Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

2 godine

na

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Kako po riječima samog Đukanovića u Skupštini „preduzeće nije izmirivalo obaveze po kreditnom zaduženju, banka je 28. februara 2014, na osnovu izdate garancije, uputila Ministrastvu finansija zahtjev za plaćanje cjelokupnog iznosa garancije. Ministarstvo finansija je 31. marta 2014. izvršilo plaćanje cjelokupnog duga“. Rješenjem Privrednog suda u Podgorici 356/13 od 14. aprila 2014. je otvoren stečajni postupak i Đukanović je naglasio da „očekuje da ćemo imati jasniju sliku o realnosti ovog potraživanja u narednim fazama, nadajmo se, efikasne realizacije stečajnog postupka“.

Nakon naplate garancije Vlade, Melgonia-Primorka je ostala dužna državi i 573.000 eura poreza kao i svih 14,4 miliona kredita koji je trebao biti korišten za restrukturiranje ove nekad državne firme i ponovno pokretanje proizvodnje. Od 63 radnika njih 50 je odmah završilo na Birou za nezaposlene dok je 13 još neko vrijeme radilo na popisivanju imovine uzaludno se nadajući da će se naplatiti iz stečajne mase.

Najkontroverznije je to što je vlada Mila Đukanovića dala garancije za kredit firmi koja je osnovana tek 5 mjeseci kasnije. Bojanić je izjavio da firma nije bila registrovana u Privrednom sudu u doba davanja garancija i da „po Zakonu o privrednom društvu, član 70 – društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru Privrednog suda. Je li Vlada bila vidovita pa je pet mjeseci prije nego što je ovo društvo steklo status pravnog lica odobrilo garanciju za njega u iznosu od 4 miliona“?  Bojanić je upozorio i da je po Zakonu o kontroli državne pomoći davalac državne pomoći dužan da prije dodjele državne pomoći podnose prijavu državnoj komisiji.

To nije bilo jedino plaćanje duga novcem građana. Istog dana kada je Vlada dala garancije za Melgoniu-Primorku date su i garancije za nekoliko drugih firmi –  Kombinat aluminijuma za 85 miliona, Željezaru u Nikšiću za 27 miliona, Brodogradilište u Bijeloj za 5.88 miliona, Željeznicu za 7 miliona… Ukupno 140 miliona eura od kojih je većina aktivirana i za koje niko nije odgovarao.

Melgonia-Primorku je osnovao Melgonia Holdings Limited iz Limasola sa Kipra 7. septembra 2009. godine kako pokazuje i Centralni registar privrednih subjekata čijim izvodom je tada uzaludno mahao i poslanik Bojanić u Skupštini pozivajući Đukanovića da saopšti ko su vlasnici firme. „Vi svakako znate jer ne mogu da vjerujem da ste odobrili 4 miliona garancija a da ne znate ko stoji iza toga“, rekao je Bojanić pitajući premijera koje su to reference vlasnika i program restruktuiranja koji su ubijedili Vladu da stane iza projekta.

Vlada je nakon dvije godine napravila aneks kojim se produžava ista garancija, sa S-Company DOO Tivat. Bojanić je ustvrdio da pomenute firme nema u centralnom registru Privrednog suda, i da nije jasno kakva je njena uloga između države, NLB Montenegro banke i Melgonie. „Nje nema, to je fantom firma“!

Đukanović je u Skupštini 2014. izjavio da je bila potrebna „pravovremena reakcija da se zaštiti ekonomski i nacionalni interes Crne Gore zbog eskalacije svjetske ekonomske krize kao i da su tada pored pomenutih date i garancije od 100 miliona za bankarski sektor dok je „za one koji su kršili zakone ove države nadležni državni organi time odgovorno bave“.

U odnosu na „mnoštvo detalja“ koje je Bojanić iznio „ne vjerujem da ni vi sami ne očekujete da bi vam to mogao odgovoriti predsjednik Vlade“. Na optužbe i dokumenta o garancijama firmi koja je tek trebala biti osnovana, Đukanović je rekao da „nema govora o tome da je Vlada unaprijed nekom nepoznatom privrednom subjektu dala garanciju 5 mjeseci prije nego što je formiran. Vlada se bavila problemom Primorke, to je vrlo jasno, nikakve Melgonie, problemom Primorke koji traje već 10 godina, prije svega socijalnim problemom Primorke. Neke poslovne poteze vrijeme potvrdi a neke ne“.

Na kraju će se ispostaviti  da je novac koji je bio garant da se riješe socijalni problemi radnika i koji je trebao biti isplaćen njima završio negdje drugo.

Primorka je otkupljena za 1,6 miliona eura (51 odsto akcija) od tadašnjeg Atlas fonda  Duška Kneževića i naknadno je dobila 14,4 miliona kredita od NLB Montenegro banke.

Jedan od optuženih u procesu (koji je zaobišao ljude iz Vlade) Nebojša Bošković je na sudu izjavio da je on jedini izgubio novac u slučaju Primorka i da ga je to koštalo 1.6 miliona njegove kiparske firme. Rekao je da nije kriv i da je SDT uradio smišljeni i tendeciozni nalaz i da „od 14,4 miliona eura dobijenih kredita za pokretanje proizvodnje Primorke, na račun je ‘leglo’ svega 223.000 eura. Novac od kredita je dolazio na račun banke i odatle je dalje usmjeravan po nalogu Vlade Crne Gore, a bez naših naloga. Nismo mogli plaćati ni jednog eura nikome, a da to ne odobri banka i Vlada“. On je optužio Duška Kneževića da je njegova ekipa sakrila ranije dugove i povjerioce a da je država stajala iza čitavog projekta. To je potvrdio i drugooptuženi Mesarič izjavom da je garancije za kredite odobrila Vlada i da njegova banka ne bi odobravala zajam da ona nije stala iza projekta.

Đukanović je  2014.  sumirao priču oko Primorke u parlamentu: „Ono što je važno je da je ova garancija izdata u skladu sa zakonskom procedurom… Ko je vlasnik Melgonia-Primorka, vjerujte mi, to mi uopšte nije važno, to mi ime ne znači ništa kao ni mnoga druga imena… ovdje nije bilo nikakvih zakulisnih radnji, nikakvih posebnih privatnih interesa, nekakvog prelivanja novca poreskih obveznika u privatni džep, ništa od toga nije bilo po mome saznanju“.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

NOVA TRAGEDIJA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Drumovi straha

Objavljeno prije

11 sati

na

22 Septembra, 2023

Objavio:

Ovonedjeljna nesreća na putu Cetinje – Budva ponovo je aktuelizovala pitanje odgovornosti za neprekinut niz tragičnih udesa na našim putevima. Samo policija ne može mnogo kada na jednoj strani imamo stara vozila, upitne drumove i odsustvo vještine, iskustva i saobraćajne kulture kod vozača, a na drugoj nedostatak kadra i opreme

 

Stručnjaci pokušavaju da utvrde zašto je autobus firme Papović, bez kontakta sa drugim vozilima, najmanje 15 metara udarao u odbojnu bankinu na krivini, prije nego je probio zaštitnu ogradu i sa 30 putnika sletio u provaliju. Nesreća se dogodila prije nekoliko dana na Obzovici, mjestu između Cetinja i Budve. Dvoje putnika izgubilo je život, jedan je i dalje životno ugrožen, a još dvadesetak putnika i vozač autobusa zadobili su teže i lakše povede. Vozač je uhapšen.

Razmjere tragedije najvjerovatnije bile bi i mnogo veće da gusto granje i šiblje nijesu amortizovali pad i zaustavili autobus da se, nakon slijetanja, surva još dublje u provaliju.

Istog dana u udesu na Žabljaku povrijeđen je motociklista, dok je prethodnog dana na teritoriji Crne Gore registrovano 16 saobraćajnih nezgoda. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se tog dana u Podgorici dogodilo deset, u Baru pet i u Nikšiću jedna saobraćajna nezgoda. Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Crnogorski putevi i dalje liče na ratište. Samo prošle godine poginulo je gotovo 60 osoba i pored formalno pooštrenih kazni za prekršaje u saobraćaju.

U svijetu gotovo 1,3 miliona godišnje pogine u saobraćaju, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o deset puta većem broju od stradalih u ratovima – Globalni indeks mira (Global Peace Index) procijenio je da je u ratnim konfliktima prošle godine stradalo 238 hiljada ljudi. To nije utjeha, već upozorenje.

Najteža saobraćajka u ovom vijeku kod nas se dogodila prije deset godina (2013) u kanjonu Morače. Autobus sa 46 putnika sletio je sa mosta, kod Manastira Morača. Prevozio je rumunske turiste u Crnu Goru,  stradalo je 18 osoba, njih 29 je povrijeđeno. Rumunski autobus kretao se dvostruko brže od dozvoljene brzine na toj dionici magistrale. Desetak godina ranije, na granici sa Kosovom, u saobraćajnoj nesreči poginulo je deset osoba, uključujuci dvoje djece, dok je 31 osoba povrijeđena. Autobus sa 40 putnika je saobraćao na realciji Ulcinj – Kosovo, kada je sletio s puta i prevrnuo se niz liticu.

Saobraćajni inženjer Mirko Đurović ističe da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda u Cnoj Gori nepoštovanje brzine i da vozači nijesu dovoljno iskusni. On upozorava i da je previše saobraćajnih nesreća  na ovom malom prostoru.

“Na putu od Podgorice do Budve dosta se brzo vozi. Put nije loš, ali vozači precjenjuju svoje mogućnosti i voze maksimalnom brzinom. Ako se desi neki kiks on u toj situaciji ne može da se snađe i onda šeta ne cesti, lijevo – desno i najčešće se tada desi saobraćajna nezgoda”, pojasnio je Đurović. On kaže da naši vozači „nijesu baš iskusni“ jer imaju vrlo malo pređenih kilometara u toku godine.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

11 sati

na

22 Septembra, 2023

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

11 sati

na

22 Septembra, 2023

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo