Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KORUPCIJA NA LOKALNOM NIVOU: KOLEKTOR U ZETI: Posao vijeka ili prijetnja prirodi i ljudima

Objavljeno prije

7 godina

na

migo-stijepovic-vucelic-pav

Protekle nedjelje potpisan je ugovor za projekat izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici. Projekat koji je već kršten kao opštinski posao vijeka, koštaće 50 miliona eura. Ugovore o kreditu sa Njemačkom bankom za obnovu i razvoj od 35 miliona eura i donaciju EU od 10 miliona, potpisali su sa sa crnogorske strane ministar finansija Darko Radunović, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radunović, gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović i direktor Vodovoda Vladan Vučeljić.

Takođe prošle nedjelje mještani Botuna, sela u čijoj blizini je predviđena izgradnja kolektora, formirali su Odbor za zaštitu životne sredine. Oni već duže od deceniju protestuju protiv namjere Glavnog grada da u njihovoj neposrednoj blizini grade PPOV.

Peticije, protesti, upozorenja, do sada, nijesu pomogli. Iz Glavnog grada nikako da im otklone sumnje u to da će kolektor dodatno pogoršati životnu sredinu u kojoj žive. A njihovo iskustvo sa KAP-om, koji je tik pored ovog naselja, je ono što ih opominje.

,,Očigledno da život na ovom lokalitetu nema nikakvu perspektivu”, zaključak je Centra za ekotoksikološka ispitivanja iz 2004. o kvalitetu zemljišta u Botunu. Od tada se situacija dodatno pogoršala.

Mještani Botuna, sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), kažu da su svjesni da je Podgorici neophodan kolektor i da nijesu protiv napretka grada, ali da apeluju na nadležne da se on ne gradi u blizini njihovog naselja već da se nađe neka druga lokacija.

Postojeći kolektor, kod Krivog mosta, sagrađen je 1978. godine, sa kapacitetom za 55 hiljada stanovnika, a sada prečišćava vodu za duplo više stanovnika, preko 100.000. Novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda projektovano je za 275.000 stanovnika, što bi trebalo da zadovolji potrebe glavnog grada u narednih 30 godina.

Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija za CIN-CG su kazali da im nije potrebna saglasnost građana Botuna za planiranu izgradnju. Objašnjavaju da je lokacija potvrđena planskim dokumentima PUP-om iz 2013. i DUP-om iz 2008. godine. Navode za naše istraživanje i da se ova lokacija: ,,nalazi na najnižoj visinskoj tački na kojoj se može izgraditi cjelokupan sistem, što znači da će se sve komunalne otpadne vode glavnog grada na postrojenje dovoditi gravitaciono; ispuštene prečišćene vode će ići gravitaciono u recipijent tj, rijeku Moraču, kanalom ne dužim od 200 m; novo postrojenje u bilo kakvim hidrološkim uslovima ne može biti poplavljeno”.

Međutim, tokom prošle i ove godine mašinski inženjer Milorad Micko Vukotić više puta je u javnosti iznosio tezu po kojoj je isplativije kolektor izgraditi pored postojećeg na Kruševcu, za znatno manje pare.

Vukotić za CING-CG kaže da je ,,potpisima na kredit od 35 miliona, Podgorica legalizovala zagađivanje Zetske ravnice, preko rijeke Morače, Skadarskog jezera, Bojane, izvorišta Bolje sestre, za narednih četiri do pet godina, koliko je potrebno za izgradnju, a možda i više”.

Objašnjava da bi se ovaj ,,ekološki požar” mogao ugasiti za 12 mjeseci, izgradnjom još jednog uređaja, pored postojećeg, kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika. ,,Za ovaj uređaj, Podgorica je dobila namjenskih devet miliona eura bespovratnih sredstava od EU. To je dovoljno za izgradnju uređaja pored sadašnjeg kolektora, koji bi prečišćavao sve otpadne vode koje sada prispijevaju i ulaze u Moraču neprečišćene”.

Kao jedan od razloga što opšinski planeri hoće da po svaku cijenu grade kolektor u Botun, Vukotić navodi interese građevinskog lobija. Na atraktivnoj obali Morače, gdje je sada kolektor, predviđena je izgradnja osam zgrada (vidi boks).

I Demokrate su još prošle godine javno uputile pismo gradonačelniku i pitali ga koji ga argumenti navode da favorizuje izgradnju kolektora u Botunu, koji je više desetina miliona skuplji od onog na postojećoj lokaciji.

Iz Vodovoda za CIN-CG odgovorili su da ,,U javnosti, posebno stručnoj, nema nikakve dileme oko odabrane lokacije, osim plasiranja teza od strane pojedinih nekompetentnih ljudi iz ove oblasti koji saopštavaju notorne gluposti da je izgradnja novog postrojenja isplativija na već postojećoj lokaciji”.

Oni tvrde da gradnja kolektora na postojećoj lokaciji nije moguća, zbog otežanog gravitacionog prihvata otpadnih voda iz pojedinih djelova grada. Navode iz Vodovoda i da na postojećoj lokaciji nema dovoljno prostora za izgradnju kolektora koji bi opsluživao 275.000 stanovnika. Objašnjavaju da je kod Botuna predviđen puni tretman prečišćavanja otpadnih voda, kanalizacionog mulja i ostatka mulja kroz proces insineracije (spaljivanja).

Spaljivanje je baš ono što plaši mještane Botuna. Oni strahuju da će spaljivanje mulja u blizini njihovog naselja dodatno ugroziti ionako zatrovanu životnu sredinu. Ističu da iz Glavnog grada, za sve ove godine, nijesu otklonili njihove sumnje. Čak su, ističu, godinama od njih tajili da će kolektor imati i spalionicu.

,,Po našoj procjeni postoje brojni razlozi za zabrinutost građana Botuna od posljedica koje sa sobom nosi izgradnja PPOV”, kaže za CIN-CG Zdenka Popović, potpredsjednica Demokrata i odbornica u SO Glavnog grada. Ona se slaže da će sistem PPOV značajno poboljšati kvalitet vode, ali ono što je za brigu su nus proizvodi takvog procesa. ,,Ono što posebno brine građane Botuna je hazardni otpad štetan po zdravlje ljudi koji bi se zbog malih količina deponovao na lice mjesta i jednom godišnje izvozio u neku od zapadnih zemalja”, navodi Popović.

U Vodovodu tvrde da imaju rješenje za opasni otpad koji će nastajati u procesu spaljivanja mulja: ,,Ukupna količina hazardnog otpada koja će se stvarati na filterima insineratora u vidu prašine će se izvoziti u Njemačku, obzirom da u Crnoj Gori ne postoji deponija hazardnog otpada”. Napominju da se radi o malim količinama ovog otpada na godišnjem nivou. ,,Takođe, u procesu sagorijevanja postojaće izduvni gasovi koji će se kretati u strogim granicama koje propisuje Evropska unija”, naglašavaju iz Vodovoda.

Demokrate ističu da je zamjerka naučnih krugova da je u ,,cijelom procesu trebalo koristiti zakon, znanje i nove tehnologije. Ovo što danas imamo po kazivanju profesora Mihaila Burića je ‘tumaranje pojedinih eksperata, lokalnih zajednica i nadležnih organa a što nas je dovelo u ovakvu situaciju”.

Vukotić ukazuje da nove tehnologije predviđaju za tretman mulja biohemijski postupak (digestiju), bez neprijatnih mirisa. Te da se u Njemačkoj koristi tehnologija koja je samoodrživa, jer fekalni mulj tretira kao sirovinu, od koje se proizvodi: električna energija, topla voda, organsko đubrivo i brikete.

,,EU zabranjuje spalionice, koje je projektovao Vaš konsultant, jer Vaša tehnologija proizvodi hazardni otpad, što je dr Petar Živković saopštio na prezentaciji. Tom prilikom nije pokazao ekološku saglasnost za primjenu ove tehnologije”, upozorava Vukotić nadležne u Vodovodu.

Bazeni crvenog mulja, kade za piralen i teške metale, kaustična soda, silosi glinice, fabrika za preradu šljunka, sve se to nalazi u blizini Botuna. Kolektor bi bio kap koja preliva čašu, kažu mještani Botuna. Najavljuju da će se za svoje pravo da žive u zdravoj životnoj sredini boriti svim demokratskim sredstvima. Ako izgube tu bitku, mnogi najavljuju da im jedino preostaje da se isele iz Botuna, uz tužbu protiv države zbog decenijskog trovanja.

ZDENKA POPOVIĆ, DEMOKRATE: Završavaju posao bez studije

Da je potpisivanja ugovora o obezbjeđenju sredstava za izgradnju PPOV samo još jedna predizborna predstava strahuje Zdenka Popović. Nakon što su iz Vodovoda i Glavnog grada izjavili da je studija koja se odnosi na PPOV Podgorice završena u decembru 2016, Demokrate su u aprilu ove godine tražile da im se dostavi primjerak te studije. Iz Vodovoda im je odgovoreno da je na studiju iz 2016. ,,reviziona komisija krajem januara 2017. obrađivačima uputila određene prigovore što znači da studija nema svoju konačnu verziju”. ,,Dakle, prema informacijama odgovornih iz Vodovoda cio posao je u završnoj fazi i punom zamahu, iako studija još uvijek nema svoju konačnu verziju, pa zato i nije javno prezentovana”, zaključuje Popovićeva.

MILORAD MICKO VUKOTIĆ, mašinski inženjer: Sve za građevinski lobi

,,Od kada je građevinskom lobiju, 2013, zapala za oko lokacija na kojoj se sada nalazi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, vlasti Podgorice su promijenile urbanistički plan. Ta lokacija, na 68.440 m2 državne zemlje, je prvobitno bila namijenjena za izgradnju još jednog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda”, kaže Milorad Vukotić. Aktuelna vlast je usvojila novi plan sa deset stambenih zgrada sa osam i više etaža i još puno zgrada manje spratnosti. Ukupno: 58.646 m2 stambenog prostora ili 775 stanova, i 18.000 m2 poslovnog prostora. ,,Nadam se da je sada građanima Zete jasno, da su kolateralna šteta Mugoše, Vučelića, odbornika iz Zete i građevinskog lobija, koji su im ugrozili zdravlje i egzistenciju”, naglašava Vukotić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo