema pravo da izvodi bilo kakve radove izvan granica hotela.

ZAVJERA NEČINJENJA: Nakon objavljivanja informacije o bespravnoj gradnji na Svecu u Monitoru, reagovala je samo opštinska građevinska inspekcija, koja je sačinila izvještaj o incidentu i proslijedila ga Republičkoj inspekciji za zaštitu prostora.
Divlju gradnju na Svetom Stefanu prati zavjera nečinjenja nadležnih institucija, u prvom redu Ministarstva za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Glavna republička inspektorica za zaštitu prostora Nataša Brajović nije preduzela zakonske mjere u okviru svoje nadležnosti. Po novom Zakonu bespravna gradnja je teško krivično djelo. Zakon se primjenjuje nikako ili selektivno, uz zlatno pravilo: Što „jači” investitor i veća degradacija prostora, to manja odgovornost.

Nije reagovala ni čuvena, peta po redu, Vladina Komisija za sprječavanje bespravne gradnje, koju je u januaru ove godine formirao ministar Branimir Gvozdenović. Nije se oglasio ni osnovni državni tužilac iz Kotora Boris Savić, predsjednik te komisije za tri primorske opštine Kotor, Tivat i Budvu.
Njegova pomoćnica Danka Živković, koja stanuje na Svetom Stefanu, ne vidi Restisove građevine, dok revnosno provjerava dozvole za gradnju porodičnih kuća građenih davnih sedamdesetih.

U ime zakupca, oglasila se kompanija Adriatik Propretis, formalni zakupac hotela Svetog Stefana i Miločera. U saopštenju koje objavljuju Vijesti, navodi se „da se radi o objektima koji su namijenjeni hotelskom servisu, odnosno vešeraju i prostoru za ostavu, te da se ne radi o hotelskim sobama ili komercijalnim smještajnim kapacitetima…”. Gospodin Pjer Baraten, direktor Adriatika očigledno ima smisla za šalu. Ako se u maslinjaku gradi perionica rublja u dvjema betonskim građevinama na nekoliko spratova, biće to vešeraj za pranje prljavog rublja cijele Crne Gore. Smješten na ekskluzivnoj i najskupljoj lokaciji na primorju.

Za taj „vešeraj i ostavu” zatražena je od opštine Budva dozvola za privremeni objekat čije se izdavanje, kažu u Adriatiku, očekuje.
Gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potvrdio je za Monitor da nikakva dozvola od nadležnih službi nije i neće biti izdata. Iz prostog razloga što ni jednim planskim dokumentom gradnja na tom prostoru nije predviđena.

Detaljni urbanistički plan Sveti Stefan koji je u fazi izrade, ne obuhvata područje turističkog kompleksa. Niti bilo koji drugi planski dokument. Prema važećim propisima o gradnji, termin privremeni objekat ne postoji, pa ni odobrenje za gradnju takvog objekta.

Restisove bespravne građevine ne mogu se uvrstiti u one montažnog tipa, poput kioska i raznih tezgi, za koje Opština izdaje privremene dozvole. Radovi na građevinama trenutno su obustavljeni. Na Sveti Stefan je doputovao Viktor Restis, koji pokušava riješiti problem ličnim kontaktima s predstavnicima lokalne vlasti.

Pomenuto saopštenje Adriatik Propertisa zapravo je ucjena. Ukoliko nam ne date dozvolu za gradnju pomoćnih objekata, dovešćemo u pitanje obnovu hotela Sveti Stefan „koji neće moći funkcionisati bez trajnog rješenja prostora za hotelske servise!”
Projektima rekonstrukcije Aman rizortsa nikakva gradnja izvan ostrva nije bila predviđena. Svi servisi i novi sadržaji uz najveći luksuz koji prati hotele iz lanca poznate singapurske hotelske kompanije bili su planirani na ostrvu Sveti Stefan.

OBNOVA KASNI: Radovi na ostrvu Sveti Stefan, obnova i adaptacija oronulih kuća u velikoj su mjeri obustavljeni. Prema informacijama iz nadležnih službi Ministarstva za uređenje prostora i zaštite životne sredine, Grcima nije izdata građevinska dozvola na projekat rekonstrukcije hotela. To je čudno ako se zna da se povratak Svetog Stefana u turističku ponudu Crne Gore s nestrpljenjem očekuje.
Za tu situaciju krivicu snosi uglavnom zakupac. Restis je skupa sa ugovorom o zakupu naslijedio i projekat obnove koji je napravio Aman i na koji je dobijena građevinska dozvola i data saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja.
Grcima, iz njima poznatih razloga, taj projekat nije odgovarao. Doveli su na Sveti Stefan svoje arhitekte i odlučili da rade nove projekte koji još nijesu gotovi. Svi radovi koje je investitor tokom proteklih pet mjeseci izvodio bili su bespravni.

Sveti Stefan uživa status kulturno-istorijskog spomenika drugog reda. U zemljama u kojima se o značajnom graditeljskom nasljeđu vodi računa, ne mogu se prozor ili terasa otvoriti bez projekta i saglasnosti nadležnih službi. Grci su, kada su preuzeli zakup, izjavili da je Sveti Stefan crnogorski Akropolj. Postavlja se pitanje – može li neki strani investitor u Grčkoj na Akropolju, izvoditi radove rekonstrukcije i graditi u njegovoj najužoj kontakt zoni bez odobrenja.

Bezbjednost

Uoči turističke sezone prostor oko Svetog Stefana pretvoren je u ogromno gradilište na kojem se ulazak slučajnih posjetilaca bilježi s oko petnaestak kamera postavljenih od Miločera do hotela Sveti Stefan. Kamere su zamijenile bezbjednjake. Snimaju se izvođači, radnici, svi koji po bilo kojem osnovu dođu ovamo. Naročito se pažljivo motri korišćenje fotoaparata, koje je zabranjeno.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo