Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: KOLEKTOR U ZETI: Posao vijeka ili prijetnja prirodi i ljudima

Objavljeno prije

na

Protekle nedjelje potpisan je ugovor za projekat izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici. Projekat koji je već kršten kao opštinski posao vijeka, koštaće 50 miliona eura. Ugovore o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona eura i donaciju EU od 10 miliona, potpisali su sa sa crnogorske strane ministar finansija Darko Radunović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radunović, gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i direktor Vodovoda Vladan Vučeljić.

Takođe prošle nedjelje mještani Botuna, sela u čijoj blizini je predviđena izgradnja kolektora, formirali su Odbor za zaštitu životne sredine. Oni već duže od deceniju protestuju protiv namjere Glavnog grada da u njihovoj neposrednoj blizini grade PPOV.

Peticije, protesti, upozorenja, do sada, nijesu pomogli. Iz Glavnog grada nikako da im otklone sumnje u to da će kolektor dodatno pogoršati životnu sredinu u kojoj žive. A njihovo iskustvo sa KAP-om, koji je tik pored ovog naselja, je ono što ih opominje.

,,Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu”, zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala.

Mještani Botuna, sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kažu da su svjesni da je Podgorici neophodan kolektor i da nijesu protiv napretka grada, ali da apeluju na nadležne da se on ne gradi u blizini njihovog naselja već da se nađe neka druga lokacija.

Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika, što bi trebalo da zadovolji potrebe glavnog grada u narednih 30 godina.

Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija za CIN-CG su kazali da im nije potrebna saglasnost građana Botuna za planiranu izgradnju. Objašnjavaju da je lokacija potvrđena planskim dokumentima PUP-om iz 2013. i DUP-om iz 2008. godine. Navode za naše istraživanje i da se ova lokacija: ,,nalazi na najnižoj visinskoj tački na kojoj se može izgraditi cjelokupan sistem, što znači da će se sve komunalne otpadne vode glavnog grada na postrojenje dovoditi gravitaciono; ispuštene prečišćene vode će ići gravitaciono u recipijent tj, rijeku Moraču, kanalom ne dužim od 200 m; novo postrojenje u bilo kakvim hidrološkim uslovima ne može biti poplavljeno”.

Međutim, tokom prošle i ove godine mašinski inženjer Milorad Micko Vukotić više puta je u javnosti iznosio tezu po kojoj je isplativije kolektor izgraditi pored postojećeg na Kruševcu, za znatno manje pare.

Vukotić za CING-CG kaže da je ,,potpisima na kredit od 35 miliona, Podgorica legalizovala zagađivanje Zetske ravnice, preko rijeke Morače, Skadarskog jezera, Bojane, izvorišta Bolje sestre, za narednih četiri do pet godina, koliko je potrebno za izgradnju, a možda i više”.

Objašnjava da bi se ovaj ,,ekološki požar” mogao ugasiti za 12 mjeseci, izgradnjom još jednog uređaja, pored postojećeg, kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika. ,,Za ovaj uređaj, Podgorica je dobila namjenskih devet miliona eura bespovratnih sredstava od EU. To je dovoljno za izgradnju uređaja pored sadašnjeg kolektora, koji bi prečišćavao sve otpadne vode koje sada prispijevaju i ulaze u Moraču neprečišćene”.

Kao jedan od razloga što opšinski planeri hoće da po svaku cijenu grade kolektor u Botun, Vukotić navodi interese građevinskog lobija. Na atraktivnoj obali Morače, gdje je sada kolektor, predviđena je izgradnja osam zgrada (vidi boks).

I Demokrate su još prošle godine javno uputile pismo gradonačelniku i pitali ga koji ga argumenti navode da favorizuje izgradnju kolektora u Botunu, koji je više desetina miliona skuplji od onog na postojećoj lokaciji.

Iz Vodovoda za CIN-CG odgovorili su da ,,U javnosti, posebno stručnoj, nema nikakve dileme oko odabrane lokacije, osim plasiranja teza od strane pojedinih nekompetentnih ljudi iz ove oblasti koji saopštavaju notorne gluposti da je izgradnja novog postrojenja isplativija na već postojećoj lokaciji”.

Oni tvrde da gradnja kolektora na postojećoj lokaciji nije moguća, zbog otežanog gravitacionog prihvata otpadnih voda iz pojedinih djelova grada. Navode iz Vodovoda i da na postojećoj lokaciji nema dovoljno prostora za izgradnju kolektora koji bi opsluživao 275.000 stanovnika. Objašnjavaju da je kod Botuna predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces insineracije (spaljivanja).

Spaljivanje je baš ono što plaši mještane Botuna. Oni strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu. Ističu da iz Glavnog grada, za sve ove godine, nijesu otklonili njihove sumnje. Čak su, ističu, godinama od njih tajili da će kolektor imati i spalionicu.

,,Po našoj procjeni postoje brojni razlozi za zabrinutost građana Botuna od posljedica koje sa sobom nosi izgradnja PPOV”, kaže za CIN-CG Zdenka Popović, potpredsjednica Demokrata i odbornica u SO Glavnog grada. Ona se slaže da će sistem PPOV značajno poboljšati kvalitet vode, ali ono što je za brigu su nus proizvodi takvog procesa. ,,Ono što posebno brine građane Botuna je hazardni otpad štetan po zdravlje ljudi koji bi se zbog malih količina deponovao na lice mjesta i jednom godišnje izvozio u neku od zapadnih zemalja”, navodi Popović.

U Vodovodu tvrde da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja: ,,Ukupna količina hazardnog otpada koja će se stvarati na filterima insineratora u vidu prašine će se izvoziti u Njemačku, obzirom da u Crnoj Gori ne postoji deponija hazardnog otpada”. Napominju da se radi o malim količinama ovog otpada na godišnjem nivou. ,,Takođe, u procesu sagorijevanja postojaće izduvni gasovi koji će se kretati u strogim granicama koje propisuje Evropska unija”, naglašavaju iz Vodovoda.

Demokrate ističu da je zamjerka naučnih krugova da je u ,,cijelom procesu trebalo koristiti zakon, znanje i nove tehnologije. Ovo što danas imamo po kazivanju profesora Mihaila Burića je ‘tumaranje pojedinih eksperata, lokalnih zajednica i nadležnih organa a što nas je dovelo u ovakvu situaciju”.

Vukotić ukazuje da nove tehnologije predviđaju za tretman mulja biohemijski postupak (digestiju), bez neprijatnih mirisa. Te da se u Njemačkoj koristi tehnologija koja je samoodrživa, jer fekalni mulj tretira kao sirovinu, od koje se proizvodi: električna energija, topla voda, organsko đubrivo i brikete.

,,EU zabranjuje spalionice, koje je projektovao Vaš konsultant, jer Vaša tehnologija proizvodi hazardni otpad, što je dr Petar Živković saopštio na prezentaciji. Tom prilikom nije pokazao ekološku saglasnost za primjenu ove tehnologije”, upozorava Vukotić nadležne u Vodovodu.

Bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu, kažu mještani Botuna. Najavljuju da će se za svoje pravo da žive u zdravoj životnoj sredini boriti svim demokratskim sredstvima. Ako izgube tu bitku, mnogi najavljuju da im jedino preostaje da se isele iz Botuna, uz tužbu protiv države zbog decenijskog trovanja.

ZDENKA POPOVIĆ, DEMOKRATE: Završavaju posao bez studije

Da je potpisivanja ugovora o obezbjeđenju sredstava za izgradnju PPOV samo još jedna predizborna predstava strahuje Zdenka Popović. Nakon što su iz Vodovoda i Glavnog grada izjavili da je studija koja se odnosi na PPOV Podgorice završena u decembru 2016, Demokrate su u aprilu ove godine tražile da im se dostavi primjerak te studije. Iz Vodovoda im je odgovoreno da je na studiju iz 2016. ,,reviziona komisija krajem januara 2017. obrađivačima uputila određene prigovore što znači da studija nema svoju konačnu verziju”. ,,Dakle, prema informacijama odgovornih iz Vodovoda cio posao je u završnoj fazi i punom zamahu, iako studija još uvijek nema svoju konačnu verziju, pa zato i nije javno prezentovana”, zaključuje Popovićeva.

MILORAD MICKO VUKOTIĆ, mašinski inženjer: Sve za građevinski lobi

,,Od kada je građevinskom lobiju, 2013, zapala za oko lokacija na kojoj se sada nalazi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, vlasti Podgorice su promijenile urbanistički plan. Ta lokacija, na 68.440 m2 državne zemlje, je prvobitno bila namijenjena za izgradnju još jednog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda”, kaže Milorad Vukotić. Aktuelna vlast je usvojila novi plan sa deset stambenih zgrada sa osam i više etaža i još puno zgrada manje spratnosti. Ukupno: 58.646 m2 stambenog prostora ili 775 stanova, i 18.000 m2 poslovnog prostora. ,,Nadam se da je sada građanima Zete jasno, da su kolateralna šteta Mugoše, Vučelića, odbornika iz Zete i građevinskog lobija, koji su im ugrozili zdravlje i egzistenciju”, naglašava Vukotić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo