Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST NEMOĆNA DA SPRIJEČI NOVE ŽRTVE U RATU KOTORSKIH KLANOVA: Ljude ubijaju, stanje povoljno

Objavljeno prije

na

Maskirani pripadnici specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), sa fantomkama na glavama, izašli su na ulice Kotora, skupa sa pripadnicima redovne policije, kako bi pokušali da u tom gradu povrate davno izgubljeni mir.

Policijski inspektori, istovremeno, pokušavaju da dokuče pozadinu prošlonedjeljnog ubistva Gorana Lenca (32), koga je hladnokvni egzekutor ubio tokom treninga na stadionu Bokelja. Motive ubistva policija pokušava otkriti i listanjem čitulja koje su u ovdašnjoj dnevnoj štampi objavljene nakon Lencovog ubistva. Iako pokojni golman nije imao kriminalni dosije, poslednji pozdravi svjedoče o njegovom prijateljstvu sa jednim od vođa i članovima tzv. kavačkog klana. Koji je već četiri godine u krvavom ratu sa kriminalnom konkurencijom iz kotorskog naselja Škaljari.

Tako je, nepunih desetak dana prije ubistva na stadionu Bokelja, u Podgorici ubijen Ivan Nedović (34). Nedović je, prema objavljenim informacijama iz nezvaničnih policijskih izvora, stradao kao slučajna žrtva napada profesionalnih ubica čija je meta bio Milić Minja Šaković, osoba sa kriminalnim dosijeom i prijateljskim vezama sa visoko rangiranim pripadnicima škaljarskog klana. I policija i Šaković su, navodno, raspolagali informacijama da je njegovo ubistvo naručeno i plaćeno ali nijesu uspjeli da spriječe, za sada nepoznate, počinioce da ugase jedan život.

Samo koji dan ranije, na Cetinju je poginuo Marko Martinović (33). On je stradao pokušavajući da postavi eksplozivnu napravu pod automobil sugrađanina Vasilija Vujovića (27), policiji poznatog kao učesnika više pucnjava i bombaških obračuna.

Policija i mediji cetinjski slučaj nijesu doveli u vezu sa obračunom Kavčana i Škaljaraca. Zato se pretpostavlja da su prvog dana avgusta, Nikšićani Milan Peković (24) i Boško Božović (22) stradali dok su u napuštenom objektu restorana Mimoza u Tivtu pripremali eksplozivnu napravu namijenjenu tjelohranitelju jednog od vođa kotorskih klanova. Nedjelju dana ranije u hercegnovskom naselju Dubrava iz zasjede je ubijen Niko Roganović (66), otac Duška Roganovića (35) koji je krajem aprila, nakon eksplozije bombe podmetnute ispod njegovog automobila, ostao bez obje noge. Duško Roganović je, prema navodima iz policije, „osoba bliska kavačkom klanu”.

I tako bi mogli da odmotavamo sjećanje sve do februara 2015. i početka rata kotorskih klanova, u kojima su uz vojnike zaraćenih strana stradali i brojni civili. Tek, prva žrtva tog rata bio je Cetinjanin Goran Radoman Gero, ubijen u Beogradu, na kućnom pragu, nepunih 12 sati nakon što je u Podgorici, usred dana, dignut u vazduh blindirani audi njegovog prijatelja Milana Vujotića. Prema podacima policije, Radoman i Vujotić bili su pripadnici škaljarskog klana.

Trag smrti moguće je pratiti sve od tada pa do prošlonedjeljnog ubistva na stadionu Bokelja. Slučajno ili ne, istog dana kada je u Kotoru ubijen Goran Lenc, u Podgorici su se sreli premijer Duško Marković, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić.

„Stanje mira i bezbjednosti u Crnoj Gori je povoljno i napravljen je napredak u suprotstavljanju svim vidovima kriminaliteta kao i rast povjerenja u policiju”, saopšteno je nakon sastanka na kome je, ipak, „iskazana je zabrinutost zbog djelovanja organizovanih kriminalnih grupa sa posljedicom međusobnih obračuna”. Što bi rekli stari DPS-ovci sa bogatim demagoškim iskustvom iz nekadašnjeg Saveza komunista: Dobro je, ali može i bolje.

„Kriminalci moraju biti zaustavljeni, država će znati kako”, navodi se u zajedničkoj izjavi Markovića, Nuhodžića i Peruničića. Da bi se, po starom dobrom običaju, krivica prebacila na one koji nijesu tu: „Ocijenjeno je da kaznena politika nije često preventivna, a da tužilaštva treba da djeluju proaktivnije”.

Po već ustaljenoj praksi, pravo i obavezu da pojasni izrečeno dobio je ministar Nuhodžić. U izjavi za RTCG on je građane pokušao da dodatno uvjeri kako je „bezbjednosna situacija u našoj zemlji povoljna, iako je ovakvi slučajevi (eufemizam za naručena i brutalno izvršena ubistva, primjedba Monitora) s vremena na vrijeme narušavaju”. I još nam je ministar obećao kako nećemo dozvoliti nijednom kriminalcu da bude iznad zakona, „makar to značilo da sve sektore i linije rada u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije stavimo u službu obračuna s kriminalom”.

Zar to već nije urađeno? Odnosno, čime se bave MUP i Uprava policije ako ne borbom protiv kriminala? I možemo li vjerovati Nuhodžiću i njegovim kolegama kada nam kažu da nijedan kriminalac neće biti iznad zakona. A svi znamo da nije tako.

Hajde da ne pominjemo sada sjecikese skrivene iza partijskih i državnih funkcija. Nije li dovoljno zaboravnog ministra i premijera podsjetiti kako je početkom avgusta iz zatvora u Spužu išetao vođa kavačkog klana Igor Božović, nakon odležane petogodišnje robije zbog šverca 40 kilograma kokaina. Božović je pušten na slobodu i pored toga što ga je čekalo suđenje zbog optužbi da je jedan od šefova organizovane kriminalne grupe koja je dilovala drogu, prala novac, reketirala, zelenašila, zastrašivala… U optužnici još piše da su kriminalci pod Božovićevom komandom „imali uticaj na djelove izvršne vlasti i medije”. I on ode.

A ministar Nuhodžić se u ulozi ovlašćenog prevodioca premijera Markovića već pojavljivao.

Pravdajući nekadašnje saradnike iz ANB i policije koji ne uspijevaju da spriječe profesionalna ubistva čak ni u situacijama kada su unaprijed obaviješteni o budućim žrtvama (Armin Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić… a kasnije i Slobodan Šaranović, koji je ubijen u martu ove godine) Marković se jesenas dosjetio opravdanja: „Nije stradao ni jedan slobodan i pošten građanin”. Što, usput budi rečeno, već tada nije bilo tačno: kao jedna od prvih žrtava kokainskog rata kavača i škalajraca stradao je njegov prezimenjak, bivši poslanik i biznismen iz Budve Saša Marković. Potom je, tačno dva mjeseca nakon Markovićeve izjave, 7. decembra u Budvi, u još jednom obračunu plaćenika sa one strane zakona ni kriv ni dužan nastradao penzionisani ljekar Dragan Neno Zečević. Nešto više od mjesec dana kasnije, u eksploziji podmetnute bombe u centru Podgorice stradao je Đorđe Sekulović, dok je njegova saputnica Jelena Korać zadobila izuzetno teške povrede. I njen grijeh je bio što se u pogrešno vrijeme našla na pogrešnom mjestu.

„Bezbjednosna situacija u zemlji je odlična”, procijedio je na sve to Duško Marković. I okrenuo leđa. Za njim je stigao Nuhodžić da objasni šta zapravo znači izjava „situacija u zemlji je odlična”. Podsjetimo se kako ministar policje razumije premijera: „Ja sam izjavu premijera shvatio u kontekstu da je Crna Gora država na visokom stepenu sigurnosti, a da je stanje javnog reda i mira i bezbjednosti građana na neki način ugroženo”.

Sada vam je valjda jasnije i šta znači prošlonedjeljna ocjena da je bezbjednosno stanje u Crnoj Gori povoljno. Dok je zimus, poslije prethodnog talasa ubistava bilo odlično.

U sjenci rata kotorskih narko bandi, Nikšićanin Ratko Koljenšić pregovara sa tužilaštvom. Kako nas je obavijestio njegov advokat Boris Marinović, Koljenić želi da prizna da je učestvovao u ubistvu Nikole Bojovića, rođenog brata Luke Bojovića, jednog od najmoćnijih kriminalaca u Srbiji. Nikola je ubijen u ratu kriminalaca okupljenih oko njegovog brata Luke i , sada pokojne, braće Slobodana i Branislava Šaranovića.

„Ne postoje nikakvi konkretni dokazi koji bi okrivili Koljeniša za ovo djelo, ali postoje druge okolnosti koje su se dogodile i koje su ga opredijelile na ovaj potez”, objašnjava advokat Marinović naum svog klijenta. Druge okolnost su, nije tajna, pomenuto ubistvo Slobodana Šaranovića i saznanje da je Luka Bojović već platio za smrt svih koji su učestvovali u ubistvu njegovog brata. Uz javnu ponudu da će onaj ko prizna krivicu biti skinut sa liste za odstrjel. Pa se Koljenšić prijavio tužilaštvu.

I to ponešto govori o trenutnom odnosu snaga između države i kriminala.

P.S.

Direktor Uprave policje Slavko Stojanović nije pomenut u ovom tekstu isključivo zbog nedostatka dokaza da on sa pomenutim dešavanjima ima bilo kakve veze, saznanja i odgovornosti. Njega, izgleda, vlast čuva samo za izbore.

Od čitulje do čitulje

Mnogo toga vezano za obračun kotorskih kriminalnih klanova – od skoro pa svakodnevnih zasjeda, obračuna i ubistava, pa do činjenice da policija nedostajuće kockice krvavog mozaika pokušava sklopiti listajući stranice sa umrlicama – neodoljivo podsjeća na Beograd devedesetih i dokumentarni film Vidimo se u čitulji, snimljen po knjizi Kriminal koji je izmenio Srbiju, Aleksandra Kneževića i Vojislava Tufegdžića. Više od polovine junaka ovog filma i knjige danas nije među živima (trojica sagovrnika iz dokumentarca ubijena su dok je film sniman). Aleksandar Knežević, jedan od autora, zamonašio se i kao monah Romilo živi u Hilandaru, a Vojislav Tufegdžić je prije dvije godine objavio i nastavak te priče, knjigu Vidimo se u čitulji – 20 godina posle. „Knjiga predstavlja hirurški preciznu analizu naizgled neobjašnjivog fenomena da svi vidimo kriminalce oko nas, a da istovremeno njih niko ne hapsi”, zapisao je jedan od recenzenata, novinar Momčilo Petrović. Zvuči poznato? Inače, junaci dokumentarca Vidimo se u čitulji (oni iz devedesetih) i njihovi saborci iz svijeta kriminala pričali su – poučeni iskustvom palih kolega i konkurenata – kako je u jeku krvavih obračuna na beogradakim ulicama odjednom postalo važno ko je prvi donio čitulju na oglasno odjeljenje Politike. Nije, navodno, bila rijetkost da oglas – poslednji pozdrav ubijenom kumu, drugu, prijatelju prvi plate upravo oni koji su to ubistvo i naručili.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo