Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLADA VS UNIVERZITET CRNE GORE: Sukob u familiji

Objavljeno prije

na

Idila između Vlade i Univerziteta Crne Gore dugo je trajala. Decenijama. Ušla je u zen fazu dolaskom Radmile Vojvodić na čelo rektora. Sve je toliko dobro išlo da je Vlada ovogodišnji budžet UCG povećala za pola miliona eura, a prije tri mjeseca svih pet predstavnika Vlade u Upravnom odboru UCG podržali su reizbor Vojvodićeve na mjesto rektorke.

I onda kao u klasičnom dramskom zapletu – kada se to najmanje očekivalo, Vojvodić se sjetila autonomije i ušla u otvoreni sukob sa Vladom. Razlog je Visoka medicinska škola u Beranama. Za razliku od njenih prethodnika kojima nije smetalo kada je Vlada iz čisto političkih, uglavnom predizbornih, razloga naređivala Univerzitetu da otvara nove fakultete od sjevera do juga države, Vojvodić je rekla da Medicinska škola mora da se seli iz Berana.

Sa UCG su valjano argumentovali svoju odluku da se viša škola iz Berana premjesti u Podgoricu. Međutim iz Vlade ponavljaju da ona mora ostati u tom gradu. Kao primjer da i tamo nešto radi, nakon decenija njihove politike koja je opustošila ovaj dio države.

Sukob koji je otpočeo prije dva mjeseca pokazao je koliko UCG zaista ima autonomije, a i način na koji Vlada funkcioniše.

Krajem maja studenti u Beranama su se pobunili zbog najave da se Visoka medicinska škola iz tog grada seli u Podgoricu. Sa UCG su objasnili da nema uslova da ona ostane u Beranama, te da je prirodno da ta škola bude uz Klinički centar Crne Gore koji jedini ima uslove za kvalitetnu praksu budućeg medicinskog osoblja. Napomenuli su i da bez adekvatne prakse svršenim studentima iz Berana neće biti omogućeno zapošljavanje.

Na sjednici 1. juna Vlada odbija predlog UCG o premještanju škole i odlučuje da ona ostane u Beranama. Sa Univerziteta predlažu da se ove godine ne upisuje nova generacija, ali Vlada to odbija. Nakon što UCG ne raspisuje konkurs za upis studenata u Beranama, Ministarstvo prosvjete šalje inspekciju na Univerzitet. Inspekcija naređuje da se raspiše konkurs za upis 70 studenata u Beranama, UCG tu naredbu ne ispunjava.

Ove nedjelje prosvjetna inspekcija kaznila je Univerzitet sa 500, a rektorku Radmilu Vojvodić kao odgovorno lice sa 50 eura jer nijesu izvršili naredbu i raspisali konkurs. Podnijet je zahtjev i za pokretanje prekršajnog postupka. S druge strane rektorka je podnijela tužbu Upravnom sudu i žalbu Upravi za inspekcijske poslove na rješenje Prosvjetne inspekcije.

Vlada sada nastoji da preko Upravnog odbora izdejstvuje sprovođenje svoje volje. UO UCG ima 15 članova, od kojih petoricu bira Vlada. Do sada je rektorka tijesnom većinom uspijevala da odbrani svoju odluku i u UO. Vlada je u međuvremenu povukla dio članova i imenovala nove – podobnije.

Navodno zbog toga što nije usvojeno njegovo ,,kompromisno rješenje” – da se brucoši upišu u na VMŠ u Beranama, a da nastavu pohađaju u Podgorici, a u suštini zbog toga što UCG ne ispunjava volju Vlade, predsjednik UO Duško Bjelica na pretposljednjoj sjednici UO podnio je ,,neopozivu ostavku”. Ostavka, iako neopoziva, je trajala do ove nedjelje kada je 12 članova UO glasalo da se ona ne prihvati, uz samo tri protiv iz redova akademske zajednice.

,,Krivotvorenje licence, manipulisanje nalazom Prosvjetne inspekcije i najava sankcija, kao i mjera smjenjivanja članova Upravnog odbora UCG, uz dodatno i ciljano izlaganje medijskoj harangi ponavljamo sa ovog vanrednog saziva Senata svojevrsno je represivno postupanje. Univerzitet Crne Gore je podnio ustavnu žalbu Ustavnom sudu za povredu autonomije”, saopštio je Senat UCG. Iz Vlade odgovaraju da oni ne guše već pospješuju autonomiju.

Vojvodićeva je nedavno zatražila ostavku ministra prosvjete Damira Šehovića, navodeći da se ministar rukovodi političko partijskim interesima, dezavuiše javnost a posebno studente. Rektorka je najavila i da će Vlada i ministar pokrenuti glasačku mašinu u UO ,,kako bi poslije dva neuspjela pokušaja iz trećeg puta, navrat-nanos, raspisao konkurs za upis studenata na program koji nije akreditovan”.

U odbranu svog ministra, koji jedini ima kakve takve rezultate, stao je i premijer Duško Marković. Pozvao je UCG da ,,razumije i podrži stratešku državnu politiku i doprinese bržem razvoju i napretku sjevera Crne Gore”. Pomenuo je da država ne ulaže milijardu eura u izgradnju auto-puta da bi ljudi sa severa i dalje odlazili, i dodao da će ,,koliko sjutra” početi da rade na otvaranju fakulteta za poljoprivredu i turizam u Beranama i Bijelom Polju. Iz Vlade su saopštili da će Univerzitetski centar u Beranama, vrijedan blizu četiri miliona eura biti otvoren u oktobru. ,,Izmještanjem Medicinske škole iz Berana novi Univerzitetski kompleks u tom gradu izgubio svoju svrhu”, kazao je Marković i najavio da to, naravno, neće dozvoliti.

Marković je rekao da ostrašćenost kojom je Vlada, na čelu s premijerom, zasuta od pojedinaca sa UCG, ,,prevazilazi sve granice i mjere dobrog ukusa argumentovane rasprave i akademskog rječnika”. Dodao je ipak da

,,Ukoliko se UO Univerziteta ogluši o zahtjev Vlade nećemo insistirati na zakonskoj mogućnosti da Vlada kao osnivač na Univerzitetu uvede posebne mjere za ostvarivanje javnog interesa”.

Na premijerove oštre kritike i molbe da se sukob prekine i konkurs raspiše, rektorka se oglasila kratko – Univerzitet Crne Gore u drugom upisnom roku 28. avgusta spremno čeka buduće studente na Visokoj medicinskoj školi Medicinskog fakulteta u Podgorici. Nonšalantno, akademski ošamarivši premijera.

I Marković je svjestan da Vojvodićeva nije baš uobičajena rektorka. Veze sa Prvom bankom, braćom Đukanović, slikanje sa moćnim biznismenima tokom dočeka Nove godine, samo su neke od stavki u poslovnoj biografiji aktuelne rektorke koje cijelu stvar na relaciji Univerzitet – Vlada smještaju u novi kontekst – sukoba u Familiji. Ko će izvući deblji kraj u ovom odmjeravanju snaga, za sada nije sigurno.

Znakovito je da i pored toga što je Vlada obezbijedila većinu i povukla Bjeličinu neopozivu ostavku, UO nije, na ovonedjeljnoj sjednici, podržao prijedlog Vlade. Prema informacijama Monitora raspravljalo se o VMŠ u Beranama, razmijenjeni argumenti za i protiv i odluka je odložena za sljedeću sjednicu. Međutim, Rektorski kolegijum je javnosti dao dopunu saopštenja UO u kojoj se navodi da se, u skladu sa prethodnim odlukama UCG, studijski program VŠM može realizovati samo u Podgorici gdje je akreditovan. Ispalo je da je ovonedjeljna sjednica održana samo da se Bjelica spasi ishitrene ostavke. A studenti mogu još da čekaju.

U svakom slučaju sukob između Vlade i UCG, Markovića i Vojvodićeve i dalje traje. Sagovornici sa UCG tvrde da je malo realna mogućnost da rektorka, zbog vladinih pritisaka i prijetnji sankcijama, podnese ostavku. Monitorovi izvori kažu da bi, ukoliko se to ipak desi, u tom slučaju najozbiljniji kandidat za njenog nasljednika bio Bjelica, koji odavno priželjkuje da se okiti rektorskom lentom. E u tom slučaju bi DPS autonomija Univerziteta procvjetala.

Duško Bjelica je kao predsjednik Upravnog odbora UCG potpisao sve odluke koje se tiču otvaranja Visoke medicinske škole u Podgorici, sa nastavnom bazom u Kliničkom centru Crne Gore. Naprasno, prošle nedjelje na sjednici UO promijenio je stav, okrenuo leđa kolegama sa UCG, podržao odluku Vlade, i podnio ostavku. Čim je Vlada ponovo obezbjedila većinu u UO izglasan je njegov povratak i pocijepana navodna ,,neopoziva ostavka”.

Koliko je UCG partijski zarobljen najbolje govori činjenica da je Bjelica prije mjesec dana ponovo izabran na funkciju predsjednika UO. Iako je i u toku prvog mandata nezakonito uvodio prinudnu upravu na fakultetima i obračunavao se sa nepodobnim dekanima.

Na kraju, moguće je i da sukob na relaciji Univerziteta i Vlade ostane na nivou porodičnih čarki. Da vlasnik privatnog univerziteta, bivši premijer, stiša strasti. Posebno one vladine.

Univerzitetski razvoj sjevera
U sjenci izbora

Od osnivanja 2005. Visoku medicinsku školu u Beranama završilo je preko 350 studenata iz Crne Gore i okruženja. Ova škola bila je prvi studijski program na sjeveru. Gradska bolnica, dom zdravlja, te srednja medicinska škola sa tradicijom, uticali su da se ovaj studijski program Medicinskog fakulteta iz Podgorice, otvori u ovom gradu. Procvat Berana kao univerzitetskog centra desio se nakon što je DPS, 2006, osvojio vlast u ovoj opštini. Tada su u Beranama otvorene još tri fakultetske jedinice: Učiteljski fakultet, Engleski jezik, Primijenjeni računari, kao i privatni Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama. U gradu je tih godina bilo četiri hiljade studenata, a sa obećanjima o novim programima i pratećoj infrastrukturi se nije stajalo. San o univerzitetskom centru na sjeveru trajao je samo dok je DPS izgubio vlast u ovom gradu 2014. godine. Nakon poraza partije, država je počela da povlači studijske programe iz Berana. Navodno nisu bili rentabilni. Ostala je jedino Visoka medicinska škola, kojoj sada prijeti ista sudbina. Za razliku od Berana, u Bijelom Polju i dalje postoji pet fakultetskih jedinica. Očigledno im na rentabilnosti daje i činjenica da je DPS na vlasti u Bijelom Polju već 25 godina. Iz Vlade sada najavljuju da će u Beranama i Bijelom polju biti otvoreni fakulteti za poljoprivredu i turizam.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZAKUP SVETOG STEFANA I MILOČERA – PARAVAN ZA GRADNJU: Planski dokumenti o izgradnji 41.000 kvadrata i dalje na snazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pokazalo se da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo, bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade. Bila je angažovana i čitava plejada saizvršilaca –  ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa

 

 

U osnovnom ugovoru o dugoročnom zakupu elitnih crnogorskih hotela Sveti Stefan i Miločer sa imanjem koje zauzima 35 hektara parkova i šuma, zaključenim krajema januara 2007., nije bilo odrednica o investicionim poduhvatima i gradnji velikog broja objekata turističke ili komercijalne namjene. Ili su samo sakrivene od javnosti.

Ugovorom između Vlade Crne Gore sa jedne, kompanije Aidwey Investments Ltd kao zakupca i hotelske  kompanije Aman Rizort, hotelskog operatera, sa druge strane, nije predviđena gradnja objekata u miločerskom parku i maslinjaku Svetog Stefana. Glasine o investicijama koje su na ovim lokalitetima dogovorene prije izdavanja hotela pod zakup, oštro su demantovane.

Pokazalo se ipak da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade, na kome je bila angažovana čitava plejada saizvršilaca, ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa.

U godinama koje su uslijedile pažljivo su izvođene pravne krivine, izmjene zakona i propisa, kako bi se vlasnicima misteriozne of-šor kompanije Aidwey, registrovane na Britanskim  Djevičanskim Ostrvima, omogućila izgradnja novog hotela Kraljičina plaža, mnogo većih gabarita od starog koji je porušen, kao i gradnja stanova za tržište u stoljetnoj šumi Miločera i na parcelama ispred grada-hotela Sveti Stefan.

Nekadašnji premijer Igor Lukšić tokom dvogodišnjeg staža na čelu Vlade postavio je temelje zloupotreba državnih institucija i kršenja zakona u korist jedne internacionalne grupe investitora koja se skriva iza ugovora o zakupu poznatih hotela.

Svoj dvogodišnji mandat Lukšić je krunisao  Zaključkom Vlade, donijetom na poslednjoj sjednici kojom je predsjedavao, održanoj 30.11.2012., u kojem su navedene brojne povlastice koje će država odobriti zakupcu, od smanjenja ugovorenog iznosa godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i hotela Kraljičina plaža za 30 odsto, preko povećanja dužine ugvorenog zakupa na dodatnih 12 godina, oslobađanja od plaćanja dugova, taksi i poreza državi, pa sve do odobrenja po kome zakupci iz kompanije Aidwey mogu u srcu miločerskog parka graditi stanove za prodaju za odabranu VIP klijentelu.

Lukšićeva Vlada pripremila je one čuvene anekse na osnovni ugovor o zakupu. Zakupcima se odobrava prodaja 66 stanova koji će se u skladu sa DUP-om Chedi-Kraljičina plaža, koji nikada nije usvojen, izgraditi na parceli u miločerskom parku koja se prostire od hotela Kraljičina plaža do granice naselja Pržno.

Zemljište na kojem  je gradnja u međuvremenu započeta, vlasništvo je Vladinog preduzeća HTP Miločer, pa je odlučeno da se izda pod zakup na rok od 90 godina. Kako je zakup hotela produžen na 42 godine, nakon isteka tog roka, u narednih 48 godina investitor će plaćati tržišnu cijenu zakupa zemljišta koje će se naći ispod izgrađenih i rasprodatih stambenih zgrada.

To praktično znači da je taj dio Miločera privatizovan i otuđen zauvijek.

Sve je dogovoreno na čuvenom putešestviju premijera Lukšića i ministrima ekonomije i finansija, Vladimira Kavarića i Milorada Katnića, skupa sa porodicama i boravku u luksuznom hotelskom kompleksu Amanjena u kraljevini Maroko, na račun  kompanije Aman Rizort.

Aneks Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer i posebni Aneks Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža potpisao je tadašnji ministar održivog razvoja i turizma, Predrag Sekulić.

Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge nagrađen ambasadorskim mjestom u Pekingu.

Godinu ranije, premijer Lukšić i ministar Sekulić nezakonitim odlukama omogućili su izgradnju SPA centra u zaleđu male Kraljičine plaže. Po nalogu Lukšića ministar Sekulić izdaje UTU uslove kojima se vrši prenamjena prostora za gradnju na Kraljičinoj plaži, a kasnije i građevinsku dozvolu, bez zakonskog osnova i bilo kakvog planskog dokumenta.

Na taj način izgrađeno je oko 4.500 kvadrata na Kraljičinoj plaži, na najskupljoj lokaciji u državi.

Nakon Lukšića na scenu stupa Vlada Mila Đukanovića i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, koji pripremaju uslove za realizaciju usvojenih aneksa i gradnju na cijelom području zakupljenog ljetovališta. Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, daje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.

U martu 2015. Vlada donosi Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo odjeljenje za razvojne projekte, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić, u ministarstvu održivog razvoja i turizma ministra Gvozdenovića.

Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na atraktivnijoj lokaciji. Ako se tome doda 4.500 kvadrata izgrađenog SPA centra pored male plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.

Prema UP turistički rizort Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., i drugih objekata na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.

Prostor ispred hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada  pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.

Kompanija Adriatic properties dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija.

Što znači da može graditi na svakoj od navedenih lokacija ukoliko to želi.

Zaključivanjem arbitražnog sporazuma između Vlade Milojka Spajića i zakupca, ostaje otvoreno pitanje sudbine planskog dokumenta UP Turistički rizort Miločer. Da li će biti stavljen van snage, da li će izdati UT uslovi za izradu tehničke dokumentacije za gradnju po ljetnikovcu biti povučeni, ili će zakupac i kompanije oko njega nastaviti sa betoniranjem Sveca i Miločera.

Urbanistički projekat Miločer u međuvremenu je postao sastavni dio regionalnog Prostornog plana obalnog područja.

Ekipi Vladinih poslušnika u projektu degradacije Svetog Stefana i Miločera pridružila se i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Sastavni dio UT uslova koje je zakupac dobio, predstavlja i kontorverzno Rješenje o konzervatorskim  uslovima  za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro. Rješenje  je potpisao tadašnji direktor Božidar Božović.

„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, skandalozna je preporuka institucije koja je morala da zaštiti kulutrno dobro sa okolinom.

Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.

Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje  od 28.septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakonski rok za usvajanje  budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama  Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta  Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.  Od  glasova odbornika DPS-a  zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva

 

 

Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.

Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.

Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.

Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.

Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.

Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.

Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.

DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.

DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.

Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.

Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo  i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.

Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta.  Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić.  Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.

Zaboravljen je tako  projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.

Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.

Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.

Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.

“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa.  Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika.  Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.

Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u  lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.

U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC,  zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.

Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala  ulagao u hotel  u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su,  Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi

 

 

Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.

Ono što nisu pojasnili  je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.

Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.

Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.

Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.

Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.

„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.

,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.

Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.

Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.

Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.

Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.

Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a  područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz  Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije  bude  objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.

U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.

Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo