Povežite se sa nama

Izdvojeno

UZALUDAN TRUD KUSTOSKINJA  LABORATORIJE  NESVRSTANIH:  Procedure ispred kulture

Objavljeno prije

na

Aniti Ćulafić, Marini Čelebić, Nađi Baković i Nataliji Vujošević kustoskinjama projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu

 

,,Nijesmo ni toliko maštoviti, niti možemo razumjeti način razmišljanja koji dovodi do ovakvih ideja i odluka”, kažu za Monitor Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nađa Baković i Natalija Vujošević kustoskinje projekta Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja kojima nije odobren službeni put u Ljubljanu, o trošku tamošnjeg Muzeja savremene umjetnosti, povodom otvaranja i promocije izložbe, niti promocija izložbe u Londonu.

One navode da ih je pogodila situacija u kojoj im je onemogućeno promovisanje projekta. ,,Kako su i sredstva za ovaj put bila obezbijeđena od strane MSU Ljubljana, i dogovorena mjesecima unaprijed, razlog za ovu odluku nije nam shvatljiv, i ne nalazimo opravdanje”, ističu.

Pomenutim projekatom je iz mraka depoa Centra savremene umjetnosti Crne Gore izvučena kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja, koja ima preko 800 umjetničkih djela iz 56 nesvrstanih i zemalja u razvoju, a  nasljeđe je nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito. Za nepunih godinu dana od početka ovog projekta uspješno je realizovan veliki broj aktivnosti na prezentaciji ovog zaboravljenog kulturnog blaga. Kao rijetko koji domaći projekat, ovaj je uspio da ostvari regionalnu i međunarodnu promociju. Trenutno su aktivne četiri izložbe u Londonu, Ljubljani, Slovenj Gradcu i Podgorici, a planirane su izložbe i uspostavljena saradnja sa Muzejom savremene umjetnosti u Zagrebu i Muzejem afričke umjetnosti iz Beograda.

,,Ovakve odluke nijesu u interesu struke kojom se institucija u kojoj radimo bavi, nijesu u interesu poštovanja uloženog rada i integriteta nas kao radnica u kulturi, i ne mogu biti u interesu kulture Crne Gore”, kažu kustoskinje Laboratorije.

Kako je u stvari došlo do ovog problema za Monitor objašnjava Teodora Nikčević, umjetnička direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore: ,,U CSU se poštuju procedure i mi radimo u skladu sa pravnim okvirom. Naš Statut jasno definiše nadležnosti i on je obavezujući za sve, odnosi se na Savjet, upravu i na zaposlene. Nadam se da su svi svjesni toga da u instituciji moramo raditi u skladu sa pravnim okvirom i da bez obzira koliko god da cijenimo i uvažavamo značaj svakog projekta i saradnje, ipak ne možemo previdjeti činjenicu da bez odobrenog Programa nije moguće implementirati pojedinačne projekte”.

Ona objašnjava da je prva verzija plana i program predata Savjetu koji je tražio dopune koje su pripremljene i dostavljene, te da će se nakon što Program bude usvojen moći krenuti sa realizacijom svih pojedinačnih programa. Ističe da bi svako postupanje izvan toga značilo kršenje pravnog okvira institucije.

,,Napomenula bih da sam u prvoj verziji kao i u dopunama programa koje sam kao umjetnička direktorica dostavila Savjetu, predlog projekta Laboratorije  umjetnosti nesvrstanih zemalja uvažila u cjelosti. Ovaj projekat broji sedam izložbi i sprovodi se u kontinuitetu tokom cijele godine. Nadam se da i to dovoljno govori u prilog tome koliku podršku ovaj projekat ima od strane uprave”, ističe Nikčević.

O važnosti ovog projekta za Centar savremene umjetnosti i crnogorsku kulturu za Monitor govori i poslovna direktorica ove institucije Jelena Božović: ,,Projekat Laboratorija nesvrstanih, kao jedan od najuspješnijih projekata CSUCG, koji je prepoznat kao takav i na međunarodnoj kulturnoj sceni, je u junu prošle godine odlukom Savjeta produžen do 2025. godine”.

On ne sumnja da će projekat nesmetano nastaviti da se realizuje ,,jer svaki drugi ishod ne bi bio u javnom interesu. Uspješnost ovog projekta, koja je već vidljiva posle samo godinu dana, doprinosi, iznad svega, ugledu institucije i  konačno Crne Gore”, naglašava Božović.

Da neće biti problema u daljoj realizaciji ovog važnog projekta obećava i umjetnička direktorica Nikčević: ,,Kolekcija Nesvrstanih predstavlja simbolički i kulturni kapital koji naša institucija baštini i sa kojim želi da stupa u ravnopravan dijalog sa drugim institucijama, te domaćim i inostranim istraživačima i istraživačicama. S tim u vezi, ova kolekcija biće promovisana ne samo u zemlji nego i na međunarodnom planu”.

Ona navodi da Centar planira da tokom ove godine realizuje dva umjetničko-istraživačka projekta Studije Nesvrstanih i Laboratoriju kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja. ,,Planirano je da Centar u ovoj godini realizuje deset pojedinačnih događaja koji su vezani za valorizaciju ove vrijedne zbirke. Naša namjera je da ove programe dalje razvijamo i da u budućnosti dodatno otvorimo prostor za istraživanje i valorizaciju naših zbirki kako domaćim tako i međunarodnim umjetnicima i istraživačima. Nadam se da će svi u instituciji i van nje pokazati razumijevanje i odgovornost jer svi radimo u interesu Centra i njegovog ugleda. Za to je potrebno da svi radimo u skladu sa principima i da poštujemo procedure’’, naglašava Nikčević.

Neodlazak kustoskinja u Ljubljanu i London ispada samo proceduralna greška. Međutim, kustoskinje pravilno ističu da ,,pomenuti odnos prema projektu Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja govori precizno o stanju u kulturi, a rezultati projekta govore o potencijalu”.

U cijeloj priči oko ovog projekta nije bez značaja i sukob Centra sa Ministarstvom kulture. Monitor je pisao o tome da su bez konsultacija i znanja odgovornih i zaposlenih u Centru, u Ministarstvu donijeli odluku da se ova institucija transformiše u Muzej savremenih umjetnosti. Kritike da za to nema ljudskih, kao ni prostornih kapaciteta, dočekane su sa ljutnjom u Ministarstvu.

Kustoskinje napominju i da njihov projekat ,,nakon uspješnih pola godine rada od strane Savjeta CSUCG na sjednici 25. 7. 2022. produžen do 2025, upravo da bi se nesmetano mogla kako dogovarati, tako i razvijati međunarodna saradnja. Ova odluka je i dalje na snazi”.

Jedan od zaposlenih u Centru, koji je htio da ostane anoniman, kazao je Monitoru da je nakon isteka mandata članovima Savjeta CSUCG u decembru, Vlada na predlog Ministarstva kulture imenovala novi Savjet. Član Savjeta koji predstavlja zaposlene još uvijek nije imenovan. ,,Zaposleni su zabrinuti jer informacije ne stižu do njih jer iz nekog razloga Ministarstvo kulture i medija prolongira da uputi zahtjev ka Vladi za imenovanje člana Savjeta iz reda zaposlenih”, kaže Monitorov izvor.

Nepovjerenje u dobre namjere Ministarstva samo je podgrijano najnovijom aferom oko neodlaska kustoskinja na izložbu u Ljubljani.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo