Povežite se sa nama

MONITORING

Ucjenom do otvaranja hotela

Objavljeno prije

na

Obnova grada-hotela Sveti Stefan i njegov povratak u tokove turističke privrede Crne Gore nakon trogodišnje pauze, posao je od posebnog državnog značaja. Dugoročni zakup hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, prate, međutim, razne kontroverze, od potpisivanja takozvanog „ugovora stoljeća” u januaru 2007. godine pa do najnovijih događanja oko eksplozije bespravne gradnje na prostoru elitnog crnogorskog ljetovališta. Nakon afere oko propasti zakupa sa singapurskom kompanijom Aman rizorts, koja je sanirana dolaskom novog zakupca, investitorske grupe Restis, grčkog brodovlasnika Viktora Restisa, na Svecu se otvara novi skandal oko načina rekonstrukcije hotela i gradnje novih građevina u njegovom zaleđu.
Priča o bespravnoj gradnji zgrada u maslinjaku u okviru turističkog kompleksa Sveti Stefan koju izvodi novi zakupac uzbudila je duhove kako u Budvi i Svetom Stefanu tako i u Vladi.

TRI GRADILIŠTA U MASLINJAKU: Podsjećamo, u februaru ove godine Grci su započeli dva veća objekta neposredno iza stare upravne zgrade hotela. Na mjestu gdje su se nalazili hotelski teniski tereni nikla je građevina od preko 1.100 kvadrata u osnovi. Nedaleko odatle, u starom maslinjaku, gradi se druga zgrada s oko 600 kvadrata.
Riječ je o novoj upravnoj zgradi i velikom tržnom centru, objektima za čiju gradnju Grci nemaju građevinsku dozvolu.
U staroj kamenoj zgradi nekadašnje hotelske uprave planira se nova kockarnica. Podsjećanja radi, nakon potpisivanja ugovora o zakupu, Adrian Zeka, tadašnji vlasnik Amana, naložio je uklanjanje ogromne reklame Casino, koja je decenijama stajala na fasadi Svetog Stefana uz obrazloženje da je to vrsta turističke ponude za koju nema mjesta u Amanovim hotelima. Novi zakupac, novi običaji!

Mještani su zimus s nevjericom posmatrali kako novi gazda Svetog Stefana iskopava stare masline i zida ogromne građevine u prostoru na kojem nikakva gradnja ni jednim urbanističkim planom nije dozvoljena. Nedavno je otvoreno i treće gradilište iza restorana Pod maslinom, smještenog uz hotelsku plažu Svetog Stefana. Izvođač radova na gradilištu objašnjava da je riječ o gradnji nove trafostanice. Posječene su masline i borovi, otvoren put i presječen potok iz kojeg je voda poplavila cijeli svetostefanski park. Po pričanju mještana, teški kamioni, najčešće noću, odvoze tone iskopane zemlje.

Novi zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer legitimisao se ovom gradnjom kao klasični divlji graditelj koji beskrupulozno uzurpira najvredniji prostor crnogorske obale. Iz Budvanske rivijere, koja je vlasnik iznajmljenih hotela, upozoravaju da zakupac nema pravo da izvodi bilo kakve radove izvan granica hotela.

ZAVJERA NEČINJENJA: Nakon objavljivanja informacije o bespravnoj gradnji na Svecu u Monitoru, reagovala je samo opštinska građevinska inspekcija, koja je sačinila izvještaj o incidentu i proslijedila ga Republičkoj inspekciji za zaštitu prostora.
Divlju gradnju na Svetom Stefanu prati zavjera nečinjenja nadležnih institucija, u prvom redu Ministarstva za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Glavna republička inspektorica za zaštitu prostora Nataša Brajović nije preduzela zakonske mjere u okviru svoje nadležnosti. Po novom Zakonu bespravna gradnja je teško krivično djelo. Zakon se primjenjuje nikako ili selektivno, uz zlatno pravilo: Što „jači” investitor i veća degradacija prostora, to manja odgovornost.

Nije reagovala ni čuvena, peta po redu, Vladina Komisija za sprječavanje bespravne gradnje, koju je u januaru ove godine formirao ministar Branimir Gvozdenović. Nije se oglasio ni osnovni državni tužilac iz Kotora Boris Savić, predsjednik te komisije za tri primorske opštine Kotor, Tivat i Budvu.
Njegova pomoćnica Danka Živković, koja stanuje na Svetom Stefanu, ne vidi Restisove građevine, dok revnosno provjerava dozvole za gradnju porodičnih kuća građenih davnih sedamdesetih.

U ime zakupca, oglasila se kompanija Adriatik Propretis, formalni zakupac hotela Svetog Stefana i Miločera. U saopštenju koje objavljuju Vijesti, navodi se „da se radi o objektima koji su namijenjeni hotelskom servisu, odnosno vešeraju i prostoru za ostavu, te da se ne radi o hotelskim sobama ili komercijalnim smještajnim kapacitetima…”. Gospodin Pjer Baraten, direktor Adriatika očigledno ima smisla za šalu. Ako se u maslinjaku gradi perionica rublja u dvjema betonskim građevinama na nekoliko spratova, biće to vešeraj za pranje prljavog rublja cijele Crne Gore. Smješten na ekskluzivnoj i najskupljoj lokaciji na primorju.

Za taj „vešeraj i ostavu” zatražena je od opštine Budva dozvola za privremeni objekat čije se izdavanje, kažu u Adriatiku, očekuje.
Gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potvrdio je za Monitor da nikakva dozvola od nadležnih službi nije i neće biti izdata. Iz prostog razloga što ni jednim planskim dokumentom gradnja na tom prostoru nije predviđena.

Detaljni urbanistički plan Sveti Stefan koji je u fazi izrade, ne obuhvata područje turističkog kompleksa. Niti bilo koji drugi planski dokument. Prema važećim propisima o gradnji, termin privremeni objekat ne postoji, pa ni odobrenje za gradnju takvog objekta.

Restisove bespravne građevine ne mogu se uvrstiti u one montažnog tipa, poput kioska i raznih tezgi, za koje Opština izdaje privremene dozvole. Radovi na građevinama trenutno su obustavljeni. Na Sveti Stefan je doputovao Viktor Restis, koji pokušava riješiti problem ličnim kontaktima s predstavnicima lokalne vlasti.

Pomenuto saopštenje Adriatik Propertisa zapravo je ucjena. Ukoliko nam ne date dozvolu za gradnju pomoćnih objekata, dovešćemo u pitanje obnovu hotela Sveti Stefan „koji neće moći funkcionisati bez trajnog rješenja prostora za hotelske servise!”
Projektima rekonstrukcije Aman rizortsa nikakva gradnja izvan ostrva nije bila predviđena. Svi servisi i novi sadržaji uz najveći luksuz koji prati hotele iz lanca poznate singapurske hotelske kompanije bili su planirani na ostrvu Sveti Stefan.

OBNOVA KASNI: Radovi na ostrvu Sveti Stefan, obnova i adaptacija oronulih kuća u velikoj su mjeri obustavljeni. Prema informacijama iz nadležnih službi Ministarstva za uređenje prostora i zaštite životne sredine, Grcima nije izdata građevinska dozvola na projekat rekonstrukcije hotela. To je čudno ako se zna da se povratak Svetog Stefana u turističku ponudu Crne Gore s nestrpljenjem očekuje.
Za tu situaciju krivicu snosi uglavnom zakupac. Restis je skupa sa ugovorom o zakupu naslijedio i projekat obnove koji je napravio Aman i na koji je dobijena građevinska dozvola i data saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja.
Grcima, iz njima poznatih razloga, taj projekat nije odgovarao. Doveli su na Sveti Stefan svoje arhitekte i odlučili da rade nove projekte koji još nijesu gotovi. Svi radovi koje je investitor tokom proteklih pet mjeseci izvodio bili su bespravni.

Sveti Stefan uživa status kulturno-istorijskog spomenika drugog reda. U zemljama u kojima se o značajnom graditeljskom nasljeđu vodi računa, ne mogu se prozor ili terasa otvoriti bez projekta i saglasnosti nadležnih službi. Grci su, kada su preuzeli zakup, izjavili da je Sveti Stefan crnogorski Akropolj. Postavlja se pitanje – može li neki strani investitor u Grčkoj na Akropolju, izvoditi radove rekonstrukcije i graditi u njegovoj najužoj kontakt zoni bez odobrenja.

Bezbjednost

Uoči turističke sezone prostor oko Svetog Stefana pretvoren je u ogromno gradilište na kojem se ulazak slučajnih posjetilaca bilježi s oko petnaestak kamera postavljenih od Miločera do hotela Sveti Stefan. Kamere su zamijenile bezbjednjake. Snimaju se izvođači, radnici, svi koji po bilo kojem osnovu dođu ovamo. Naročito se pažljivo motri korišćenje fotoaparata, koje je zabranjeno.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo