Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VLAST NEMOĆNA DA SPRIJEČI NOVE ŽRTVE U RATU KOTORSKIH KLANOVA: Ljude ubijaju, stanje povoljno

Objavljeno prije

na

Maskirani pripadnici specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), sa fantomkama na glavama, izašli su na ulice Kotora, skupa sa pripadnicima redovne policije, kako bi pokušali da u tom gradu povrate davno izgubljeni mir.

Policijski inspektori, istovremeno, pokušavaju da dokuče pozadinu prošlonedjeljnog ubistva Gorana Lenca (32), koga je hladnokvni egzekutor ubio tokom treninga na stadionu Bokelja. Motive ubistva policija pokušava otkriti i listanjem čitulja koje su u ovdašnjoj dnevnoj štampi objavljene nakon Lencovog ubistva. Iako pokojni golman nije imao kriminalni dosije, poslednji pozdravi svjedoče o njegovom prijateljstvu sa jednim od vođa i članovima tzv. kavačkog klana. Koji je već četiri godine u krvavom ratu sa kriminalnom konkurencijom iz kotorskog naselja Škaljari.

Tako je, nepunih desetak dana prije ubistva na stadionu Bokelja, u Podgorici ubijen Ivan Nedović (34). Nedović je, prema objavljenim informacijama iz nezvaničnih policijskih izvora, stradao kao slučajna žrtva napada profesionalnih ubica čija je meta bio Milić Minja Šaković, osoba sa kriminalnim dosijeom i prijateljskim vezama sa visoko rangiranim pripadnicima škaljarskog klana. I policija i Šaković su, navodno, raspolagali informacijama da je njegovo ubistvo naručeno i plaćeno ali nijesu uspjeli da spriječe, za sada nepoznate, počinioce da ugase jedan život.

Samo koji dan ranije, na Cetinju je poginuo Marko Martinović (33). On je stradao pokušavajući da postavi eksplozivnu napravu pod automobil sugrađanina Vasilija Vujovića (27), policiji poznatog kao učesnika više pucnjava i bombaških obračuna.

Policija i mediji cetinjski slučaj nijesu doveli u vezu sa obračunom Kavčana i Škaljaraca. Zato se pretpostavlja da su prvog dana avgusta, Nikšićani Milan Peković (24) i Boško Božović (22) stradali dok su u napuštenom objektu restorana Mimoza u Tivtu pripremali eksplozivnu napravu namijenjenu tjelohranitelju jednog od vođa kotorskih klanova. Nedjelju dana ranije u hercegnovskom naselju Dubrava iz zasjede je ubijen Niko Roganović (66), otac Duška Roganovića (35) koji je krajem aprila, nakon eksplozije bombe podmetnute ispod njegovog automobila, ostao bez obje noge. Duško Roganović je, prema navodima iz policije, „osoba bliska kavačkom klanu”.

I tako bi mogli da odmotavamo sjećanje sve do februara 2015. i početka rata kotorskih klanova, u kojima su uz vojnike zaraćenih strana stradali i brojni civili. Tek, prva žrtva tog rata bio je Cetinjanin Goran Radoman Gero, ubijen u Beogradu, na kućnom pragu, nepunih 12 sati nakon što je u Podgorici, usred dana, dignut u vazduh blindirani audi njegovog prijatelja Milana Vujotića. Prema podacima policije, Radoman i Vujotić bili su pripadnici škaljarskog klana.

Trag smrti moguće je pratiti sve od tada pa do prošlonedjeljnog ubistva na stadionu Bokelja. Slučajno ili ne, istog dana kada je u Kotoru ubijen Goran Lenc, u Podgorici su se sreli premijer Duško Marković, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić.

„Stanje mira i bezbjednosti u Crnoj Gori je povoljno i napravljen je napredak u suprotstavljanju svim vidovima kriminaliteta kao i rast povjerenja u policiju”, saopšteno je nakon sastanka na kome je, ipak, „iskazana je zabrinutost zbog djelovanja organizovanih kriminalnih grupa sa posljedicom međusobnih obračuna”. Što bi rekli stari DPS-ovci sa bogatim demagoškim iskustvom iz nekadašnjeg Saveza komunista: Dobro je, ali može i bolje.

„Kriminalci moraju biti zaustavljeni, država će znati kako”, navodi se u zajedničkoj izjavi Markovića, Nuhodžića i Peruničića. Da bi se, po starom dobrom običaju, krivica prebacila na one koji nijesu tu: „Ocijenjeno je da kaznena politika nije često preventivna, a da tužilaštva treba da djeluju proaktivnije”.

Po već ustaljenoj praksi, pravo i obavezu da pojasni izrečeno dobio je ministar Nuhodžić. U izjavi za RTCG on je građane pokušao da dodatno uvjeri kako je „bezbjednosna situacija u našoj zemlji povoljna, iako je ovakvi slučajevi (eufemizam za naručena i brutalno izvršena ubistva, primjedba Monitora) s vremena na vrijeme narušavaju”. I još nam je ministar obećao kako nećemo dozvoliti nijednom kriminalcu da bude iznad zakona, „makar to značilo da sve sektore i linije rada u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije stavimo u službu obračuna s kriminalom”.

Zar to već nije urađeno? Odnosno, čime se bave MUP i Uprava policije ako ne borbom protiv kriminala? I možemo li vjerovati Nuhodžiću i njegovim kolegama kada nam kažu da nijedan kriminalac neće biti iznad zakona. A svi znamo da nije tako.

Hajde da ne pominjemo sada sjecikese skrivene iza partijskih i državnih funkcija. Nije li dovoljno zaboravnog ministra i premijera podsjetiti kako je početkom avgusta iz zatvora u Spužu išetao vođa kavačkog klana Igor Božović, nakon odležane petogodišnje robije zbog šverca 40 kilograma kokaina. Božović je pušten na slobodu i pored toga što ga je čekalo suđenje zbog optužbi da je jedan od šefova organizovane kriminalne grupe koja je dilovala drogu, prala novac, reketirala, zelenašila, zastrašivala… U optužnici još piše da su kriminalci pod Božovićevom komandom „imali uticaj na djelove izvršne vlasti i medije”. I on ode.

A ministar Nuhodžić se u ulozi ovlašćenog prevodioca premijera Markovića već pojavljivao.

Pravdajući nekadašnje saradnike iz ANB i policije koji ne uspijevaju da spriječe profesionalna ubistva čak ni u situacijama kada su unaprijed obaviješteni o budućim žrtvama (Armin Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić… a kasnije i Slobodan Šaranović, koji je ubijen u martu ove godine) Marković se jesenas dosjetio opravdanja: „Nije stradao ni jedan slobodan i pošten građanin”. Što, usput budi rečeno, već tada nije bilo tačno: kao jedna od prvih žrtava kokainskog rata kavača i škalajraca stradao je njegov prezimenjak, bivši poslanik i biznismen iz Budve Saša Marković. Potom je, tačno dva mjeseca nakon Markovićeve izjave, 7. decembra u Budvi, u još jednom obračunu plaćenika sa one strane zakona ni kriv ni dužan nastradao penzionisani ljekar Dragan Neno Zečević. Nešto više od mjesec dana kasnije, u eksploziji podmetnute bombe u centru Podgorice stradao je Đorđe Sekulović, dok je njegova saputnica Jelena Korać zadobila izuzetno teške povrede. I njen grijeh je bio što se u pogrešno vrijeme našla na pogrešnom mjestu.

„Bezbjednosna situacija u zemlji je odlična”, procijedio je na sve to Duško Marković. I okrenuo leđa. Za njim je stigao Nuhodžić da objasni šta zapravo znači izjava „situacija u zemlji je odlična”. Podsjetimo se kako ministar policje razumije premijera: „Ja sam izjavu premijera shvatio u kontekstu da je Crna Gora država na visokom stepenu sigurnosti, a da je stanje javnog reda i mira i bezbjednosti građana na neki način ugroženo”.

Sada vam je valjda jasnije i šta znači prošlonedjeljna ocjena da je bezbjednosno stanje u Crnoj Gori povoljno. Dok je zimus, poslije prethodnog talasa ubistava bilo odlično.

U sjenci rata kotorskih narko bandi, Nikšićanin Ratko Koljenšić pregovara sa tužilaštvom. Kako nas je obavijestio njegov advokat Boris Marinović, Koljenić želi da prizna da je učestvovao u ubistvu Nikole Bojovića, rođenog brata Luke Bojovića, jednog od najmoćnijih kriminalaca u Srbiji. Nikola je ubijen u ratu kriminalaca okupljenih oko njegovog brata Luke i , sada pokojne, braće Slobodana i Branislava Šaranovića.

„Ne postoje nikakvi konkretni dokazi koji bi okrivili Koljeniša za ovo djelo, ali postoje druge okolnosti koje su se dogodile i koje su ga opredijelile na ovaj potez”, objašnjava advokat Marinović naum svog klijenta. Druge okolnost su, nije tajna, pomenuto ubistvo Slobodana Šaranovića i saznanje da je Luka Bojović već platio za smrt svih koji su učestvovali u ubistvu njegovog brata. Uz javnu ponudu da će onaj ko prizna krivicu biti skinut sa liste za odstrjel. Pa se Koljenšić prijavio tužilaštvu.

I to ponešto govori o trenutnom odnosu snaga između države i kriminala.

P.S.

Direktor Uprave policje Slavko Stojanović nije pomenut u ovom tekstu isključivo zbog nedostatka dokaza da on sa pomenutim dešavanjima ima bilo kakve veze, saznanja i odgovornosti. Njega, izgleda, vlast čuva samo za izbore.

Od čitulje do čitulje

Mnogo toga vezano za obračun kotorskih kriminalnih klanova – od skoro pa svakodnevnih zasjeda, obračuna i ubistava, pa do činjenice da policija nedostajuće kockice krvavog mozaika pokušava sklopiti listajući stranice sa umrlicama – neodoljivo podsjeća na Beograd devedesetih i dokumentarni film Vidimo se u čitulji, snimljen po knjizi Kriminal koji je izmenio Srbiju, Aleksandra Kneževića i Vojislava Tufegdžića. Više od polovine junaka ovog filma i knjige danas nije među živima (trojica sagovrnika iz dokumentarca ubijena su dok je film sniman). Aleksandar Knežević, jedan od autora, zamonašio se i kao monah Romilo živi u Hilandaru, a Vojislav Tufegdžić je prije dvije godine objavio i nastavak te priče, knjigu Vidimo se u čitulji – 20 godina posle. „Knjiga predstavlja hirurški preciznu analizu naizgled neobjašnjivog fenomena da svi vidimo kriminalce oko nas, a da istovremeno njih niko ne hapsi”, zapisao je jedan od recenzenata, novinar Momčilo Petrović. Zvuči poznato? Inače, junaci dokumentarca Vidimo se u čitulji (oni iz devedesetih) i njihovi saborci iz svijeta kriminala pričali su – poučeni iskustvom palih kolega i konkurenata – kako je u jeku krvavih obračuna na beogradakim ulicama odjednom postalo važno ko je prvi donio čitulju na oglasno odjeljenje Politike. Nije, navodno, bila rijetkost da oglas – poslednji pozdrav ubijenom kumu, drugu, prijatelju prvi plate upravo oni koji su to ubistvo i naručili.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo