Povežite se sa nama

Izdvojeno

UZALUDAN TRUD KUSTOSKINJA  LABORATORIJE  NESVRSTANIH:  Procedure ispred kulture

Objavljeno prije

na

Aniti Ćulafić, Marini Čelebić, Nađi Baković i Nataliji Vujošević kustoskinjama projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu

 

,,Nijesmo ni toliko maštoviti, niti možemo razumjeti način razmišljanja koji dovodi do ovakvih ideja i odluka”, kažu za Monitor Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nađa Baković i Natalija Vujošević kustoskinje projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja kojima nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu.

One navode da ih je pogodila situacija u kojoj im je onemogućeno promovisanje projekta. ,,Kako su i sredstva za ovaj put bila obezbijeđena od strane MSU Ljubljana, i dogovorena mjesecima unaprijed, razlog za ovu odluku nije nam shvatljiv, i ne nalazimo opravdanje”, ističu.

Pomenutim projekatom je iz mraka depoa Centra savremene umjetnosti Crne Gore izvučena kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja, koja ima preko 800 umjetničkih djela iz 56 nesvrstanih i zemalja u razvoju, a  nasljeđe je nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito. Za nepunih godinu dana od početka ovog projekta uspješno je realizovan veliki broj aktivnosti na prezentaciji ovog zaboravljenog kulturnog blaga. Kao rijetko koji domaći projekat, ovaj je uspio da ostvari regionalnu i međunarodnu promociju. Trenutno su aktivne četiri izložbe u Londonu, Ljubljani, Slovenj Gradcu i Podgorici, a planirane su izložbe i uspostavljena saradnja sa Muzejom savremene umjetnosti u Zagrebu i Muzejem afričke umjetnosti iz Beograda.

,,Ovakve odluke nijesu u interesu struke kojom se institucija u kojoj radimo bavi, nijesu u interesu poštovanja uloženog rada i integriteta nas kao radnica u kulturi, i ne mogu biti u interesu kulture Crne Gore”, kažu kustoskinje Laboratorije.

Kako je u stvari došlo do ovog problema za Monitor objašnjava Teodora Nikčević, umjetnička direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore: ,,U CSU se poštuju procedure i mi radimo u skladu sa pravnim okvirom. Naš Statut jasno definiše nadležnosti i on je obavezujući za sve, odnosi se na Savjet, upravu i na zaposlene. Nadam se da su svi svjesni toga da u instituciji moramo raditi u skladu sa pravnim okvirom i da bez obzira koliko god da cijenimo i uvažavamo značaj svakog projekta i saradnje, ipak ne možemo previdjeti činjenicu da bez odobrenog Programa nije moguće implementirati pojedinačne projekte”.

Ona objašnjava da je prva verzija plana i program predata Savjetu koji je tražio dopune koje su pripremljene i dostavljene, te da će se nakon što Program bude usvojen moći krenuti sa realizacijom svih pojedinačnih programa. Ističe da bi svako postupanje izvan toga značilo kršenje pravnog okvira institucije.

,,Napomenula bih da sam u prvoj verziji kao i u dopunama programa koje sam kao umjetnička direktorica dostavila Savjetu, predlog projekta Laboratorije  umjetnosti nesvrstanih zemalja uvažila u cjelosti. Ovaj projekat broji sedam izložbi i sprovodi se u kontinuitetu tokom cijele godine. Nadam se da i to dovoljno govori u prilog tome koliku podršku ovaj projekat ima od strane uprave”, ističe Nikčević.

O važnosti ovog projekta za Centar savremene umjetnosti i crnogorsku kulturu za Monitor govori i poslovna direktorica ove institucije Jelena Božović: ,,Projekat Laboratorija nesvrstanih, kao jedan od najuspješnijih projekata CSUCG, koji je prepoznat kao takav i na međunarodnoj kulturnoj sceni, je u junu prošle godine odlukom Savjeta produžen do 2025. godine”.

On ne sumnja da će projekat nesmetano nastaviti da se realizuje ,,jer svaki drugi ishod ne bi bio u javnom interesu. Uspješnost ovog projekta, koja je već vidljiva posle samo godinu dana, doprinosi, iznad svega, ugledu institucije i  konačno Crne Gore”, naglašava Božović.

Da neće biti problema u daljoj realizaciji ovog važnog projekta obećava i umjetnička direktorica Nikčević: ,,Kolekcija Nesvrstanih predstavlja simbolički i kulturni kapital koji naša institucija baštini i sa kojim želi da stupa u ravnopravan dijalog sa drugim institucijama, te domaćim i inostranim istraživačima i istraživačicama. S tim u vezi, ova kolekcija biće promovisana ne samo u zemlji nego i na međunarodnom planu”.

Ona navodi da Centar planira da tokom ove godine realizuje dva umjetničko-istraživačka projekta Studije Nesvrstanih i Laboratoriju kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. ,,Planirano je da Centar u ovoj godini realizuje deset pojedinačnih događaja koji su vezani za valorizaciju ove vrijedne zbirke. Naša namjera je da ove programe dalje razvijamo i da u budućnosti dodatno otvorimo prostor za istraživanje i valorizaciju naših zbirki kako domaćim tako i međunarodnim umjetnicima i istraživačima. Nadam se da će svi u instituciji i van nje pokazati razumijevanje i odgovornost jer svi radimo u interesu Centra i njegovog ugleda. Za to je potrebno da svi radimo u skladu sa principima i da poštujemo procedure’’, naglašava Nikčević.

Neodlazak kustoskinja u Ljubljanu i London ispada samo proceduralna greška. Međutim, kustoskinje pravilno ističu da ,,pomenuti odnos prema projektu Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja govori precizno o stanju u kulturi, a rezultati projekta govore o potencijalu”.

U cijeloj priči oko ovog projekta nije bez značaja i sukob Centra sa Ministarstvom kulture. Monitor je pisao o tome da su bez konsultacija i znanja odgovornih i zaposlenih u Centru, u Ministarstvu donijeli odluku da se ova institucija transformiše u Muzej savremenih umjetnosti. Kritike da za to nema ljudskih, kao ni prostornih kapaciteta, dočekane su sa ljutnjom u Ministarstvu.

Kustoskinje napominju i da njihov projekat ,,nakon uspješnih pola godine rada od strane Savjeta CSUCG na sjednici 25. 7. 2022. produžen do 2025, upravo da bi se nesmetano mogla kako dogovarati, tako i razvijati međunarodna saradnja. Ova odluka je i dalje na snazi”.

Jedan od zaposlenih u Centru, koji je htio da ostane anoniman, kazao je Monitoru da je nakon isteka mandata članovima Savjeta CSUCG u decembru, Vlada na predlog Ministarstva kulture imenovala novi Savjet. Član Savjeta koji predstavlja zaposlene još uvijek nije imenovan. ,,Zaposleni su zabrinuti jer informacije ne stižu do njih jer iz nekog razloga Ministarstvo kulture i medija prolongira da uputi zahtjev ka Vladi za imenovanje člana Savjeta iz reda zaposlenih”, kaže Monitorov izvor.

Nepovjerenje u dobre namjere Ministarstva samo je podgrijano najnovijom aferom oko neodlaska kustoskinja na izložbu u Ljubljani.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo