Povežite se sa nama

MONITORING

Ucjenom do otvaranja hotela

Objavljeno prije

na

Obnova grada-hotela Sveti Stefan i njegov povratak u tokove turističke privrede Crne Gore nakon trogodišnje pauze, posao je od posebnog državnog značaja. Dugoročni zakup hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, prate, međutim, razne kontroverze, od potpisivanja takozvanog „ugovora stoljeća” u januaru 2007. godine pa do najnovijih događanja oko eksplozije bespravne gradnje na prostoru elitnog crnogorskog ljetovališta. Nakon afere oko propasti zakupa sa singapurskom kompanijom Aman rizorts, koja je sanirana dolaskom novog zakupca, investitorske grupe Restis, grčkog brodovlasnika Viktora Restisa, na Svecu se otvara novi skandal oko načina rekonstrukcije hotela i gradnje novih građevina u njegovom zaleđu.
Priča o bespravnoj gradnji zgrada u maslinjaku u okviru turističkog kompleksa Sveti Stefan koju izvodi novi zakupac uzbudila je duhove kako u Budvi i Svetom Stefanu tako i u Vladi.

TRI GRADILIŠTA U MASLINJAKU: Podsjećamo, u februaru ove godine Grci su započeli dva veća objekta neposredno iza stare upravne zgrade hotela. Na mjestu gdje su se nalazili hotelski teniski tereni nikla je građevina od preko 1.100 kvadrata u osnovi. Nedaleko odatle, u starom maslinjaku, gradi se druga zgrada s oko 600 kvadrata.
Riječ je o novoj upravnoj zgradi i velikom tržnom centru, objektima za čiju gradnju Grci nemaju građevinsku dozvolu.
U staroj kamenoj zgradi nekadašnje hotelske uprave planira se nova kockarnica. Podsjećanja radi, nakon potpisivanja ugovora o zakupu, Adrian Zeka, tadašnji vlasnik Amana, naložio je uklanjanje ogromne reklame Casino, koja je decenijama stajala na fasadi Svetog Stefana uz obrazloženje da je to vrsta turističke ponude za koju nema mjesta u Amanovim hotelima. Novi zakupac, novi običaji!

Mještani su zimus s nevjericom posmatrali kako novi gazda Svetog Stefana iskopava stare masline i zida ogromne građevine u prostoru na kojem nikakva gradnja ni jednim urbanističkim planom nije dozvoljena. Nedavno je otvoreno i treće gradilište iza restorana Pod maslinom, smještenog uz hotelsku plažu Svetog Stefana. Izvođač radova na gradilištu objašnjava da je riječ o gradnji nove trafostanice. Posječene su masline i borovi, otvoren put i presječen potok iz kojeg je voda poplavila cijeli svetostefanski park. Po pričanju mještana, teški kamioni, najčešće noću, odvoze tone iskopane zemlje.

Novi zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer legitimisao se ovom gradnjom kao klasični divlji graditelj koji beskrupulozno uzurpira najvredniji prostor crnogorske obale. Iz Budvanske rivijere, koja je vlasnik iznajmljenih hotela, upozoravaju da zakupac nema pravo da izvodi bilo kakve radove izvan granica hotela.

ZAVJERA NEČINJENJA: Nakon objavljivanja informacije o bespravnoj gradnji na Svecu u Monitoru, reagovala je samo opštinska građevinska inspekcija, koja je sačinila izvještaj o incidentu i proslijedila ga Republičkoj inspekciji za zaštitu prostora.
Divlju gradnju na Svetom Stefanu prati zavjera nečinjenja nadležnih institucija, u prvom redu Ministarstva za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Glavna republička inspektorica za zaštitu prostora Nataša Brajović nije preduzela zakonske mjere u okviru svoje nadležnosti. Po novom Zakonu bespravna gradnja je teško krivično djelo. Zakon se primjenjuje nikako ili selektivno, uz zlatno pravilo: Što „jači” investitor i veća degradacija prostora, to manja odgovornost.

Nije reagovala ni čuvena, peta po redu, Vladina Komisija za sprječavanje bespravne gradnje, koju je u januaru ove godine formirao ministar Branimir Gvozdenović. Nije se oglasio ni osnovni državni tužilac iz Kotora Boris Savić, predsjednik te komisije za tri primorske opštine Kotor, Tivat i Budvu.
Njegova pomoćnica Danka Živković, koja stanuje na Svetom Stefanu, ne vidi Restisove građevine, dok revnosno provjerava dozvole za gradnju porodičnih kuća građenih davnih sedamdesetih.

U ime zakupca, oglasila se kompanija Adriatik Propretis, formalni zakupac hotela Svetog Stefana i Miločera. U saopštenju koje objavljuju Vijesti, navodi se „da se radi o objektima koji su namijenjeni hotelskom servisu, odnosno vešeraju i prostoru za ostavu, te da se ne radi o hotelskim sobama ili komercijalnim smještajnim kapacitetima…”. Gospodin Pjer Baraten, direktor Adriatika očigledno ima smisla za šalu. Ako se u maslinjaku gradi perionica rublja u dvjema betonskim građevinama na nekoliko spratova, biće to vešeraj za pranje prljavog rublja cijele Crne Gore. Smješten na ekskluzivnoj i najskupljoj lokaciji na primorju.

Za taj „vešeraj i ostavu” zatražena je od opštine Budva dozvola za privremeni objekat čije se izdavanje, kažu u Adriatiku, očekuje.
Gradonačelnik Budve Rajko Kuljača potvrdio je za Monitor da nikakva dozvola od nadležnih službi nije i neće biti izdata. Iz prostog razloga što ni jednim planskim dokumentom gradnja na tom prostoru nije predviđena.

Detaljni urbanistički plan Sveti Stefan koji je u fazi izrade, ne obuhvata područje turističkog kompleksa. Niti bilo koji drugi planski dokument. Prema važećim propisima o gradnji, termin privremeni objekat ne postoji, pa ni odobrenje za gradnju takvog objekta.

Restisove bespravne građevine ne mogu se uvrstiti u one montažnog tipa, poput kioska i raznih tezgi, za koje Opština izdaje privremene dozvole. Radovi na građevinama trenutno su obustavljeni. Na Sveti Stefan je doputovao Viktor Restis, koji pokušava riješiti problem ličnim kontaktima s predstavnicima lokalne vlasti.

Pomenuto saopštenje Adriatik Propertisa zapravo je ucjena. Ukoliko nam ne date dozvolu za gradnju pomoćnih objekata, dovešćemo u pitanje obnovu hotela Sveti Stefan „koji neće moći funkcionisati bez trajnog rješenja prostora za hotelske servise!”
Projektima rekonstrukcije Aman rizortsa nikakva gradnja izvan ostrva nije bila predviđena. Svi servisi i novi sadržaji uz najveći luksuz koji prati hotele iz lanca poznate singapurske hotelske kompanije bili su planirani na ostrvu Sveti Stefan.

OBNOVA KASNI: Radovi na ostrvu Sveti Stefan, obnova i adaptacija oronulih kuća u velikoj su mjeri obustavljeni. Prema informacijama iz nadležnih službi Ministarstva za uređenje prostora i zaštite životne sredine, Grcima nije izdata građevinska dozvola na projekat rekonstrukcije hotela. To je čudno ako se zna da se povratak Svetog Stefana u turističku ponudu Crne Gore s nestrpljenjem očekuje.
Za tu situaciju krivicu snosi uglavnom zakupac. Restis je skupa sa ugovorom o zakupu naslijedio i projekat obnove koji je napravio Aman i na koji je dobijena građevinska dozvola i data saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja.
Grcima, iz njima poznatih razloga, taj projekat nije odgovarao. Doveli su na Sveti Stefan svoje arhitekte i odlučili da rade nove projekte koji još nijesu gotovi. Svi radovi koje je investitor tokom proteklih pet mjeseci izvodio bili su bespravni.

Sveti Stefan uživa status kulturno-istorijskog spomenika drugog reda. U zemljama u kojima se o značajnom graditeljskom nasljeđu vodi računa, ne mogu se prozor ili terasa otvoriti bez projekta i saglasnosti nadležnih službi. Grci su, kada su preuzeli zakup, izjavili da je Sveti Stefan crnogorski Akropolj. Postavlja se pitanje – može li neki strani investitor u Grčkoj na Akropolju, izvoditi radove rekonstrukcije i graditi u njegovoj najužoj kontakt zoni bez odobrenja.

Bezbjednost

Uoči turističke sezone prostor oko Svetog Stefana pretvoren je u ogromno gradilište na kojem se ulazak slučajnih posjetilaca bilježi s oko petnaestak kamera postavljenih od Miločera do hotela Sveti Stefan. Kamere su zamijenile bezbjednjake. Snimaju se izvođači, radnici, svi koji po bilo kojem osnovu dođu ovamo. Naročito se pažljivo motri korišćenje fotoaparata, koje je zabranjeno.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo